Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

BU─ÉENJE IZ EUROPSKOG SNA     (12.05.2011.)

Jeste li znali da Europska unija nije parlamentarna demokracija? Europska komisija, izvr┼íni organ Unije, ima potpunu vlast nad zakonodavnim procesom... i nitko je prakti─Źki ne kontrolira. Enormne ovlasti i bezgrani─Źnu vlast Komisije ponekad se poku┼íava opravdati konstatacijom da je stanje sli─Źno kad je u pitanju bilo koja suvremena vlada. No je li to ba┼í tako?

Ne zaboravite: uvijek kada izvr┼ínu vlast prestane kontrolirati volja naroda - demokracija se pretvara u diktaturu! Upoznajte pravo lice Europske unije. Europska unija nije zastupni─Źka (parlamentarna) demokracija, nego neoliberalna federalna diktatura korporativnih interesa.

 

Za┼íto je ona bez ikakve sumnje upravo takav politi─Źki konstrukt objasnit ─çemo u daljnjem tekstu, no kako bismo sve to mogli razumjeti najprije se moramo upoznati s nekim osnovnim pojmovima i institucijama Unije.

Pari┼íkim ugovorom iz 1951. formirana je Europska zajednica za ugljen i ─Źelik koja se sastojala od Francuske, Njema─Źke, Italije i zemalja Beneluksa, Rimskim ugovorom iz 1957. formirana je Europska ekonomska zajednica i Euratom, a potom je prikrivaju─çi svoj temeljni cilj, pod izlikom gospodarskog ujedinjenja, slobodnog tr┼żi┼íta i sli─Źnih floskula, Europska zajednica (kasnije: Unija) korak po korak provela politi─Źko ujedinjenje, privla─Źe─çi u svoje okrilje europske dr┼żave u tzv. pet valova pro┼íirenja:

Prvi val 1973. - pristupaju Danska, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo;

Drugi val 1981. - u EU ulazi Gr─Źka;

Tre─çi val 1986. - dolaze ┼ápanjolska i Portugal, nakon ─Źega slijedi Maastrichtski ugovor 1992. kojim se stvara golemi federalni politi─Źki konstrukt nazvan Europska unija - ekonomska i monetarna unija, jedinstvena valuta, zajedni─Źka obrambena politika i uvodi se gra─Ĺanstvo Unije;

─îetvrti val 1995. - ulazak Austrije, Finske i ┼ávedske, nakon ─Źega Unija organizira potpisivanje jo┼í dva ugovora - onog iz Amsterdama 1997. kojim se navodno ja─Źa uloga Europskog parlamenta (no ne pretjerano, i nikako do stupnja kad bismo o EU mogli govoriti o parlamentarnoj demokraciji, kako ─çemo vidjeti kasnije) te ugovora iz Nice 2001. kojim se zbog prijama novih ─Źlanica mijenja sastav i na─Źin rada institucija Unije (npr. Vije─çe EU ne mora vi┼íe donositi odluke jednoglasno, od Nice je dovoljna ve─çina);

Peti val, koji se dalje dijeli na dva dijela - prvi dio 2004. kada su pod vlast Unije potpale ─îe┼íka, Ma─Ĺarska, Poljska, Slova─Źka, Slovenija, Litva, Letonija, Estonija, Cipar (samo gr─Źki dio) i Malta, te drugi dio 2007. kad su u EU utrpane i Rumunjska i Bugarska.

Glavni kriteriji za pristupanje ovoj nedemokratskoj superdr┼żavi su kopenha┼íki kriteriji iz 1993. prema kojima dr┼żave kandidatkinje moraju ispuniti za ─Źlanstvo ove uvjete:

1. politi─Źke - stabilne institucije koje "jam─Źe demokraciju i ljudska prava";

2. gospodarske - jako "tr┼żi┼íno gospodarstvo";

3. pravne - kandidatkinje moraju biti sposobne preuzeti obveze ─Źlanstva.

Ovim kriterijima obi─Źno se dodaju i tzv. madridski kriteriji iz 1995. kada je zaklju─Źeno da provedbu svih gornjih reformi (politi─Źkih, gospodarskih i pravnih) nu┼żno mora pratiti i odgovaraju─çe administrativno ustrojstvo (tj. u─Źinkovita dr┼żavna uprava) kako bi dr┼żava kandidatkinja lak┼íe usvojila i provela ogromnu pravnu ste─Źevinu EU, o kojoj ─çe kasnije biti vi┼íe rije─Źi.

Kada se zna da navedenim kriterijima Unija kad┼íto pridodaje jo┼í dodatnih kriterija, poput, recimo, pronala┼żenja nepostoje─çih topni─Źkih dnevnika ili potpune suradnje s Ha┼íkim sudom, onda se vidi da su temeljni kriteriji samo politi─Źka demagogija. Ima li boljeg dokaza za to od Rumunjske i Bugarske? Je li Rumunjska zemlja sa stabilnim institucijama? Mo┼żemo li bugarsko gospodarstvo ocijeniti kao "jako tr┼żi┼íno gospodarstvo"? Kakve besmislice.

 

I dalje, sve što neznate o EU, saznati ćete na stranici - Europska unija i velika nevolja koja dolazi

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU