Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

FERDINAND QUIQUEREZ - 131 GODI┼áNJICA SMRTI ┬á┬á ┬á┬á  ( 11.01.2024.)

Ferdo Kikerec (Ferdinand Quiquerez), hrvatski slikar (Budim, Mad┼żarska, 17. III. 1845 ÔÇô Zagreb, 12. I. 1893).

Quiquerezi su iz prastarog francuskog plemstva. Otac Ferdinand Franjo, bio je austrijski vojni lije─Źnik, pa je silom prilika ─Źesto mijenjao mjesto boravka. Tako u Slovenskoj Bistrici upoznaje i ┼żeni Mariju Kerschel. Slovenku njema─Źkog porijekla. Imali su 3 sina i dvije k─Źerke. Sin Ferdo (Ferdinant Peter) je ro─Ĺen u Budimpe┼íti, a kada mu je 1854. otac umro, majka se seli u Zagreb kod sestre Magdalene. Po zavr┼íetku izobrazbe u Zagrebu, proveo je godinu dana u austrijskoj Vojnoj ┼íkoli, ali zbog niskog rasta nije bio pravi izbor za vojnika.

Vratio se u Zagreb i zapo─Źeo studij prava, potom se, poha─Ĺaju─çi privatnu ┼íkolu J. F. M├╝ckea, odlu─Źio posvetiti slikarstvu. Zanesen ju┼żnoslvenskom ideologijom J. J. Strossmayera slikao je povijesne teme i teme iz narodne predaje (Banovi─ç Strahinja, 1868; Dolazak Hrvata na obale sinjega mora, 1869). Na temelju javnih priznanja dobio je stipendiju, te nastavio studij slikarstva na Akademiji u M├╝nchenu kod Johanna Leonharda Raaba i Karla von Pilotyja. Tijekom boravka u M├╝nchenu upoznao je kolegu, hrvatskog slikara Izidora Kr┼ínjavog, koji ga je potaknuo da nastavi studij anti─Źke umjetnosti umjesto da ode u Pariz, kako je Quiquerez ┼żelio.

Me─Ĺutim, zbog lo┼íeg zdravlja, prebacio se na Accademia di Belle Arti di Venezia, gdje je nastavio studij kod Pompea Marina Molmentija. Njegove domoljubne sklonosti dovele su ga do toga da se specijalizirao za povijesna i folklorna djela. Osje─çao se nesretno u Veneciji i ubrzo je krenuo na turneju po Italiji s Kr┼ínjavijem, posje─çuju─çi mjesta kao ┼íto su Firenca, Rim, Napulj i Pompeji.


God. 1875ÔÇô76. putovao je po Dalmaciji i Crnoj Gori, gdje je radio za kneza Nikolu tijekom pohoda protiv Osmanlija. Naslikao je portret slavnog crnogorskog ratnika Novice Cerovi─ça, koji je desetlje─çima ranije ubio otomanskog bosanskog generala Smail agu ─îengi─ça. Zaustavio se na Cetinju, gdje je nastao ve─çi broj njegovih radova (Bijeg hercegova─Źke obitelji; Bitka u Vu─Źjem Dolu).


Nakon povratka u Zagreb 1876. radi kao profesor crtanja u srednjoj ┼íkoli, gdje mu je jedan od u─Źenika bio i hrvatski slikar Oton Ivekovi─ç.


Tijekom austrougarskog pohoda na Bosnu i Hercegovinu 1878. i 1879. Quiquerez je autor nekoliko skica i crte┼ża ulaska austrougarskih trupa predvo─Ĺenih generalom Josipom Filipovi─çem u Bosanski Brod. U Mariji Bistrici Quiqerez je du┼ż arkada novosagra─Ĺene crkve naslikao 22 freske s prikazima ─Źudesa Bla┼żene Djevice Marije. Nacrtao je i nekada┼ínji samostan u Lepoglavi, prije nego ┼íto je veliki potres 1880. prouzro─Źio zna─Źajna o┼íte─çenja.


Slikao je ve─çinom romanti─Źne povijesne kompozicije (Kosovka djevojka, Posljednji ─Źasovi Petra Zrinskog i Krste Frankapana i dr.), koje su mu oleografski umno┼żene donijele kratkotrajnu popularnost. Svojim vedutama (Ripetta u Rimu, 1872; Porta Terraferma u Zadru, 1875; Manastir na Cetinju, 1875/76), krajolicima (Crnogorske planine, 1875/76) i portretima (Hercegovac, 1876; Autoportret, oko 1880; Portret stare gospo─Ĺe, oko 1885; Iso Kr┼ínjavi, 1892) za─Źetnik je hrvatskog realizma. Autor prvoga bakroreza novije hrvatske umjetnosti (Faun kome dje─Źak to─Źi vino, 1873).


Godine 1883. o┼żenio se Gizelom Hadrovi─ç (1863.ÔÇô1914.), a ┼íest godina kasnije dobili su sina Branimira, koji ─çe s vremenom postati profesor u Slavonskom Brodu. Branimirov sin Velibor Kikerec (1925. ÔÇô 2006.) bio je u partizanima u Drugom svjetskom ratu, a zatim kao zamjenik ministra obrane tijekom Domovinskog rata.


Prema rije─Źima njegovog dugogodi┼ínjeg prijatelja Izidora Kr┼ínjavog, koji ga je posjetio dva dana prije smrti, njegove posljednje godine obilje┼żio je naru┼íeno zdravlje. Quiquerez je umro u Zagrebu 1893. i pokopan je na groblju Mirogoj.


 

 

Antemurale christianitatis

 

Krunidba kralja Zvonimira

 

Freska basilika Marija Bistrica

 

 

Marija Bistrica - okupacija Zrina od Turaka

 

 

 

Dolazak Hrvata na more

 

Autoportret

 

 


Priredila Dunja Gaupp

www.hkz-kkv.ch /dg

191 - 2024

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: