Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

BRUNA ESIH - DA SMO IZGUBILI DOMOVINSKI RAT...       (29.11.2016.)

... cijela Hrvatska bila bi pretvorena u Ov─Źaru, isto kao 1945.

Vratili ste se iz Vukovara s 25. godi┼ínjice pada grada, koji je i 1945. stradao kao i 1991., i to od zvijezde petokrake i ─Źetnika, ┼íto pokazuje istra┼żivanje dr. Sandre Cviki─ç s Instituta "Ivo Pilar". Zna─Źi li to da nismo ni┼íta nau─Źili iz povijesti?

ÔÇô Iako su nam i pam─çenje i znanje doista manjkavi, ne slu─Źajno i ne bez razloga, ipak se ne bi moglo re─çi da ni┼íta nismo u stanju usvojiti. Itekako neke pam─çenje dobro slu┼żi ako je u korelaciji s odre─Ĺenim politi─Źkim trenutkom u kojem je po┼żeljno pojaviti se na odre─Ĺenom mjestu, na nekoj komemoraciji ili obljetnici.

To gledamo godinama i na primjeru Vukovara. Na┼żalost, kao dr┼żava, narod i pojedinci patimo od vi┼íka politi─Źke korektnosti, ─Źak do te mjere da smo zbog nje spremni - jedni svjesno, drugi nesvjesno - u─Źiniti trajnu ┼ítetu za nacionalne interese i budu─çnost u kojoj bi oni napokon bili jasno definirani i artikulirani.

Te┼íko je prona─çi i jednu ulju─Ĺenu dr┼żavu u kojoj prioritet nije o─Źuvanje nacionalnog sje─çanja koje se o─Źituje, uz komemorativne sadr┼żaje, obrazovanjem, filmskom i kazali┼ínom industrijom, spomeni─Źkom ba┼ítinom, politi─Źkim stavovima, odnosno djelatnim kreiranjem ukupnih dru┼ítvenih vrijednosti. To je bitno ─Źiniti kako zbog upozorenja na protekle povijesne doga─Ĺaje, tako i zbog nacionalne pomirbe koje su nam puna usta.

Hrvati su, i Nijemci, prema istom istra┼żivanju, 1945. u Vukovaru bili kriminalizirani, zatvarani i ubijani, a onima koji su pre┼żivjeli logore, oduzimana je imovina i sva ljudska prava. Za┼íto se i danas ┼íuti o tome?

ÔÇô U komunisti─Źkom sustavu mnogi su s lako─çom bili obilje┼żeni kao "neprijatelji naroda" ┼íto je opravdavalo svaku vrstu represije nad njima i oduzimanje ljudskih prava na koja, slijedom istog obrasca, nisu imali prava. Dana┼ínja ┼íutnja rezultat je istog totalitarnog naslje─Ĺa koje se, zbog tereta tada nametnute krivnje, o─Źitava, me─Ĺu ostalim, i kroz spomenutu pretjeranu politi─Źku korektnost. Stvari jo┼í uvijek ne nazivamo pravim imenom i ne stavljamo ih na zaslu┼żeno mjesto. Ako se netko ogrije┼íio o temeljna ljudska prava i slobode prije 70 godina, ako se o tome moralo ┼íutjeti sljede─çih 45 godina tijekom trajanja represivnog komunisti─Źkog sustava, takav nije manje zlo─Źinac samo zato jer je pro┼ílo niz desetlje─ça i jer neki u njihovu procesuiranju vi┼íe ne vide nikakva smisla.

To je negacija pravne dr┼żave i pravednog dru┼ítva koje iz nje proizlazi, ┼íto rezultira besmislicama poput one: zaboravimo pro┼ílost, okrenimo se budu─çnosti. Nitko do danas za te zlo─Źine nije odgovarao i malo je koja ┼żrtva ili njezina obitelj dobila pravnu, materijalnu ili moralnu zadovolj┼ítinu. Drugi razlog ┼íutnje jest ┼íto neki jo┼í uvijek u┼żivaju povlastice ste─Źene na jadu i bijedi drugog ─Źovjeka. Otvoreno progovoriti o nepravdi za njih bi zna─Źilo gubitak tih povlastica. U mnogo konfisciranih i nacionaliziranih stanova i ku─ça, kako u Vukovaru, tako i u drugim hrvatskim gradovima, ┼żive djeca i unuci onih koji su nekom tu imovinu oduzeli. Na tu imovinu oni su danas osigurali svoje pravo, ali ako ima smisla za ne─Źija se prava boriti, onda su to prava ┼żrtava i njihovih obitelji.

Mo┼żete li usporediti zlo─Źine nad Hrvatima nakon Drugog svjetskog rata s onima na Ov─Źari prije 25 godina? Ni za jedne nije nitko odgovarao, a neki izvr┼íitelji su jo┼í ┼żivi?

ÔÇô Ne samo da ih se mo┼że usporediti, ve─ç su posljedica istog totalitarnog sustava, po─Źinjeni su pod istim komunisti─Źkim simbolima i s jednakim intenzitetom ideolo┼íke mr┼żnje. U slu─Źaju izgubljenog Domovinskog obrambenog rata, cijela bi Hrvatska bila pretvorena u Ov─Źaru, jednako kao i 1945. Ka┼że se da povijest pi┼íu pobjednici, pa jo┼í mogu razumjeti povijesne krivotvorine o Hrvatima nakon Drugog svjetskog rata, ali zar u Domovinskom ratu pobjednik nije bila slobodna i neovisna Republika Hrvatska? Ne ─Źini se tako iz perspektive majki koje su izgubile sinove, i mnoge ih jo┼í danas tra┼że, branitelja koje se kriminalizira jer su ustali protiv dvojezi─Źnih plo─Źa u gradu simbolu mu─Źeni┼ítva i srpske agresije i ne ─Źini se tako iz perspektive silovanih ┼żena koje svoga krvnika sretnu u ni─Źim ometenoj ┼íetnji. Nebriga dr┼żave za doga─Ĺaje otprije 25 godina jednostavno je previ┼íe nevjerojatna da bi bila slu─Źajna. Nesankcioniranje zlo─Źina iznimno je plodno tlo za njegovo ponavljanje, odnosno ponavljanje povijesti.

Što bi za njih bila lustracija?

ÔÇô Lustracija, odnosno pojmovno ┼íire - odgovorno suo─Źavanje s pro┼ílo┼í─çu - mora i─çi za tim da nikoga unaprijed ne obilje┼żi niti abolira. Nu┼żno je rasvijetliti doga─Ĺaje tako da se utvrde nedvojbene i cjelovite ─Źinjenice, a potom da se dr┼żava u skladu s njima pona┼ía. Za vrijeme izborne kampanje poru─Źivala sam: bez istine nema pravde, a bez pravde nema mira i su┼żivota. Postoje mnoge prijave protiv pojedinaca i Kazneni zakon po kojemu se trebalo postupati, ali se to u mnogim slu─Źajevima nije provodilo. Dakle, ne utvr─Ĺuju se ─Źinjenice niti se ostvaruje pravda, a potom nastupi i zastara. Takvo postupanje kratkoro─Źno i dugoro─Źno nanosi izravnu ┼ítetu dr┼żavi, pa bi i one koji usporavaju te procese tako─Ĺer trebalo sankcionirati.

Zbog toga i mimo postoje─çeg kaznenog zakona mora postojati sustav koji ─çe vr┼íiti svojevrsnu provjeru, odnosno vrednovanje dotada┼ínjeg djelovanja pojedinaca prilikom njihova ulaska na svako odgovorno mjesto u dr┼żavnoj ili javnoj ustanovi. Nadam se da se na pragu 2017. godine mo┼żemo svi slo┼żiti da se bilo kome tko se bilo kada i na bilo koji na─Źin ogrije┼íio o temeljna ljudska prava i slobode ne smije omogu─çiti nastavak protuljudskih i, u ovim slu─Źajevima, protuhrvatskih djelovanja i mogu─çe daljnje umre┼żavanje s pojedincima sli─Źnog moralnog statusa i habitusa. To bi posredno dovelo do uklanjanja negativnog dru┼ítvenog utjecaja onih struktura koje i danas svoj polo┼żaj ne temelje na objektivnim kriterijima ve─ç na ranije ste─Źenom monopolu.

Ima li Hrvatska danas snage za provo─Ĺenje lustracije?

ÔÇô Ne znam tko bi, osim onih na koje se odnosi, mogao s upravo opisanim imati problem? Izostanak politi─Źke volje za takvo suo─Źavanje s pro┼ílo┼í─çu bio bi, sla┼żem se, znak slabosti, ali i sudioni┼ítva u daljnjim negativnim procesima.

Upravo se priprema prora─Źun za 2017. godinu. Koliko ─çe dr┼żava izdvojiti za istra┼żivanja masovnih grobnica u RH i Sloveniji?

ÔÇô Na┼żalost, s tim podatkom nisam upoznata. Me─Ĺutim, podsje─çam na izjave hrvatskog premijera Plenkovi─ça koji je u vi┼íe navrata, a potom i na 1. sjednici Vlade naglasio kako je odgovorno suo─Źavanje s pro┼ílo┼í─çu jedan od prioriteta sada┼ínje Vlade. Istra┼żivanje masovnih grobi┼íta svakako je bitan dio ukupnog suo─Źavanja s pro┼ílo┼í─çu pa bi s tom ─Źinjenicom trebala biti uskla─Ĺena i materijalna podr┼íka dr┼żave.

Zašto se iskopava samo jedno od tri stratišta na Košnici u Sloveniji? Zbog manjka novca ili drugih razloga?

ÔÇô Republika Slovenija ima svoju logiku i na─Źin postupanja s poslijeratnim strati┼ítima na njenom ozemlju. Ne smatram je u cijelosti negativnom, ali nije niti pozitivna kako se kod nas stvorio dojam i to isklju─Źivo iz razloga ┼íto se u Hrvatskoj nije ─Źinilo gotovo ni┼íta. Upravo Ko┼ínica, odnosno jedno od ukupno tri tamo┼ínja postoje─ça grobi┼íta, a koje je nedavno istra┼żivano, mjesto je stradanja isklju─Źivo vojnika hrvatske nacionalnosti. Bez obzira zbog ─Źega i kako Slovenija postupa, Hrvatska bi na tom mjestu, kao i na drugim strati┼ítima Hrvata, itekako trebala imati svoj interes, moralnu i materijalnu odgovornost te zauzeti stav. Sve to joj omogu─çuje postoje─çi predmetni Sporazum izme─Ĺu Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike Hrvatske, ali koji se od 2012. kada je ratificiran primjenjuje slabo ili nikako.

Za┼íto se ostaci ┼żrtava prenose iz Hude jame u Maribor?

ÔÇô Moje osobno mi┼íljenje, koje sam naj─Źe┼í─çe imala priliku ─Źuti i od drugih ljudi koji se bave ovom problematikom, jest da bi najprimjerenije mjesto za dostojan ukop bilo u kosturnice koje bi se izgradile u blizini mjesta pogubljenja. Vi┼íe je razloga za takav stav. Prvi, posmrtni ostaci ┼żrtava su pomije┼íani i samo u rijetkim slu─Źajevima, poput spomenute Ko┼ínice, mo┼że se znati radi li se o Hrvatu, Slovencu, Nijemcu ili nekom ─Źetvrtom. Osim u slu─Źaju identifikacije koju bi se rje┼íavalo DNK analizom, ┼íto je u dana┼ínjim uvjetima gotovo nemogu─çe, jer s obzirom na ogroman broj ┼żrtava i jednako toliko njihove rodbine s kojom bi se ti rezultati trebali uspore─Ĺivati to bi bio iznimno skup, dugotrajan i neizvjestan proces. U bli┼żoj ili daljoj budu─çnosti taj postupak mo┼że biti daleko jednostavniji, a pokapanje u kosturnice uvijek ostavlja i tu mogu─çnost.

Drugo, izgradnjom kosturnica u blizini mjesta ekshumacije po┼ítuju se i ukupne ─Źinjenice o mjestu, vremenu i na─Źinu stradanja kako bi svakom tko tamo do─Ĺe bile jasne te okolnosti. Pokapanjem na mjestima koja nemaju nikakve poveznice s mjestom stradanja konkretnih ljudi i s njihovim Kri┼żnim putom, poput pokapanja ┼żrtava iz Hude jame u Mariboru, gubi se zna─Źaj svega navedenog, ali i smisao daljnjeg odlaska hodo─Źasnika u Hudu jamu, jer mjesto molitve je tamo gdje su kosti pokojnika. To je kr┼í─çanska i svaka druga vjerska tradicija. U slu─Źaju da se nacionalnost ili identitet stradalnika na odre─Ĺenom grobi┼ítu mo┼że utvrditi na drugi na─Źin, putem vojnih obilje┼żja ili drugih materijalnih dokaza, svakako treba postojati mogu─çnost njihova ukopa u Hrvatskoj, u zajedni─Źkoj ili obiteljskoj grobnici.

Podaci govore o 1'000 jama kod nas i vi┼íe od 600 jama u Sloveniji. Koga smatrate glavnim ko─Źni─Źarima istraga?

ÔÇô U Hrvatskoj smo imali dvije Komisije za utvr─Ĺivanje ratnih i poratnih ┼żrtava Drugog svjetskog rata i obje su po hitnom postupku ukinute dolaskom SDP-ovih koalicija na vlast, ba┼í kao i pokroviteljstvo sredi┼ínje komemoracija bleibur┼íkim ┼żrtvama i ┼żrtvama Kri┼żnoga puta na Bleibur┼íkome polju. To govori dovoljno samo za sebe. S druge strane sve su se dosada┼ínje Vlade i sve politike po tom pitanju odnosile nikako ili neodre─Ĺeno, zadovoljavaju─çi formu i eskiviraju─çi artikulaciju jasnih stavova i odr┼żivih rje┼íenja. To je pitanje uvijek bilo institucionalno i materijalno marginalizirano, bez kontinuiteta i nikad od stvarnog prioriteta. Takvo opiranje dr┼żave i pojedinaca sveobuhvatnom procesu suo─Źavanja s pro┼ílo┼í─çu upravo name─çe tvrdnju da je ono Hrvatskoj neodgodivo i prijeko potrebno.

Obra─çaju li vam se obitelji ili rodbina nevino ubijenih Hrvata nakon 1945., ako jo┼í uop─çe ima ┼żivih?

ÔÇô Vrlo ─Źesto dobivam pisma ili pozive obitelji kojima je jo┼í uvijek nepoznata sudbina najmilijih. Na┼żalost, mogu ih tek saslu┼íati i saslu┼íano zapisati, a njima i jest najva┼żnije ostaviti svoje svjedo─Źanstvo, svjesnima nemo─çi pojedinca. Dok u Hrvatskoj ne bude formirana dr┼żavna institucija koja ─çe se time kontinuirano baviti, i koja ─çe za svoj rad biti materijalno podr┼żana, dotle ne mo┼że biti zna─Źajnijih rezultata.

Za┼íto se ─Źesto manipulira s brojem ┼żrtava na Bleiburgu i Kri┼żnom putu? A ─Źak i britanski vojni izvori navode kako je u hrvatskim izbjegli─Źkim kolonama koje su se povla─Źile prema austrijsko-slovenskoj granici, bilo oko 700.000 ljudi, od ─Źega oko 500.000 civila?

ÔÇô Ne postoji potreba za umanjivanjem i za uve─çavanjem broja ┼żrtava, jer ve─ç do sada ekshumirana grobi┼íta svjedo─Źe o zlo─Źinu nevjerojatnih razmjera. Druge izravne i neizravne posljedice tada┼ínjeg stradavanja i iseljavanja, poglavito na demografsku sliku Hrvatske, nesagledive su i dan danas su prisutne. Od politi─Źara ─Źesto ─Źujemo kako se tom problematikom trebaju baviti isklju─Źivo povjesni─Źari. Me─Ĺutim, mnogi se time ve─ç jesu bavili na objektivan, znanstven na─Źin, ali te utvr─Ĺene ─Źinjenice nigdje nisu implementirane, nema ih u ud┼żbenicima, nisu op─çe prihva─çene. Namjerno se umanjuje zna─Źaj politi─Źkih odluka, upravo kako bi se izbjeglo ili prolongiralo njihovo dono┼íenje i zauzimanje jasnog stava, a jednako toliko ─çe trajati i spomenute manipulacije.

Treba li zabraniti petokraku, jer su se i pod njom ─Źinili zlo─Źini?

ÔÇô Nisam za zabrane toga tipa. Iako ih s moralnog aspekta osu─Ĺujem, smatram da postoje puno gore stvari od isticanja simbola kao ┼íto je, primjerice, jo┼í uvijek tra┼żiti opravdanje za po─Źinjenje masovnih zlo─Źina i to s katedri hrvatskih sveu─Źili┼íta te, do prije dvije godine, i s Pantov─Źaka. Apsolutno sam za me─Ĺusobno uva┼żavanje osje─çaja, uvjerenja i mi┼íljenja svih ljudi, ali se mora znati ┼íto je dio intime svakoga od nas, a ┼íto stav civiliziranog svijeta, Europe i dr┼żave. Moraju postojati jasne smjernice ┼íto je prihvatljivo dru┼ítveno pona┼íanje, a ┼íto prelazi njegove okvire.

Opet se povela rasprava o promjeni imena Trga maršala Tita u Zagrebu. Biste li mijenjali ime trgu?

ÔÇô Iako se radi o glavnome gradu RH, ne vidim razloga i smisla da se to u─Źini samo u Zagrebu. To pitanje ne bi smjelo biti samo stvar lokalnih vlasti i zajednica, bez obzira na nadolaze─çe lokalne izbore i raspravu koja se sada u tom povodu, o─Źekivano, otvorila, ve─ç to mora biti odluka na razini dr┼żavne vlasti. Za promjenu sam imena svih trgova i ulica u Hrvatskoj koje nose Titovo ime ┼íto bi, osim simboli─Źkog, imalo stvarni karakter objektivnog suo─Źavanja s pro┼ílo┼í─çu, stvarne osude komunisti─Źkog totalitarnog re┼żima i diktatora koji mu je bio na ─Źelu.

Kako sve stignete obaviti? Stignete li otići u kino, kazalište... ili jednostavno ništa ne raditi?

ÔÇô Ne samo zbog obveza ve─ç i zbog ┼żivotnih odabira, karaktera i temperamenta rijetko sam u situaciji ne raditi ni┼íta. Imam troje djece razli─Źitih generacija, a kao i mnoga druga danas, jako su optere─çena obvezama i aktivnostima, ┼íto osim njihove tra┼żi i roditeljsku ┼żrtvu. I suprug i ja obiteljski smo ljudi. No, ─Źak i kad se radi o vremenu koje mo┼żemo nazvati slobodnim, volim ga ispuniti konkretnim i na kraju dana vidjeti rezultate. Rad u vrtu me jako opu┼íta i u njemu u┼żivam, kao i u 'restauraciji' starog namje┼ítaja koji skupljam gdje god stignem, preko prijatelja do glomaznog otpada. Vezujem se za ljude, ali i za stvari, iako ne u uskom materijalnom smislu. Udahnuti novi ┼żivot odba─Źenome poseban je osje─çaj. Knjiga na red do─Ĺe prije spavanja, ali za neke druge na─Źine opu┼ítanja ne tra┼żim vremena. Previ┼íe mi toga zaokupi pa┼żnju i dan mi je uvijek prekratak za sve ┼íto sam namjeravala, ali se trudim zadr┼żati prioritete.

Namjeravate li u─çi u HDZ, na ─Źijoj ste listi bili za posljednjih parlamentarnih izbora?

ÔÇô Za mene takva odluka nije tek formalnost, ve─ç iza nje mora stajati i sadr┼żaj. Zna se s kakvim sam porukama krenula u kampanju i na temelju ─Źega sam dobila gotovo 10.500 glasova. O─Źekivanja ljudi su sasvim normalna. ─îinjenica da se jo┼í nisam u─Źlanila u HDZ jest izraz odgovornosti prema svojim bira─Źima. U me─Ĺuvremenu nisam tek promatrala doga─Ĺaje nego sam me─Ĺu odgovornima unutar stranke poku┼íavala djelovati u smjeru koji sam si odavno zadala i koji sam komunicirala tijekom kampanje. Bit ─çe vremena, a nadam se i razloga da donesem takvu odluku. To je po┼íteno prema ljudima, bira─Źima i legitimno prema HDZ-u.

Je li vas HDZ samo iskoristio da mu popunite "┼żensku kvotu" na izborima, staviv┼íi vas na samo dno?

ÔÇô ─îinjenica jest da sam bila stavljena na 11. mjesto izborne liste, a razlozi su mi nebitni. Naravno da se ─Źinilo kako je s toga mjesta gotovo nemogu─çe u─çi u Sabor, ali to se ipak dogodilo. Osobno ne vjerujem u ┼żenske ili bilo kakve druge kvote. Za mene postoje sposobni ili nesposobni ljudi koji u skladu s kriterijima zaslu┼żuju ili ne biti dijelom bilo ─Źega, od izborne liste do izvr┼íne vlasti. Osobno bi mi za sastavljanje potonjeg va┼żna referencija bili preferencijski glasovi, odnosno volja bira─Źa.

Hoćete li u Saboru formirati Klub zastupnika s istomišljenicima - Hasanbegovićem, Glasnovićem...?

ÔÇô Svako malo u hrvatskim tiskovinama i na portalima ─Źitam kako s nekim kujem planove o osnivanju novog Kluba, stranke, platforme, i dr. Naglasila sam ve─ç ÔÇô trudim se i djelovati i razmi┼íljati u smjeru najboljem za problematiku kojom se bavim i dobro na┼íe dr┼żave. U takvom kretanju doista ne postoje niti se isklju─Źuju bilo koji drugi budu─çi ciljevi i planovi.


Pi┼íe Snje┼żana ┼áetka, slobodnadalmacija.hr

www.hkz-kkv.ch

134 - 2016

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU