Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

UZ NOVU KNJIGU "┼ŻIVA GLAVA" JULIENNE EDEN BU┼áI─ć     (10.05.2012.)

Ju─Źer, 09. svibnja 2012. predstavljena je u Mimari nova knjiga "┼Żiva glava" Julienne Eden Bu┼íi─ç. Romansirana je to biografija stvarne Vukovarke koja je pro┼íla stravi─Źnu borbu za vlastiti ┼żivot.

ODABRATI ┼ŻIVOT

(predgovor)

U ┼żelji za ┼íto sna┼żnijom provokacijom vlastite civilizacije ameri─Źka feministica Camille Paglia izjavljuje kako je cjelokupna zapadna kultura zasnovana na principu mo─çi: "Seks je mo─ç. Identitet je mo─ç. U zapadnja─Źkoj kulturi ne postoje neizrabljiva─Źki odnosi". Da je svijest o mo─çi doista oblikovala zapadnu civilizaciju svjedo─Źe nebrojeni ratovi, razaranja, zaposjedanja zemlje i dobara, robovlasni─Źki i feudalni odnosi, raznorazne naprave za mu─Źenje i ubijanje, pa i u tek suvremenom dru┼ítvu osvije┼íteno obiteljsko nasilje. Neobja┼ínjivo je prokletstvo ─Źovjeka u ┼żelji da bude nadmo─çan nad svijetom i prirodom, da bude ve─çi od Boga i gospodari ┼żivim bi─çima, da gospodari drugim ─Źovjekom ne poznaju─çi i ne prepoznavaju─çi u njemu sliku Bo┼żju, elemente bo┼żanske ideje.

Proporcionalno iskazivanju mo─çi ─Źovjek gubi svoj humani identitet i ustupa ga silama tame i zla. Ne svjedo─Źimo li tome svakodnevno? Koliko smo se puta pitali - pa zar je mogu─çe da ─Źovjek u─Źini takvo zvjerstvo, kako ga nije strah Boga, gdje mu je savjest?

U svojoj najnovijoj knjizi vrlo simboli─Źno naslovljenoj "┼Żiva glava" Julienne Eden Bu┼íi─ç propituje upravo pitanja mo─çi, sile i silovanja, istine i la┼żi, paralelnu prisutnost vi┼íe stvarnosti - ratne, poratne, mirnodobske, ali prije svega moralne uronulosti vlastite civilizacije. "┼Żiva glava" romansirana je biografija stvarne Vukovarke koja je pro┼íla stravi─Źnu borbu za vlastiti ┼żivot. U srcu ulju─Ĺene Europe, na obali Dunava, u Vukovaru su tijekom jugo-─Źetni─Źke okupacije postojale seksulane robinje, "┼żene za podizanje morala" neprijateljskim vojnicima, naglo preobra┼żenim susjedima, kolegama iz istih tvornica i poduze─ça. Danas te iste ┼żene ┼żive pokraj nas pod geslom - "kao da ih nema".

Dvadeset godina o svojim su mu─Źenjima ┼íutjele, a institucije, udruge ure┼íene naslovima o borbi za ljudska prava njihovu su ┼íutnju doista dr┼żale poslovi─Źno zlatnom. One nisu izgubile ni nogu ni ruku da bi je makar poku┼íale zamjeniti protezom, njima je sustavno uni┼ítavano tijelo, du┼ía i srce.

U Domovinskom ratu, tijekom okupacije Vukovara i drugih hrvatskih mjesta, silovanje je bilo jedno od vojno-strate┼íkih metoda etni─Źkoga ─Źi┼í─çenja. Poznato je i dokumentirano da su srpski vojnici i ─Źetnici tu brutalnu metodu provodili i u susjednoj Bosni i Hercegovini, gdje su autobusi i autobusi silovanih ┼żena razvezeni po bijelom svijetu, na o─Źigled svih me─Ĺunarodnih humanitarnih udruga i institucija. Za hrvatski se slu─Źaj rijetko ┼żeli i ─Źuti. O serijskim silovanjima tijekom srbo-─Źetni─Źke okupacije hrvatske zemlje i u nas se programirano njeguje kult ┼íutnje.

┼Żrtvama je i onako dovoljno te┼íko, pa o tome govore same riskiraju─çi obitelj kao i svaku vrstu novog poni┼żenja. Zar bi se tim delikatnim pitanjima trebali baviti europsko-ulju─Ĺeni Hrvati? Za Vukovar je rezerviran mjesec studeni, tada ima sasvim dovoljno medijske pozornosti - i dalje doista nije potrebno "talasati". Rat je i onako davno zavr┼íio. No, tko nam to daje za pravo da ┼íutimo?! Tko nam daje pravo da zaboravimo na ─Źovjeka do sebe i njegovu bol, na patnju obespravljenih, duhovno i fizi─Źki unaka┼żenih ┼żena koje svoju bol ┼żive iz dana u dan zajedno sa svojim obiteljima, jer dok nije osvije┼íten - zlo─Źin traje i dalje?!


Julienne Eden Bu┼íi─ç stoga pokre─çe iznimno hrabar i smion potez. Pi┼íe o stvarnoj S. Pi┼íe o dvadesetdvogodi┼ínjoj majci koja je ostala u Vukovaru tijekom opsade zajedno sa svojom obitelji. O ┼żeni koja je svoga trogodi┼ínjeg sina ostavila na skrb majci i prihvatila se posla u medicinskom sanitetu. Nakon ─Źetni─Źkog zauzimanja teritorija zarobljuju je, mu─Źe i ispituju, dr┼że po vla┼żnim i smrdljivim podrumima, svojim prljavo improviziranim tamnicama.

Prvi je siluje poznanik vlastitog oca. Mogla mu je biti k─çi. No, on je sada imao mo─ç i ┼żelio ju je pokazati. Silovanje kao i svaka druga vrsta bestijalnog mu─Źenja i i┼żivljavanja, psihi─Źkog i fizi─Źkog, nad slabijim ljudskim bi─çem simboli─Źko je pitanja identiteta. Onaj koji je pod─Źinjen vi┼íe ga ne smije imati. Posebice je tu vrlo slo┼żeno pitanje zauzimanja ┼żene kao vlasni┼ítva, kao vlastitog predmeta. Nije li ┼żena oduvijek, od mitolo┼íke razine koja je ostala sa─Źuvana do danas u pjesni─Źkom jeziku, bila simbol zemlje i obnove, nisu li oduvijek domovina i majka na simboli─Źkoj razini izjedna─Źene. ┼Żene kao nositeljice identiteta odre─Ĺene nacije, u ovom slu─Źaju Hrvatice, bile su prostor nad kojim se pokazivala sva mo─ç tamnih sila, sva zvjerska ┼żelja za posjedovanjem. Uni┼ítiti ┼żenu, njezin identitet, ubiti u njoj maj─Źinstvo, te┼żi je zlo─Źin nego je li┼íti ┼żivota, to je ve─çi udarac njezinoj obitelji, bli┼żnjima, u krajnjem smislu njezinoj domovini. Silovanja su stoga provo─Ĺena sustavno, serijski. Ako se problem barem ne poku┼ía svesti na dublju psiholo┼íku razinu, kako objasniti ─Źinjenicu da se sakupljaju skupine dotada┼ínjih sugra─Ĺana kako bi silovali zarobljene Hrvatice, kako to druk─Źije objasniti nego bestijalnom voljom za dokazivanjem mo─çi i plodom neuta┼żive mr┼żnje prema slabijima, druk─Źijima, onima koji su li┼íeni svoga identiteta, i postali vlasni┼ítvo okupatora.


Nakon izvjesnog vremena zarobljeni┼ítva Bu┼íi─çina junakinja postaje seksualna robinja. Njezin "vlasnik" dotada┼ínji je sugra─Ĺanin. No, da patologija zlo─Źina ne bi ostala na plo┼ínoj razini - S. me─Ĺu ponu─Ĺenim ─Źetni─Źkim kandidatima pod prijetnjom smr─çu bira "vlasnika". Njezin odabir sada postaje ┼żari┼ína to─Źka pitanja - je li odabirom "vlasnika" izabrala ┼żivot ili do┼żivotno lagano umiranje? Kolika je dimenzija njezine vlastite krivnje? Julie Bu┼íi─ç u tom smislu postavlja doista kompleskno pitanje - ┼íto doista zna─Źi sa─Źuvati ┼żivu glavu?


Autorica stoga u romanu njeguje vi┼íe slojeva u kojima otvara bolne civilizacijska rane. Naime, radnja romana po─Źinje u suvremenom Vukovaru. S. se s obitelji vratila i otpo─Źela novi ┼żivot. ┼Żena je potpuno posve─çena obitelji i svojoj djeci. Ipak, vrativ┼íi se u Vukovar do─Źekuju je dvije vrste iznena─Ĺenja - susre─çe svoje silovatelje i mu─Źitelje kako poput slobodnih gra─Ĺana ┼íetaju gradom, svoga ratnog "vlasnika" u uniformi hrvatske policije. S druge strane, Hrvati, poznanici i susjedi svojim je podsmjesima i uvredama optu┼żuju kako je bila "njihova", kako se "prodala", upu─çuju─çi joj bolno prezrive poglede i najru┼żnije uvrede za ijednu ┼żenu. O─Źito je pred S. bio jo┼í jedan odabir - ovaj put mo┼żda i te┼żi. Izabrati ┼żivot ili samo ┼żivu glavu?


U mirnodobskoj zbilji otvara se tre─çi sloj pri─Źe. S. odlu─Źuje tu┼żiti svoje silovatelje. Prvi je pobjegao s opro┼ítenim sudskim tro┼íkovima, a drugi, "vlasnik", progla┼íen je nevin po svim to─Źkama optu┼żnice. Silovanje se nije moglo dokazati, ono je za sud neopipljivo i nevidljivo. Pa zar S. jo┼í uvijek nije ┼żiva i u jednom ljudskom komadu?! Za zakon je sasvim dovoljno da mu┼íkarac, nositelj mo─çi, zanije─Źe svoj tobo┼żnji grijeh. Ostalo je sve neupitno. Dakle, koliko smo u vlastitoj civilizaciji, utemeljenoj na kr┼í─çanskim vrijednostima ljubavi i milosr─Ĺa, odmakli od kazne kamenovanjem? Zauzeli smo tek dublje prostore patologije zla. Pod teretom dvostruke viktimizacije svoje junakinje Bu┼íi─çeva otvara dubinska egzistencijalna pitanja - je li S. doista trebala odabrati ┼żivot, je li opravdano da majka ┼żeli pod svaku cijenu ┼żivjeti za vlastito dijete? Ne bi li bilo bolje i ─Źasnije da je odabrala smrt?!


I kona─Źno, temelj cijele pri─Źe i jest - odabir ┼ŻIVOTA. U svojoj romansiranoj biografiji Julienne Eden Bu┼íi─ç uvodi nenametljiv suvremeni lik bebe, djevoj─Źice koju je S. zajedno sa svojim suprugom ┼żeljela imati kao najsna┼żniju potvrdu ┼żivota nastalog bo┼żanskom voljom. Kao dokaz da su cikli─Źne obnove ┼żivota mogu─çe samo u ljubavi i pro─Źi┼í─çenju. Dakle, u potpunom kontrastu s cijelom radnjom romana, a ona je smje┼ítena u samo jedan dan, u samo dvadeset i ─Źetiri sata uobi─Źajenog obiteljskog ┼żivota, dok S. prebire po vlastitoj dokumentaciji povijesti mu─Źenja, beba je upozorava na vlastitu pravu sada┼ínjost. Bolna pro┼ílost postoji ali va┼żnija od nje je spoznaja da beba spava, da se izmigoljila ispod stola, da pr┼ítavilo njezine nevine i ─Źiste energije zauzima nove prostore ┼żivota. Kao simboli─Źki lajtmotiv cijele pri─Źe upravo je neuta┼żiva bebina ┼żelja za dojenjem, za mamom, za ┼żivotom. Ona je iskon, i kona─Źnost u jednome. Ona je slika stvarnog Bo┼żjeg prisustva i blagoslova.


U tom smislu Bu┼íi─çeva ne odustaje od vlastite temeljne ideje ljubavi i svjetla. Nimalo nije lako pisati o tako dubokoj patnji silovanih ┼żena, poku┼íati u─çi u ┼żivot i svijest svoje junakinje i sve to s njome pro┼żivjeti, ali ona je uspjela, i stvorila je iznimno djelo u korpusu hrvatske knji┼żevnosti o Domovinskom ratu. Jedna od bitnih zna─Źajki romana jest da pri─Źa zapravo ne zavr┼íava - ona je u posljednjem poglavlju tek na po─Źetku - pred drugim poku┼íajem su─Ĺenja po─Źiniteljima. Ona traje i dalje. Stoga je proces ─Źitanja istodobno mu─Źan i ohrabruju─ç, osloba─Ĺaju─ç u ┼żelji pro─Źi┼í─çenja. Zlo mo┼że biti o─Źi┼í─çeno tek kada bude osvije┼íteno i spoznato.

Mo┼żemo li svojom tragi─Źnom europskom, hrvatskom pri─Źom osvijestiti najprije sebe, a zatim otvoriti srce prema patnjama "┼żena za podizanje morala" na svim rati┼ítima svijeta, na svim podru─Źjima pod upravom "mo─çi". Koliko nas stoji vapaj vlastite savjesti i morala? Koliko nam je svima potrebno pro─Źitati ovu potresnu pri─Źu o mu─Źeni─Źkim danima Vukovara, o hrabrosti ┼żena koje su odabrale ┼żivot i maj─Źinstvo, a cijenu za svoju ┼żivu glavu pla─çaju jo┼í i danas? Koliko smo i sami dio pri─Źe o mo─çi i njihovim ┼żrtvama?


Sanja Kne┼żevi─ç

blog, Ve─Źernji list

Fotografije Damir Borov─Źak


 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU