Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

ESTHER GITMAN: HRVATI SU SPASILI TISU─ćE ┼ŻIDOVA, A STEPINAC JE SVETAC     (28.02.2011.)

Esther Gitman: "Paveli─çu su ljudi slali peticije, svojim imenima i prezimenima tra┼żili milost za ┼Żidove. Ti su ljudi lu─Źono┼íe mira, a takvih dokumenata o otporu fa┼íizmu nema ni jedan europski narod"

Po─Źetkom o┼żujka u ameri─Źke knji┼żnice dolazi knjiga "Kad hrabrost prevlada" (When Courage Prevailed) povjesni─Źarke Esther Gitman, koja obra─Ĺuje temu spa┼íavanja i pre┼żivljavanja ┼Żidova u NDH te ulozi zagreba─Źkog nadbiskupa Alojzija Stepinca u tom razdoblju. Gitman je ro─Ĺena u ┼żidovskoj obitelji u Sarajevu iz kojeg je s majkom pobjegla ratne 1941. godine.

Od 1972. godine ┼żivi u New Yorku, a od 1999. godine posvetila se znanstvenom prou─Źavanju sudbine ┼żidovskog naroda u kvislin┼íkoj Paveli─çevoj dr┼żavi te je privukla pa┼żnju hrvatske i svjetske javnosti dosada nepoznatim povijesnim dokumentima koji potvr─Ĺuju Stepin─Źevu ustrajnost u spa┼íavanju ugro┼żenih, a posebno ┼Żidova tijekom 2. svjetskog rata. Ve─Źernji list posjeduje knjigu o kojoj smo ekskluzivno s autoricom Esther Gitman razgovarali u New Yorku.

Gospo─Ĺo Gitman, va┼ía je knjiga i prije objavljivanja pokrenula polemike me─Ĺu povjesni─Źarima koji su NDH istra┼żivali isklju─Źivo kroz zlo─Źine i ubojstva, a vi progovarate o hrabrosti i dobroti onih koji su spa┼íavali tu─Ĺe ┼żivote i po cijenu gubitka vlastitoga?

- Kad pi┼íemo o dobrome, to ne umanjuje zlo─Źine, ali ja sam zaklju─Źila, prou─Źiv┼íi desetke tisu─ça dokumenata iz NDH da je potrebno progovoriti i o svim onim Hrvatima koji nisu podr┼żavali usta┼íki re┼żim i mr┼żnju prema ┼Żidovima nego su koristili svaku prigodu da pomognu spasiti svog prijatelja, susjeda, poslodavca jer su bili istinski uvjereni da Paveli─ç radi zlo─Źin protiv ─Źovje─Źanstva. Malo se govorilo u hrvatskoj javnosti nakon 2. svjetskog rata, ali i nakon devedesetih o onima koji su spa┼íavali ┼Żidove. Povjesni─Źari su u Jugoslaviji napisali tisu─çe knjiga, monografija i eseja fokusiraju─çi se na progone i ubojstva, i to je svakako potrebno, ali kako narod ka┼że - svaka pri─Źa ima dvije strane i da bi istina o tom krvavom razdoblju bila potpuna treba se sjetiti i svih dobrih ljudi koji su bili svjetlo u toj tami i sa─Źuvali ┼żivote tisu─çama hrvatskih i bosansko-hercegova─Źkih ┼Żidova.

Prije 2. svjetskog rata u Hrvatskoj i BiH ┼żivjelo je 40 tisu─ça ┼Żidova. Vi navodite da je NDH pre┼żivjelo 9500 tisu─ça ┼Żidova, a mo┼żda i vi┼íe od tog broja te je to zasluga onih Hrvata koji nisu podr┼żavali fa┼íiste. Kakva ste svjedo─Źanstva prona┼íli u arhivama?

- Osobno sam razgovarala sa 77 svjedoka i preslu┼íala 200 snimljenih svjedo─Źanstava. Koristila sam dokumentaciju iz Hrvatskog dr┼żavnog arhiva, State Departmenta u koja su se slijevale depe┼íe iz tada┼ínjih veleposlanstava u Beogradu i Zagrebu, Muzeja holokausta u Washingtonu te iz niza drugih izvora. Brzo sam shvatila da velika ve─çina Hrvata nije ┼żeljela Paveli─ça, oni ga nisu izabrali, on je nametnut od Hitlera i Mussolinija nakon ┼íto je Ma─Źek odbio biti nacisti─Źki sluga. Paveli─ç nije bio intelektualac, a Hitler je zaklju─Źio da se s njime mo┼że manipulirati. Kad sam dobila Fulbrightovu stipendiju i 2002. se preselila jednu godinu u Zagreb, preokrenula sam desetke tisu─ça dokumenta i bilje┼żila sve ┼íto je imalo veze sa spa┼íavanjem ili bijegom ┼Żidova od holokausta u NDH. Prona┼íla sam pri─Źe o ljudskosti ljudi koji su Paveli─çu pisali pisma i peticije s vlastitim imenom i prezimenom, i tra┼żili milost za ┼Żidove. Bila sam ┼íokirana ─Źinjenicom da ni jedan drugi europski narod koji je bio pod nacisti─Źkom ─Źizmom nema takvih dokumenata, odnosno u tim se zemljama nisu otvoreno suprotstavili fa┼íistima da bi spasili ┼Żidove. Jedino je unutar granica NDH bilo predstavnika hrvatskog naroda koji su ostavili pisani trag o svojim poku┼íajima da sa─Źuvaju ┼Żidove od smrti. Ti su ljudi bili lu─Źono┼íe mira, oni su svjetlo u tami, nada da se zlo mo┼że pobijediti.

Kako je va┼í mentor profesor Ivo Goldstein reagirao kad ste otkrili ─Źime se ┼żelite znanstveno baviti?

- Prvi put smo se vidjeli 2002. godine kod ameri─Źkog veleposlanika u Zagrebu. Gospodin Goldstein je pristao biti moj mentor, uvjet je bio da to bude sveu─Źili┼íni profesor i priznajem, iznenadio se kad sam kazala da ─çu prou─Źavati spa┼íavanje ┼Żidova u NDH. Pitao me, zar zaista ima tako puno tih primjera da se mogu znanstveno obraditi i ja sam odgovorila da su zagreba─Źki arhivi puni svjedo─Źanstava i dokumenata. Meni je, kao slobodnoj ┼żeni, koja nije materijalno ovisila ni o kome i koja nije odrasla u komunizmu bilo potpuno jasno da tema o Hrvatima i Stepincu koji su spa┼íavali ┼Żidove sigurno nije bila popularna u Titovo doba.

U knjizi donosite primjere u kojima Hrvati poma┼żu ┼Żidovima?

- Da, imam dopis koji je jedna tvrtka poslala s molbom da se njezinog ┼żidovskog uposlenika Slavka Neumana ne po┼íalje u koncentracijski logor. Opisav┼íi svog kolegu kao dobrog i lojalnog uposlenika, koga znaju ve─ç 19 godina, dopis su potpisali drugi uposlenici kompanije, njih trideset i dvoje. Jednu drugu peticiju, u korist izvjesne Branke Spitzer, da joj se vrati njezina konfiscirana mala trgovina, potpisalo je 110 njezinih sugra─Ĺana u selu Velika Kopanica. ┼Żidovima su pomagale ─Źasne sestre i sve─çenici, hrvatski partizani, ali i neki du┼żnosnici NDH, talijanska 2. armija. Ministar zdravstva NDH dr. Ivan Petri─ç pristao je na prijedlog zagreba─Źkog lije─Źnika Miroslava Schlesingera da zbog akutne nesta┼íice lije─Źnika u Bosni, tamo po┼íalje ┼żidovske lije─Źnike koji su ve─ç ostali bez posla ili bili na putu deportacije u logore kako bi pomogli u lije─Źenju tifusa i sifilisa. Tu je ideju podr┼żao i Ante Paveli─ç uz opasku: "Uvijek ih se mo┼że i kasnije, kada izlije─Źe bosansko stanovni┼ítvo, eliminirati".

Pi┼íete kako su krajem devedesetih u─Źestala pitanja va┼íe k─çeri o ┼żidovskom podrijetlu, bijegu iz Sarajeva po─Źetkom rata, ljudima koji su pomagali da pre┼żivite te vas je to motiviralo da potra┼żite odgovore kako bi k─çer, ali i ┼íestero unu─Źadi doznalo istinu. Na tom putu uslijedila su i iznena─Ĺenja?

- Iz Sarajeva sam pobjegla 1941., ali s majkom sam se zbog njenih roditelja vratila nakon rata 1945. Brzo su shvatili da nakon usta┼íkog ne ┼żele ┼żivjeti pod Titovim komunisti─Źkim re┼żimom i kao osmogodi┼ínja djevoj─Źica zauvijek sam napustila rodni grad i preselili smo se u Izrael. Hrvatski jezik nikad nisam potpuno zaboravila, ali sam ga obnavljala prije desetak godina kad sam po─Źela spremati doktorat u New Yorku. Uz pisane dokaze o spa┼íavanju ┼Żidova i toplim ljudskim pri─Źama koje sam prona┼íla, najve─çe iznena─Ĺenje za mene je bio nadbiskup Alojzije Stepinac, za kojeg prije nisam nikada ─Źula. Imala sam krivu percepciju, kao mnogi ┼Żidovi, da su katoli─Źki sve─çenici slu┼żili usta┼íkom re┼żimu i onda sam prona┼íla Stepin─Źeva pisma i znala sam da dr┼żim svjetlo u rukama. Zamislite, Stepinac je jo┼í 1938. godine na jednom predavanju rekao da Hrvati ┼żele dr┼żavu i da je mogu dobiti, ali nikako ne smiju biti neljudi i osve─çivati se drugima nego je graditi na temeljima pravde i jednakosti.

─îitatelji va┼íe knjige prvi ─çe put vidjeti i neka od pisama koja je Stepinac slao Andriji Artukovi─çu, ministru unutarnjih poslova NDH, u kojima tra┼żi da prestanu poni┼żavati, proganjati i ubijati ┼Żidove.

- Stepinac je ┼żivio sa svojim narodom, on je bio sve─çenik, intelektualac i ─Źovjekoljub. Duboko je suosje─çao sa svim ┼żrtvama i sve njegove misli i djela bili su usmjereni prema spa┼íavanju svog puka, ne samo ┼Żidova. Meni nikako nije jasno za┼íto vi Hrvati niste znanstveno prou─Źili i ─Źinjenicu da su neki po┼íteni i pametni Hrvati tijekom NDH spa┼íavali i predstavnike srpskog naroda. To je tema o kojoj tako─Ĺer imam puno dokumenata. Stepinac je u ratnim, te┼íkim okolnostima postavio neke humane norme i pridr┼żavao se temeljnih ljudskih prava te je bez straha za svoj ┼żivot pisao Artukovi─çu upozoravaju─çi ga da ─çe usta┼íki zlo─Źini baciti stigmu na hrvatski narod. On je govorio da su usta┼íe "uni┼ítile tijelo i du┼íu hrvatskog naroda". Kad je Heinrich Himmler u svibnju 1943. do┼íao Paveli─çu i tra┼żio da se u logore u Njema─Źku po┼íalju i ┼Żidovi iz mije┼íanih brakova upravo je Stepinac zaustavio te strahote.

Vi tvrdite da je Alojzije Stepinac predvidio da ─çe nakon kraja rata i antifa┼íisti─Źke pobjede Hrvati kao narod biti prozivani i percipirani kao ubojice, upravo zbog zlo─Źina na koje je nadbiskup upozoravao Paveli─ça i njegove ministre?

- Da, to je Stepinac govorio, ali ga usta┼íe nisu slu┼íali. Kao pametan ─Źovjek, duboko svjestan svega ┼íto su po─Źinili pojedinci iz hrvatskog naroda, nagla┼íavao je da ─çe posljedice za poslijeratnu Hrvatsku biti te┼íke te ─çe ratni zlo─Źini ostaviti gorak okus te blokirati razvoj hrvatskog naroda jer ─çe vu─Źi za sobom teret usta┼íkih grijeha koji se ne─çe nikad zaboraviti. Moja knjiga jo┼í nije u prodaji po knji┼żarama, ali ja sam spremna na reakcije koje ─çe uslijediti od nekih kojima ─çe smetati ┼íto pi┼íem o Stepincu ili ne─çe razumjeti da ne prikrivam zlo─Źine nego ukazujem da u svakom zlom vremenu ima onih ljudi koji ┼żrtvuju sebe da bi spasili druge, da bi pokazali da zlo ne mo┼że uspjeti do kraja u svom naumu jer su mu stali na put. Paveli─ç je tra┼żio od Vatikana da pozovu Stepinca u Rim, poslije rata Tito mu je nudio da napusti zemlju ali on je ostao uz svoj narod. On je bio jednostavno ─Źastan, dobar ─Źovjek koji je znao da mo┼że svakog dana biti ubijen ali ┼żivot mu ni┼íta nije zna─Źio ako ne poma┼że nemo─çnima. Za mene je Stepinac model, on je uzor humanosti i ljubavi prema ─Źovjeku bez obzira kojoj on vjeri ili rasi pripada. Njegove misli i ideje su bile pozitivne i uvjerena sam da ─çe i nakon moje knjige mnogi spoznati koliko je Stepinac dobroga u─Źinio za ┼żidovski i hrvatski narod.

Poznato vam je da u lipnju u Hrvatsku dolazi papa Benedikt XVI. i sve su glasnija šaputanja da će Alojzija Stepinca proglasiti svecem. Kako to komentirate?

- Ne mogu se mije┼íati u crkvena pravila, ali mogu komentirati da je za mene osobno Stepinac sveti ─Źovjek koji je spasio brojne ┼Żidove. Pokazao je kao i drugi Hrvati koji su slijedili njegov put pomaganja da i u najmra─Źnijim trenucima ljudske povijesti, postoji svjetlost i velikodu┼ínost pojedinca. Bez takvih ljudi moja majka i ja ne bismo bile spa┼íene i stoga ─çu se radovati sa svima koji ─çe mogu─çe progla┼íenje Stepinca svetim do─Źekati s odobravanjem.

Gospo─Ĺo Gitman, 2008. godine na me─Ĺunarodnom simpoziju o Stepincu odr┼żanom u Zagrebu, rekli ste da vam je kroza sve godine istra┼żivanja neprestano dolazilo jedno pitanje na pamet: "Kako bih se ja pona┼íala pod represivnim re┼żimom? Bih li bila hrabra poput nadbiskupa Stepinca i stotine drugih koji su riskirali svoj ┼żivot i ┼żivot svojih obitelji?" Imate li danas odgovor?

- Ne, još uvijek nemam odgovor, ali se svakim danom sve više divim njihovoj hrabrosti i zahvaljujem se što su postojali takvi ljudi.

U Hrvatskoj je pokrenut prijedlog za istra┼żivanje komunisti─Źkih poslijeratnih zlo─Źina. Kako to komentirate?

- Sla┼żem se da treba sve istra┼żiti i podr┼żavam takve akcije, a imam u svojoj arhivi dokumente koji mo┼żda mogu pomo─çi. I ja sam tek ─Źetrdesetak godina nakon 2. svjetskog rata krenula u potragu za istinom o spa┼íavanju ┼Żidova i vidite da nikad nije kasno za tako plemenite poslove i stoga dr┼żim da i Hrvati imaju pravo znati potpunu istinu o svojoj pro┼ílosti.

Piše: Jadranka Jureško-Kero

Ve─Źernji list

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU