Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

BRUNA ESIH INTERVJU       (19.01.2019.)

Intervju objavljen uizdanju slovenske Demokracije

Voljela bih da NHR bude nositelj parlamentarnog nacionalizma, a mladima jamac nacionalne odgovornosti i konzistentnosti!

- Diplomirali ste kroatologiju, zašto ste izabrali taj studij?

Od malena sam zaljubljenik u knjigu, poglavito u hrvatsku lijepu knji┼żevnost i dugo sam vjerovala da ─çe upravo to biti moj ┼żivotni poziv. Podjednaku strast osje─çala sam prema glazbi, pjevala sam u zborovima i suosnovala ┼żensku klapu ┬╗Cesarice┬ź. Likovna umjetnost, kr┼í─çanska duhovnost, filozofija i, dakako, hrvatska suvremena povijest bila su mi bliska podru─Źja. To je odgovor na pitanje za┼íto kroatologija, odnosno studij hrvatske kulture, jer ona je, uz filozofiju koju sam tako─Ĺer diplomirala, objedinila sve ovo navedeno u ─Źemu sam se tada mogla prona─çi. Politika to tada nije bila.

- Velik dio Va┼íeg profesionalnog ┼żivota posvetili ste istra┼żivanju hrvatskih ┼żrtava iz prolje─ça 1945. Je li je netko iz Va┼íe rodbine stadao u tim zlo─Źina─Źkim pokoljima? Za┼íto ste se po─Źeli baviti tim istra┼żivanjima?

To je upravo zoran primjer kako vas ┼żivot oblikuje i pokre─çe u smjerovima o kojima ranije niste toliko razmi┼íljali, a onda ih osjetite kao najdublji dio sebe i sigurni ste da imate ulogu u njima. Krenut ─çu od zadnjeg pitanja pa se vratiti. Diplomirala sam na temi ┬╗Srpska propaganda i hrvatska ┼íutnja┬ź i zbog iznimnih reakcija ─Źlanova komisije na obrani i uz njihovu pomo─ç ubrzo sam se zaposlila Institutu dru┼ítvenih znanosti Ivo Pilar. Tako je po─Źelo stvaranje novih kontakata, ┼íirenja spoznaja i sve jasnijeg prepoznavanja va┼żnosti nacionalne biti, izvori┼íta i temelja. Hrvatski narod, njegova politi─Źka tradicija, struktura i mentalitet svakako su obilje┼żeni burnom povije┼í─çu i golemim ┼żrtvama. U─Źe─çi i spoznaju─çi, nau─Źite ih cijeniti, ali s onima suvremenima, bez obzira na va┼íe obrazovanje ili mogu─çe osobne traume, kojih doista nemam, nu┼żno suosje─çate i pro┼żivljavate ih. Ako ste normalna osoba va┼ía svijest i savjest nalaze dodirnu to─Źku, a ona je ─Źin ÔÇô djelovanje, reakcija.


Ta moja opredjeljenja zbivala su se u okviru desetlje─ça u kojemu je Hrvatska bila suo─Źena s jugosrpskom agresijom.Domovinski rat bio je temelj moga tada┼ínjeg i budu─çeg rada, jer sasvim je jasno da je klica zla, velikosrpskih aspiracija i totalitarne ideologije kojom su agresori vo─Ĺeni posijana daleko ranije. I obrasci i posljedice se ponavljaju. Zato su se stradanja Hrvata u pora─çu Drugoga svjetskog rata logi─Źno iskristalizirali kao moja tema. Od nje i danas mnogi bje┼że, boje─çi se biti etiketirani. Nisam nikad imala straha, samo otpor prema onima koji etikete lijepe i onima koji dopu┼ítaju da ih strah ko─Źi ili, pak, da ih pokre─çe tek oportunizam...

- Napisali ste i dva znanstvena rada o hrvatskim stradanjima 1945. Kakva je bila reakcija struke i kako su Vaši radovi primljeni u široj javnosti?

Vrlo je uzak krug ljudi koji su se u posljednjih gotovo trideset godina hrvatske samostalnosti ozbiljno bavili ovom temom, a jo┼í manje onih koji bi se na isti na─Źin za nju zainteresirali. Ne ka┼żem da interesa nema, ali on se na┼żalost svodi na vo─Ĺenje jalovih rasprava a one se nerijetko politiziraju, pa su zato po─Źele izazivati otpor ┼íire javnosti. Najgora re─Źenica koju u tom smislu mo┼żemo u Hrvatskoj ─Źuti je: zaboravimo pro┼ílost i okrenimo se budu─çnosti. To vrlo ─Źesto mo┼żemo ─Źuti iz usta politi─Źara, i to ne samo pripadnika tzv. lijevice, ve─ç je to postala op─ça mantra. O medijima da i ne govorimo. A upravo politika i mediji stvaraju javno mnijenje i op─çe dru┼ítveno ozra─Źje. Nasuprot tome, sasvim je jasno da nema zdrave budu─çnosti bez ra┼í─Źi┼í─Źavanja doga─Ĺaja iz pro┼ílosti, bez istine. Oko mnogih svjetonazorskih pitanja kao dru┼ítvo i dr┼żava jo┼í dugo ne─çemo biti spremni na konsenzuse, ali stoga kao stranka inzistiramo na onome oko ─Źega ga mora biti kako bismo zadovoljili minimum za miran gra─Ĺanski su┼żivot bez kojega nema ba┼í nikakve ┼íanse za budu─çi prosperitet. Ta polazi┼ína to─Źka, taj bespogovorni konsenzus jest da je pravedni i obrambeni Domovinski rat jedini stvarni temelj na┼íe dr┼żavnosti.

- U Sloveniji ljevica i nakon 1991. opravdava komunisti─Źke zlo─Źine, kakvo je stanje s time u Hrvatskoj?

Imala sam priliku sura─Ĺivati sa slovenskim istra┼żiva─Źima komunisti─Źkih zlo─Źina, a kako se brojna poslijeratna strati┼íta Hrvata nalaze upravo na teritoriju Republike Slovenije, upoznata sam s problematikom relativizacije ili ─Źak opravdavanja tih zlo─Źina i danas. Obrazac je vrlo sli─Źan i to ne bez razloga. Jugoslavenski komunisti na polo┼żaje su do┼íli zlo─Źinom, zlo─Źinom protiv nacionalnog, duhovnog pa i tjelesnog bi─ça. Ne treba zaboraviti niti to da su 45 godina ljudima ispirali mozgove. Ako ─çemo se na┼íaliti, danas se svi smijemo kad vidimo pu─Źanstvo Sjeverne Koreje, a ne vidimo koliko 'Korejaca' imamo oko sebe. Europa je potpuno jasna u osudi totalitarnih ideologija, ali u Hrvatskoj je posve normalno da tzv. ljevica, u organizaciji parlamentarne stranke, na prosvjedima nosi komunisti─Źka obilje┼żja, sovjetske zastave, srp i ─Źeki─ç, da uzdi┼żu 'mar┼íala' Tita, notornog zlo─Źinca i da za sve to nema nikakvih sankcija. Nema ni osude slu┼żbene vlasti, medija, udruga civilnoga dru┼ítva. S druge strane, kada neki nei┼żivljeni balavac na svome facebook profilu napravi sli─Źno suprotnoga predznaka, di┼żu se sve de┼żurne moralne vertikale i aktiviraju sve institucije. Probajte samo re─çi da je svaki zlo─Źin za osudu, da je svaki totalitarizam jednak, da je svaka ┼żrtva zaslu┼żila grob i da sve majke jednako pla─Źu za sinovima. Ne, vi ve─ç time postajete ekstremni desni─Źar, pa vas je nakon takvog etiketiranja opravdano i po┼żeljno dru┼ítveno eliminirati, kao nekad fizi─Źki likvidirati 'narodnog neprijatelja'.

- U nekim biv┼íim komunisti─Źkim zemljama demonta┼ża komunizma je uspjela, u Sloveniji nismo bili ba┼í uspje┼íni. Gdje je u tom smislu Hrvatska?

To je nastavak odgovora na prethodno pitanje. Pojedinci i skupine te njihovi stavovi proiza┼íli iz jugoslavenskog nedemokratkog naslje─Ĺa danas su skriveni pod prihvatljivim nazivima politi─Źkih stranaka i udruga civilnoga dru┼ítva. Intenzivno se bore za demokratizaciju sustava, slobode i prava pojedinaca i me─Ĺusobnu toleranciju, protiv govora mr┼żnje i to na na─Źin da je samo njihova istina apsolutna i samo njihovi stavovi progresivni. S ostalima sam ve─ç navela kako postupaju, pa je tako usred srca Zagreba pri nedavnom preimenovanju Trga Mar┼íala Tita u Trg Republike Hrvatske, a za ┼íto je bila presudna upravo na┼ía stranka, bilo posve prihvatljivo vidjeti transparente ┬╗Ne─çe nam musliman i ┼żena dirati ime Josipovo┬ź, jasno time aludiraju─çi na mog kolegu Zlatka Hasanbegovi─ça i mene osobno. Eto, tako tobo┼że napredni i demokratski 'antifa┼íisti' stvarno gledaju na prava ┼żena i osobe razli─Źite vjeroispovijesti.


Hrvatska dr┼żava, osim deklarativno, nikad stvarno nije poku┼íala raskrstiti s biv┼íom totalitarnom dr┼żavom i s njezinim naslje─Ĺem koje je izvor mita, korupcije i sive ekonomije. Iako smo pobijedili u ratu, zbog toga gubimo u miru. Hrvatsko pravosu─Ĺe 'na zadatku' nikad nije osudilo niti jedan zlo─Źin. Sve dosada┼ínje kao i aktualna politi─Źka elita proiza┼íle su iz tih struktura, djelovale su i djeluju u okvirima toga naslje─Ĺa ili su se mogle miriti s tim, bez obzira bili tzv. lijevi ili tzv. desni. Smatram da je za demokraciju vrlo zdrava jasna razlika u poimanju dru┼ítva, ukoliko po┼ítujemo dr┼żavu u kojoj ┼żivimo i u stanju smo se slo┼żiti oko op─çih civilizacijskih vrijednosti. Me─Ĺutim, mi zapinjemo ve─ç na tim osnovnim pretpostavkama ÔÇô pojedinci se jo┼í uvijek ne mire s ─Źinjenicom da Jugoslavije, nedemokratske tvorevine, nastale i nestale u krvi onih koji je nikad nisu ┼żeljeli, vi┼íe nema.

- Od 2016. ste aktivno u politici, saborska ste zastupnica. Za┼íto ste se odlu─Źili za aktivno sudjelovanje u politi─Źkom ┼żivotu?

Nije lako odgovoriti na to pitanje koje si ─Źesto i sama postavljam, jer ovo nije nezahtjevan i neodgovoran posao. Iz moje perspektive, naravno, jer ona kre─çe od toga da biti politi─Źar prvenstveno zna─Źi davati sve od sebe za dr┼żavu i narod koje predstavljate, biti primjerom. U hrvatskoj javnosti pojam politi─Źar u potpunosti je kontaminiran beskrupuloznim osobama, njihovim osobnim probitcima i ta┼ítinama, rasprodajom dr┼żavnih interesa i ljudskih integriteta. Odlu─Źuju─çi se za politiku ujedno svjesno prihva─çate teret takve stigme, duboko vjeruju─çi i svojski se trude─çi da ─çete vlastitim primjerom promijeniti takvu percepciju javnosti i, ┼íto je jo┼í va┼żnije, potaknuti ljude ─Źistih obraza i savijesti, mlade, obrazovane i energi─Źne, da se uklju─Źe u politi─Źki ┼żivot od kojega trenuta─Źno toliko zaziru boje─çi se uprljati.

- Na izborima ste nastupili kao nestrana─Źka li─Źnost, ali na HDZ-ovoj listi. Nakon dvije godine prekinuli ste veze s HDZ-om. Koji je bio razlog za to?

Razlog za raskid s HDZ-om ujedno je i jedini razlog ulaska i jedni uvjet ostanka u politici ÔÇô beskopromisno za svoju dr┼żavu i uz narod. Samo takav interes priznajem!
Moram vas u jednome ispraviti ÔÇô veze nisu prekinute nakon dvije godine od izbora ve─ç nakon manje od dva mjeseca. Naime, kao nestrana─Źka kandidatkinja na izborima sam nastupila na 11. mjestu na listi HDZ-a. Isklju─Źivo zahvaljuju─çi gotovo 11 000 preferencijalnih glasova stje─Źem mandat za Hrvatski sabor u kojemu nastojim djelovati iz Kluba zastupnika HDZ-a. Stvari kre─çu tako da na saborskim odborima ─Źlanovi toga Kluba di┼żu ruke za Istanbulsku konvenciju i rodnu ideologiju te izdvajanje ve─çih prora─Źunskih sredstava za ionako debelo prepla─çen i netransparentan rad udruga civilnoga dru┼ítva, tzv. NGO sektor. S time se nikako nisam mogla slo┼żiti, na ┼íto kolegijalno i eti─Źno upozoravam vodstvo Kluba i stranke. Uskoro u Saboru premijer Plenkovi─ç predstavlja svoju novu Vladu s ministrima od kojih je malo koji prethodno zadobio povjerenje bira─Źa, me─Ĺu njima i oni koji su svoje dotada┼ínje djelovanje temeljili na sasvim suprotnom svjetonazoru od onoga za koji je HDZ dobio povjerenje. Tada prvi put kao zastupnica izlazim pred medije i isti─Źem da Vlada Republike Hrvatskenije izraz volje bira─Źa. Prijevara bira─Źa na kojoj se trenutno temelji hrvatska politika, a koju premijer Plenkovi─ç naziva 'politi─Źkom stabilno┼í─çu' i na koju sam upozorila tada, u listopadu 2016., u me─Ĺuvremenu je poprimila nevjerojatne razmjere. Oni koji sudjeluju u takvoj stabilnosti dr┼żavu do┼żivljavaju tek kao plijen.

- Od pro┼íle ste godine predsjednica novoosnovane stranke Neovisni za Hrvatsku. Kakav je politi─Źki profil te stranke, za ┼íto se zauzimate?

Mi smo stranka koja je izrasla na sintezi star─Źevi─çanske politi─Źke misli i ba┼ítine Domovinskog rata. Iz toga jasno proizlazi da se zala┼żemo za o─Źuvanje Hrvatske kao suverene nacionalne dr┼żave hrvatskog naroda u kojoj je sloboda zajam─Źena svakom pojedincu i svakoj skupini, bez obzira na njezino nacionalno podrijetlo, vjersku pripadnost, politi─Źka ili koja druga uvjerenja. Tim na─Źelima se vodimo i u odnosu prema na┼íim susjedima, a i u odnosu na sve oblike me─Ĺunarodne suradnje i integracije: kao ┼íto su pojedinci dragocjeni i nenadoknadivi, a narodi, sa svojim jezicima, kulturama, tradicijom i obi─Źajima bogatstvo ovoga svijeta, tako su nacionalne dr┼żave sa svojim suverenitetom najbolji instrument ravnopravnosti, mira i blagostanja ─Źovje─Źanstva.

- U posljednjih nekoliko godina iz inozemstva je bilo nekoliko napada na Hrvatsku zbog ┬╗porasta fa┼íizma┬ź. Prema Va┼íem mi┼íljenju, ─Źemu ti napadi i tko stoji iza njih?

Taj je fenomen u sociolo┼íkoj i politolo┼íkoj literaturi odavno poznat i obra─Ĺen, pa ne─çu kazati ni┼íta novo ako ponovim da se radi o uobi─Źajenoj metodi diskvalificiranja i eliminiranja onoga koji misli druga─Źije. Nitko tu metodu nije razradio bolje od nacionalsocijalista i komunista. Kao ┼íto je Hitler tuma─Źio da sve protivnike treba svrstati u jedan tabor, tako su komunisti svoje protivnike ÔÇô bili oni katolici ili liberali, socijaldemokrati ili nacionalisti ÔÇô jo┼í u Staljinovo doba jednostavno proglasili fa┼íistima. Isti recept se primjenjuje i danas, a primjenjivat ─çe se i ubudu─çe, sve dotle dok se pojedinci, skupine i narodi poku┼íavaju osoviti na svoje noge i misliti svojom glavom, i dok bude onih koji su spremni nasjedati na takve poku┼íaje difamiranja.

- Dio hrvatske politike sla┼że se s tim napadima ili se pokorava tim pritiscima. Za┼íto, kakva je njihova ra─Źunica?

S jedne strane postoje oni koji u tome sudjeluju radi vlastitih ra─Źuna, i oni skoro bez iznimke dolaze iz biv┼íih jugoslavenskih i komunisti─Źkih krugova. S druge su strane oni koji misle da ─çe pokoravanjem takvoj propagandi, iako znaju da je ona podmukla i la┼żna, ste─çi simpatije tzv. me─Ĺunarodne javnosti. Ta je kalkulacija kukavi─Źka i, prema mome dubokom uvjerenju, potpuno proma┼íena, jer onaj tko samoga sebe svrstava u robove, stvarne ili duhovne, neminovno ─çe biti smatran robom. Umjesto toga, mi pozivamo svakoga da otvori o─Źi i misli svojom glavom. Svatko tko postupi na taj na─Źin, vidjet ─çe da su te optu┼żbe na hrvatski ra─Źun potpuno neutemeljene.

- Trenuta─Źno su migracije velik europski problem. Gdje tu stoji Hrvatska i kakvo je Va┼íe mi┼íljenje o njima?

Migracije su veliki, danas mo┼żda ponajve─çi socijalno-politi─Źki, ali i eti─Źki problem. Mi Hrvati, mi u tom pogledu imamo i vlastito iskustvo, jer se ve─ç skoro stolje─çe i pol raseljavamo po svijetu zbog raznih razloga. Najdrasti─Źnije smo to do┼żivjeli upravo 1945., s kojom smo zapo─Źeli intervju, kad su se stotine tisu─ça na┼íih sunarodnjaka u bijegu pred obnovljenom Jugoslavijom i pred komunisti─Źkom tiranijom raspr┼íile po Europi, a kasnije i po prekomorskim zemljama.
Ove migracije s kojima se suo─Źavamo neusporedive su s nama poznatim migracijama. Ovdje se radi o dru┼ítvenom in┼żenjeringu, upravljanju masama ljudi s ne potpuno jasnim ciljevima, a oni ciljevi koji su i jasni, nama nikako nisu prihvatljivi. Hrvatska je u nezahvalnoj situaciji, u svojevrsnom ┼íkripcu jer na svojoj vanjskoj granici, ujedno granici EU, ima akumulaciju migranata, a na unutarnjoj granici jo┼í uvijek ima Schengensku kontrolu. U Hrvatskoj, dakle, nisu problemati─Źne samo nametnute kvote za prihvat, nego i ulazak u zemlju sam po sebi jer mo┼że zna─Źiti ostanak. Logi─Źno je da suosje─çamo sa svima koji su prisiljeni napustiti vlastito ognji┼íte, ali valjda smo dovoljno racionalni da vidimo da nam na granicama nisu mahom uplakane majke i djeca izbjeglice.

- Supruga ste i majka troje djece. Sla┼żete li se s ocjenom da je tradiconalna obitelj temelj na┼íe civilizacije i da je ba┼í zbog toga kulturni marksisti poku┼íavaju uni┼ítiti?

Da, to i oni sami u svojim djelima otvoreno priznaju. Pro┼íirena obitelj ve─ç je nestala, a u┼żu se nastoji razgraditi svim silama i sredstvima, u zadnje vrijeme toliko izopa─Źenim da bi ih se moglo nazvati luceferijanskim. Obitelj kao pojam postoji prvenstveno zbog djece. Obitelj nastaje iz temeljnog dru┼ítvenog binoma ÔÇô braka mu┼íkarca i ┼żene. Sve to nastoji se potpuno izvrnuti i podrediti pseudoprogresivnim trendovima koji na┼í nara┼ítaj identificiraju kao idiotski.
Ne mislim da svaka obitelj treba izgledati i funkcionirati isto, tako iz mnogih razloga ne mo┼że biti, ali svakako dr┼żim da postoje stvari koje nam i po Bo┼żjem i po ljudskom trebaju biti vodilje. U suprotnom se, unato─Ź razumu, ne razlikujemo od drugih oblika ┼żivota.

- Sla┼żete li se s ocjenom da je u tijeku poku┼íaj uni┼ítenja europske civilizacije, kr┼í─çanstva, naroda i europskih tradicija?

To je hipoteza koju valja ozbiljno uzeti u obzir. Ja ne tvrdim da je ona ispravna, dokazana i neupitna. Me─Ĺutim, povijest nas u─Źi da je bilo razli─Źitih vrlo ambicioznih planova koji su skovani u relativno uskom krugu tzv. mo─çnika, i u pravilu su ti planovi skupo stajali i pojedine narode i cijelu Europu. ─îinjenica da se nova seoba naroda i novi oblik kolonizacije Europe odvija u vrijeme kad se sustavno rasta─Źu sve tradicionalne vrijednosti, upu─çuje na to da bismo i sada mogli biti ┼żrtvama jednog od tih planova, koji na Europu ne nasr─çe samo s Istoka, nego istodobno i s tzv. Zapada.

- Hoće li Europa uopće i Hrvatska posebno izbjeći to uništenje?

Kad ne bih u to vjerovala, ne bi vrijedilo raditi, nadati se, mijenjati i ┼żivjeti. Mi smo kao narod izdr┼żali toliko stolje─ça u najte┼żim okolnostima, pa ─çemo izdr┼żati i ovo. Uostalom, kao vjernica dr┼żim se i one: ┬╗ni vrata paklena ne─çe nadvladati┬ź. Stoga vas uvjeravam, pa, ako ho─çete, i kao politi─Źarka koja ┼żeli poslati i takvu poruku i primjer: ni Hrvatsku niti Europu ÔÇô ba┼í kao ni Crkvu ÔÇô ni sada ne─çe vrata paklena nadvladati!

- ┼áto bismo trebali u─Źiniti kako bismo to izbjegli?

Nema tu isku┼íane formule, osim one koju ─Źovjek mora primijeniti ba┼í u najte┼żim vremenima ÔÇô ne gubiti vjeru u sebe i u svoj narod. To se ─Źini malo i pojednostavljeno, ali nije malo, a mo┼żda je i najte┼że. Sasvim sigurno je - dovoljno!

- Na kraju, kakvi su Va┼íi osobni i politi─Źki planovi, ┼żelje, barem u bliskoj budu─çnosti?

Osim zdravlja, obiteljskog i osobnog te du┼íevnog i tjelesnog, moje su ┼żelje u mnogo─Źemu i politi─Źke. Voljela bih da politi─Źka opcija koju smo utemeljili bude uskoro nositelj parlamentarnog hrvatskog nacionalizma te da kao takva mladim i dolaze─çim nara┼ítajima bude jamac nacionalno-politi─Źke konzistentnosti i odgovornosti.

Bruna Esih┬ĚFreitag, facebook

18. Januar 2019.

www.hkz-kkv.ch

167 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU