Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

DUJMOVI─ć O JOSIPOVI─ćU - ILI KAKO OSTATI BEZ POSLA    (30.11.2012.)

Ve─ç sam pisao i izrazio svoje ─Źu─Ĺenje za┼íto mnogi dr┼żavotvorni kolumnisti ne spominju predsjednika Josipovi─ça kada govore o najzaslu┼żnijim osobama u Hrvatskoj koje su sudjelovale u Haa┼íkom su─Ĺenju Hrvatskoj. M. Kova─Źevi─ç (Hrsvijet, 24.11.2012.) nas podsje─ça u ─Źemu su sudjelovali:


A onda je Meron, ─Źovjek, koji je pre┼żivo Holokaust i jedan od najiskusnijih ameri─Źkih sudaca naglasio da "ni jedno razumno sudsko vije─çe" ne bi donijelo u slu─Źaju generala Gotovine, a potom i Marka─Źa odluku da je legitimno osloba─Ĺanje vlastitoga dr┼żavnog teritorija zlo─Źina─Źki pothvat.

Meron govori o nerazumnosti sudskog vije─ça koje je donjelo takvu prvostupanjsku odluku, a kod nas ni sveu─Źili┼íni profesori s Pravnog fakulteta nisu spoznali koliko je to suludo.


Me─Ĺutim, Hrsvijet, 28. studenoga 2012. podsje─ça kako je bilo i onih koji su pisali o tome, ali i koje su posljedice takvog pisanja. Evo tog teksta:

kliknite na link: Zabranjena kolumna Tihomira Dujmovi─ça: Nisu svi plakali od sre─çe!


Zapravo, Josipovi─ç i Pusi─çka su nas odmah podsjetili da je u Hrvatskoj omogu─çen nastavak rada Haa┼íkog suda, kroz ─Źetiri suda koji ─çe nastaviti optu┼żivati hrvatske vojnike po izmi┼íljenjim Haa┼íkim optu┼żnicama. Jer ratni zlo─Źin osloba─Ĺanja okupiranih podru─Źja se dogodio, zar ne?


Jo┼í u Predgovoru svoje knjige Zlo─Źina─Źki sud u Haagu, Zagreb, 2008. napisao sam:


A davno sam napisao da osoba koja osloba─Ĺanje vlastita teritorija, dakle ne┼íto ┼íto je po me─Ĺunarodnom pravu i po Ustavu svake dr┼żave, pa i RH, pravo i obveza, proglasi 'zlo─Źina─Źkim pothvatom zlo─Źina─Źke organizacije' ne mo┼że biti normalna osoba. Smatrao sam da je plod bolesna uma vjerovati kako hrvatski narod nije osloba─Ĺao svoja okupirana podru─Źja zbog toga nego zato da bi etni─Źki o─Źistio taj prostor od onih koji su taj prostor ve─ç etni─Źki o─Źistili od Hrvata.

Pitao sam se kako je mogu─çe da Vije─çe sigurnosti nije poslalo takvu svoju slu┼żbenicu na psihijatrijsko lije─Źenje. Da je to u─Źinilo, ne bi Del Ponte morala napisati knjigu iz koje je vidljivo kako patolo┼íki mrzi Hrvate, te 'podmukle kurvine sinove'.


Naravno da to nisu mogli u─Źiniti kada je Del Ponte i postavljena na to mjesto da bi odradila upravo to. Pa nije ona mogla sve to posti─çi da nije provodila politiku svjetskih mo─çnika. Znamo, na primjer, da su Britanci bili ti koji su inzistirali da se u rezoluciji Vije─ça sigurnosti uz ratne zlo─Źince Karad┼żi─ça i Mladi─ça stavi i general Gotovina. Uz stvarne ratne zlo─Źince stavili su ─Źovjeka koji je jedan od najzaslu┼żnijih ┼íto je sprije─Źen genocid nad Biha─çem, dakle jo┼í ve─çi genocid od onoga ┼íto je po─Źinjen u Srebrenici. U─Źinio je ono ┼íto su trebali u─Źiniti oni u Srebrenici. Njihov posao je odradio i u Biha─çu. I zato im je ratni zlo─Źinac! Zato ne ─Źudi ┼íto je sud u Hagu, taj zlo─Źina─Źki sud, osudio Darija Kordi─ça na drasti─Źnih 25 godina robije bez ikakvog dokaza krivnje (osim ┼íto mu je dokazano da je Hrvat).


I u ranijim tekstovima sam upozoravao da se radi o onome što je konstatirao sudac Meron, a što se odnosi i na mnoge u Hrvatskoj (ne zaboravimo da je to bio glavni razlog zašto su takvi i došli na vlast ili su dobili sve glavne medije u svoje ruke).
U tekstu Hrvatska ┼żrtva i Ha┼íki tribunal, U knjizi: O ┼żrtvama je rije─Ź - Zbornik radova tre─çeg hrvatskog ┼żrtvoslovnog kongresa, ur. Zvonimir ┼áeparovi─ç, Zagreb, 2006., str. 23-29. ka┼żem:

Dapa─Źe, izmi┼íljena je formulacija o "zlo─Źina─Źkom pothvatu zlo─Źina─Źke organizacije" kojoj je cilj upravo to izokretanje uloga agresora i branitelja, a samim time izokretanja svih moralnih na─Źela na kojima je izgra─Ĺena dana┼ínja civilizacija. Zapravo, optu┼żiti vrh dr┼żavne vlasti neke zemlje da je operacija osloba─Ĺanja okupiranih podru─Źja vlastite dr┼żave, dakle ono ┼íto je njihovo pravo i obaveza i po zakonima vlastite dr┼żave i po me─Ĺunarodnom pravu "zlo─Źina─Źki pothvat zlo─Źina─Źke organizacije" je suludo. Optu┼żiti ih da nisu osloba─Ĺali taj teritorij zbog toga ve─ç zato da bi etni─Źki o─Źistili taj prostor jeste plod bolesna uma.


U knjigama: Ha┼íki sud - "Zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat" - ┼áto je to? Izlaganja na tre─çem stru─Źno-znanstvenom skupu u Zagrebu 8. lipnja 2007. godine, Zagreb, 2007., str. 67-79; Ha┼íki sud - "Zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat" - ┼áto je to? Svezak I., Izlaganja na stru─Źno-znanstvenom skupu u Zagrebu od 9. lipnja 2006. godine, 8. prosinca 2006., 8. lipnja 2007. i 7. prosinca 2007. godine, Zagreb, 2010., str. 325-337. mo┼żemo na─çi i slijede─çe:


Mnogi doista vjeruju da bi ha┼íke presude za zlo─Źina─Źki pothvat onemogu─çile samu opstojnost dr┼żave nastale na zlo─Źinu. Me─Ĺutim, sve vi┼íe u svijetu i pravnim stru─Źnjacima postaje jasno ne┼íto ┼íto je o─Źito. Naime, optu┼żiti vrh dr┼żavne vlasti neke zemlje da je operacija osloba─Ĺanja okupiranih podru─Źja vlastite dr┼żave, dakle ono ┼íto je njihovo pravo i obaveza i po zakonima vlastite dr┼żave i po me─Ĺunarodnom pravu "zlo─Źina─Źki pothvat zlo─Źina─Źke organizacije je suludo". Optu┼żiti ih da nisu osloba─Ĺali taj teritorij zbog toga ve─ç zato da bi etni─Źki o─Źistili taj prostor jeste plod bolesna uma.

U knjigama: Ha┼íki sud - "Zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat" - ┼áto je to? Izlaganja na petom stru─Źno-znanstvenom skupu u Zagrebu 6. lipnja 2008. godine, Zagreb, 2008., str 51-61; Ha┼íki sud - "Zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat" - ┼áto je to?, Svezak II., Izlaganja na stru─Źno-znanstvenom skupu u Zagrebu od 9. lipnja 2006. godine, 8. prosinca 2006., 8. lipnja 2007. i 7. prosinca 2007. godine, Zagreb, 2010., str. 649-659. objavljen je moj tekst: TKO SU PODLI KURVINI SINOVI? gdje je to dano u prvom podnaslovu:

Rasizam ili bolesni um Carle del Ponte?

Od momenta kada su u Haagu po─Źeli govoriti o "zlo─Źina─Źkom pothvatu zlo─Źina─Źke organizacije" u svojim tekstovima i javnim nastupima sam upozoravao da se ta formulacija odnosi na sam taj sud! Mo┼żda ba┼í nisam bio najprecizniji kada sam govorio o zlo─Źina─Źkom sudu u Haagu, t.j. vjerojatno je u pravu Benjamin Toli─ç (Hrsvijet, 23.11.2012.) kada za njega koristi pridjev "monstruozni":


Ali monstruozni je Haa┼íki sud, sude─çi generalima Gotovini i Marka─Źu, koji nisu ni po─Źinili ni zapovjedili nikakav zlo─Źin, zapravo sudio obrani i oslobo─Ĺenju Republike Hrvatske od srpske okupacije.


Ali, jedno je sigurno. Kad govorimo i pi┼íemo o Haa┼íkom sudu, govorimo i pi┼íemo o svima onima koji su ga podr┼żavali. Najve─ça krivica pada na le─Ĺa onih u Hrvatskoj, koji su okrenuli le─Ĺa svome narodu. Zaboravili su kako se njihovom narodu divio jedan srpski pjesnik. Naime, Jovan Jovanovi─ç Zmaj je 1883. godine napisao:


Hrvat se ne bori da što otme kome,
Čuva sveti oganj na ognjištu svome,
I dok tako ─Źini, u najte┼żi dan,
I Bog je i pravda na njegovoj strani.



Da, u Haagu je Bog progovorio kroz usta sutca Merona! Ali ne zaboravimo: Nevini Dario Kordi─ç je od tog "suda" osu─Ĺen na 25 godina zatvora, a jo┼í nas ─Źeka presuda nevinoj grupi Hrvata iz BiH. General Praljak je na tom su─Ĺenju i pokazao da je taj sud takav kakvim ga mi i do┼żivljavamo!

Akademik Josip Pe─Źari─ç
Lahore, 29. 11. 2012.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU