Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

   
   
   
 

PREDSJEDNIK FRANJO TU─ÉMAN O "STEPIN─îEVOJ CRKVI"       (05.05.2022.)

Moramo razvijati svijest da o nama samima ovisi naša sudbina


- Gospodine Predsjedni─Źe, molimo vas da iznesete va┼íe gledanje na razvoj i zna─Źenje dr┼żavotvorne ideje u Hrvata, osobito u ovom stolje─çu, s posebnim osvrtom na klju─Źne doga─Ĺaje u posljednjih desetak godina. ┼áto je zapravo bilo klju─Źno za uspjeh hrvatskoga osamostaljenja - koje smo ostvarili vlastitim snagama, uz Bo┼żju pomo─ç, kako volite re─çi - kao i za njezine velike vojne pobjede, koje su to potvrdile?

DR┼ŻAVOTVORNA IDEJA

Hrvatski je narod za svih ─Źetrnaest stolje─ça na ovom podru─Źju sa─Źuvao svoju nacionalnu i dr┼żavnu samobitnost. To je bitno. Od VII. do XII. stolje─ça imali smo i svoju dr┼żavu-kne┼żevine i kraljevine i bili smo me─Ĺunarodni subjekt, s tim da, molim, ─Źak tu i takvu na┼ía povijest slu┼żbena povijesnica koja je bila nekada pod pritiskom austrougarskim, ma─Ĺarskim, kasnije beogradskim, nije dovoljno ra┼í─Źistila. Kad bismo sada napravili ankete, nijedan od vas, uklju─Źuju─çi i mene, ne bi znao redoslijed hrvatskih vladara, uklju─Źuju─çi i kraljeve. Tako smo bili pritisnuti. Hrvatska je bila u takvom polo┼żaju, u takvoj situaciji da je, recimo, hrvatski povjesni─Źar ┼ái┼íi─ç, koji je bio ma─Ĺarski unionist, u Jugoslaviji, kad je stvorena Jugoslavija, smatran pretjerano hrvatskim. No, bez obzira na to, unato─Ź okolnostima u kojima smo ┼żivjeli, hrvatski je narod sa─Źuvao svoju nacionalnu i dr┼żavnu samobitnost. Hrvatski su je velika┼íi ─Źuvali na svoj na─Źin bez obzira na to ┼íto su se dijelom i zbog rodbinskih i drugih stale┼íkih razloga sre─Ĺivali, pa prema tome, i asimilirali sa strancima. Ipak i ti su hrvatski velika┼íi, nakon ┼íto smo hrvatskom gre┼íkom ostali bez vladara nacionalne krvi u XII. stolje─çu i nakon ┼íto smo izgubili nacionalnu dr┼żavnost, ipak ─Źuvali ideju hrvatske dr┼żavnosti, ┼íto je rezultiralo onom izjavom hrvatskog bana Ivan Erd├Âdyja g. 1790. u zajedni─Źkom hrvatsko-ugarskoi saboru u Budimu: Regnum regno non praescribit lege.

Tako se usprkos svemu u obrani od osmanlijske najezde, najprije u zajednici s Ugarskom pa Habsbur┼íkoj Monarhiji pod stale┼íkim vodstvom vlastele odr┼żala ta ideja dr┼żave Hrvatske. U vrijem gra─Ĺanstva, pod utjecajem i Europe, ali i toga ┼íto smo sa─Źuvali dr┼żavotvornu svijest, ja─Źa ideja hrvatske nacionalne samostalnosti. Imamo nacionalno prava┼ítvo sa Star─Źevi─çem i Kvaternikom, ali zbog nepogodnih okolnosti Hrvatske ima i nadnacionalni ideja, i u okviru Katoli─Źke crkve, od Kri┼żani─ça d Strossmayera, do Pu─Źke stranke nakon stvaranja Jugoslavije, pa i jugoslavensku ideju. To ┼íto se u okvir Katoli─Źke crkve i nadnacionalna ideja na svoj na─çi njegovala, pa i poticala, rezultat je ┼íirih okolnosti, je je Katoli─Źkoj crkvi bilo u interesu da do─Ĺe ponovno do sjedinjenja Katoli─Źke crkve i pravoslavnih crkava a Crkva u Hrvatskoj, kao i Hrvatska, kao i hrvatski narod, bila je grani─Źna zemlja i izlo┼żena mnogim opasnostima i gubicima. Imali smo dakle Jurja Kri┼żani─ça i Strossmayera i nemojmo zaboraviti da i ju─Źer i danas imamo, ali ipak, ne vi┼íe takvih ┼íirih primjera kao ┼íto je bilo, recimo, u Strossmayerovo vrijeme, nego pojedina─Źnih slu─Źajeva. Na sre─çu, danas su to pojedina─Źne pojave.

Prema tome, nasuprot te, da tako ka┼żem, samohrvatske dr┼żavotvorne ideje, koja je najcjelovitije bila sadr┼żana u mislima i djelima Ante Star─Źevi─ça, Kvaternika, pa onda na publicisti─Źkom podru─Źju ┼áufflaya i drugih, imali smo i tih nadnacionalnih, sveslavenskih i jugoslavenskih ideja, koje su bile posljedica nelagodnog polo┼żaja Hrvatske i nije se ─Źak imalo idejne mogu─çnosti kako se izbaviti od ma─Ĺarske, austrijske, venecijanske, odnosno talijanske supremacije, itd.

OD LJEVICE DO DESNICE

Mo┼żemo re─çi da je u ovom stolje─çu u hrvatskom narodu osobito bila prisutna radikalna prava┼íka hrvatska dr┼żavotvorna ideja, ali daje u isto vrijeme i u hrvatskoj ljevici, ┼íto ─Źesto na┼íi ljudi zaboravljaju, od po─Źetka stvaranja monarhisti─Źke Jugoslavije postojala hrvatska dr┼żavotvorna ideja. Naime, revolucionarni su hrvatski komunisti, hrvatski marksisti, nasuprot velikosrpskim i nekim drugim shva─çanjima da je ujedinjenjem u Jugoslaviju stvorena pretpostavka za stvaranje jedinstvene jugoslavenske nacije, smatrali da se ne mo┼że i─çi na stvaranje jedinstvene jugoslavenske nacije, iako su jednim dijelom i hrvatski marksisti i hrvatski intelektualci nakon Prvoga svjetskog rata svi pristali na jedinstveni jezik, ─Źak prihvatili i srpski jezik, uklju─Źuju─çi takve kao stoje Tin Ujevi─ç, da ne govorim o Krle┼żi, Cesarcu, itd. Ali, ipak zna─Źi, imamo s jedne strane nastavak star─Źevi─çanstva u radikalnom prava┼ítvu ┼áufflaya i Paveli─ça, imamo i u okviru ljevice shva─çanje da je hrvatski narod samostalan narod, da ima pravo na samoodre─Ĺenje i da je zada─ça komunisti─Źkog pokreta da se bori za pravo hrvatskog naroda na samoodre─Ĺenje i za ru┼íenje Jugoslavije kao tamnice naroda. Tako se na toj bipolarnosti izme─Ĺu ljevice i desnice razvija od dvadesetih godina sve do na┼íih dana ta hrvatska dr┼żavotvorna ideja.

No, do koje mjere to ipak nije sasvim prevladalo u naj┼íirim slojevima govori to da se najve─ça hrvatska stranka do na┼íeg doba, Radi─çeva HSS, i nakon Radi─çeva ubojstva u beogradskoj skup┼ítini, nije odlu─Źno opredijelila za samostalnu Hrvatsku, nego je bila za hrvatstvo, ali najvi┼íe do ─Źega je do┼íla bili su konfederalni odnosi u Jugoslaviji. U Drugom svjetskom ratu HSS, kao najve─ça stranka, nije htjela stati na ─Źelo samostalne Hrvatske, s obrazlo┼żenjem da ne─çe suradnju s fa┼íisti─Źkim silama, a s druge strane je ostala u okviru izbjegli─Źke jugoslavenske vlade i samo je jednim manjim dijelom sura─Ĺivala s antifa┼íisti─Źkim pokretom, zna─Źi s hrvatskom komunisti─Źkom partijom, koja je g. 1937. stvorena kao Komunisti─Źka stranka Hrvatske - pazite, imenom komunisti─Źka "stranka", a ne pod uobi─Źajenim komunisti─Źkim nazivom "partija" i s glavnim odborom. na ─Źelu stranke, a ne sa CK-om, itd.

Godine 1937. kad su stvarali tu stranku, to je onaj Titov samoborski kongres u samoborskoj ┼íumi, kao posebnu u okviru jugoslavenske partije, tada su nagovijestili da se ona zapravo bori za samoodre─Ĺenje i za stvaranje sovjetske Hrvatske, ┼íto je rezultiralo onda s jedne strane, time da je u okviru jugoslavenske komunisti─Źke partije takva jedna orijentacija hrvatskih marksista i komunista -August Cesarec, Bo┼żidar Ad┼żija, Otokar Ker┼íovani, Ante Ciliga i dr., za samoodre─Ĺenje, za samostalnu Hrvatsku bila osu─Ĺivana kao nacionalisti─Źka, dok je s druge strane bila stalno prisutna i ona internacionalisti─Źka ideja. Imate g. 1941. onu skupinu hrvatskih marksista Cesarec, Ad┼żija, Ker┼íovani i drugi, koji su, uhi─çeni, nakon bijega iz logora u Kerestincu, u usta┼íkom zatvoru u Ulici Ra─Źkoga, prije nego su odvedeni na strijeljanje u Dotr┼í─Źinu, napisali da umiru za pravednu stvar, za slobodnu, sovjetsku Hrvatsku. To "sovjetska Hrvatska" nije zna─Źilo da su oni za neki uzor staljinisti─Źke sovjetske Hrvatske, negoli za oslobo─Ĺenje od Beograda. Zna─Źi, u na┼íem su pokretu, sjedne strane radikalni prava┼íi, jako oslabljeni, ali ta ideja postoji, i, s druge strane, imate je jednim dijelom i u okviru komunisti─Źkog pokreta. Ka┼żem "imamo samo jednim dijelom", jer ve─çim dijelom su ti hrvatski marksisti tako─Ĺer bili pod utjecajem jednog internacionalizma, prema kojemu nije va┼żna samostalna Hrvatska, negoli pobjeda komunizma.

VJERA U SAMOSTALNU HRVATSKU

Tako smo u┼íli u krizu potkraj osamdesetih godina. Treba li vas podsjetiti, ne znam, prije deset godina, neki su od vas mo┼żda bili premladi, kad sam 1989. godine po┼íao s idejom stvaranja HDZ-a, s programom pomirbe i stvaranja samostalne Hrvatske, imali smo nasuprot sebi Ra─Źanov SDP - Ra─Źanove komuniste, a s druge strane, molim, sve druge stranke koje su bile u Koaliciji formirale su se protiv te ideje. Nitko nije vjerovao, nitko nije bio toliko ─Źvrst u vjeri potrebu i u mogu─çnost stvaranja samostalne Hrvatske. Zna─Źi, ta hrvatska dr┼żavotvorna ideja nije bila dovoljno prisutna ili ukoliko je bila, bila je toliko prigu┼íena da su mi mnogi tada kada sam ih ja ┼żelio pridobiti za HDZ rekli; To bi bilo dobro kad bi bilo mogu─çe, ali nije mogu─çe, nemojte i─çi s tim jer ─çete upropastiti i ono malo hrvatske misli i mogu─çnosti koja postoji. Molim, re─çi ─çu vam da znate, ja sam g. 1989. razgovarao s ve─çinom hrvatski misle─çih ljudi, ali mnogi nisu pristupili meni nego su zbog straha oti┼íli u druge stranke. Takva je situacija bila! Ismijavali su me kad sam rekao da ─çe HDZ pobijediti itd., ali i poru─Źivali su mi: Vas ─çe hapsiti, a mi ─çemo pobijediti - Koalicija na izborima - pa ─çemo vas mi onda pustiti iz zatvora. To je poruka, ┼żivi su ljudi.

Zna─Źi, sjedne je strane dr┼żavotvorna ideja bila prisutna od vlastele do u gra─Ĺanskom dru┼ítvu o─Ĺ desnice, zna─Źi od frankovaca, prava┼ía do ljevice, jednim dijelom, ali u cjelini nije prevladavala do na┼íih dana. Ljudi su bili s tom i takvom povije┼í─çu kakvu smo pre┼żivjeli prigu┼íeni i s izgubljenom vjerom u vlastite snage, osobito zbog neuspjeha NDH i kompromitacije ideje NDH za vrijeme drugoga svjetskog rata, da je to ┼íto smo ostvarili ne samo o┼żivljavanje te dr┼żavne ideje, koja je, kao ┼íto sam rekao, bila prisutna ali potisnuta, nego smo evo, ostvarili hrvatsku slobodu, hrvatsku samostalnost i time stvorili, prvi put, osnove da se hrvatska dr┼żavotvorna ideja u svakom pogledu i politi─Źko-filozofski osmisli i u stvarnosti ostvari.

Vidite, ako pogledate dana┼ínju situaciju, onda i danas ima ljudi koji ne vide kakvo je na svoj na─Źin povijesno djelo uspostavom samostalne Hrvatske u─Źinjeno. Nasuprot zna─Źi takvu stanju kakvo je bilo u Hrvatskoj podvojenog hrvatstva, nasuprot tome ┼íto nismo imali uop─çe prijatelja niti nekih me─Ĺunarodnih ─Źimbenika Jcoji bi bili za samostalnu Hrvatsku, stvorili smo samostalnu dr┼żavu. Treba znati da su i Europa i Amerika bili su za odr┼żanje Jugoslavije, uklju─Źuju─çi i Njema─Źku, pa i kancelara Kohla i Genschera. Neki smatraju da nas je Njema─Źka vodila. Niti u idejno-politi─Źkom pristupu, niti kasnije u borbi za uspostavu Hrvatske nikakve pomo─çi nismo imali ni od koga. ┼átovi┼íe, budu─çi da je Njema─Źka pod hipotekom Tre─çeg Reicha, nismo mogli u Njema─Źkoj kupiti ni ─Źizme. Ali, u cjelini mo┼żemo re─çi; ako smo imali neki narod koji je imao razumijevanja za nas, ali nije smio to re─çi, to je bio njema─Źki narod.

Zna─Źi, izvojevali smo politi─Źke, diplomatske, ratne pobjede, stvorili smo hrvatsku dr┼żavu. Ali moramo u─Źiniti sve da je sa─Źuvamo. Moramo sprije─Źiti da ne do┼żivimo, nakon svih tih pobjeda, u miru Bleiburg, a to nije nemogu─çe, jer kao ┼íto znate, zbog me─Ĺunarodnih okolnosti ┼żele Hrvatsku vratiti u neke balkanske okvire ili integracije jugoisto─Źne Europe. Za┼íto? To su ve─ç neki dublji povijesni, ali i suvremeni razlozi. Me─Ĺunarodni poredak se zasniva na pobjedi antifa┼íisti─Źkih sila i na diktatu tobo┼że demokratskih sila, a provode krajnje nedemokratske metode, ┼íto se vidi i danas na Hrvatskoj. Francuska, Engleska i Amerika vode takvu politiku da ne dopu┼ítaju ja─Źanje Srednje Europe, Njema─Źke, zemalja od Baltika do Jadrana, a budu─çi da smatraju daje Hrvatska sastavni dio njema─Źke politike, automatski ┼żele da ne budemo sastav te i takve srednjoeuropske politike, nego nas bacaju na Balkan. Danas dakle jednim dijelom u Europi te zapadne sile, ne srednjoeuropske nego zapadne i Amerika, ┼żele balkanske i srednjoisto─Źne europske integracije, i to nasuprot ovakve Europe, Europske unije i nasuprot Rusije. Sad imamo u Rusiji pad njezine mo─çi, ali Rusija ─çe kad-tad opet postati euroazijska sila i opet ─çe Zapad biti na svoj na─Źin ugro┼żen, bit ─çe sila o kojoj ─çe se morati voditi ra─Źuna. Zato je i ┼żele oslabiti, iako su je priznali kao sto┼żernu silu pravoslavnog svijeta, ─Źak i u ovom razdoblju kad je slabila.

Prema tome. Hrvatska se nalazi u veoma delikatnom polo┼żaju, rekao bih, gotovo u ┼íkripcu. Od XV. do XVIII. stolje─ça branili smo zapadno kr┼í─çanstvo, katoli─Źanstvo od osmanlijske najezde, a Europa je za to vrijeme me─Ĺusobno ratovala ili nam je vra─çala nezahvalno┼í─çu, pogibijom hrvatskih velika┼ía Zrinskih i Frankopana, itd. Danas opet ne pristaju da nas oslobode od te vezanosti za Balkan iz svojih razloga i sve je do nas ho─çemo li sa─Źuvati tu nacionalnu svijest i jedinstvo ve─çine naroda, ve─çine jer ne mo┼że se nikad imati stopostotno jedinstvo, jer u svakom narodu ima manji dio lutanja. Zna─Źi, budemo li sa─Źuvali to jedinstvo i unutarnju dru┼ítveno-politi─Źku snagu i gospodarsku stabilnost, prema tome, i vojnu snagu koju smo stvorili u ratu, ne─çe nas mo─çi ugroziti. Ali, ako bi uspjeli da nas rastroje, budu─çnost samostalne i suverene Hrvatske nije sigurna. U tom smislu vi mladi morate voditi ra─Źuna daje rije─Ź o tome, o budu─çnosti hrvatske slobode, hrvatske nacionalne samostalnosti, da su mnoge zemlje koje su i u ratu znale pobijediti u miru izgubile itd.

HTJELI SU DA NAS NE BUDE

- Hrvatska je pod Va┼íim vodstvom ostvarila svoju samostalnost i neovisnost, stekav┼íi me─Ĺunarodno priznanje. Kako biste ocijenili sada┼ínje politi─Źke i op─çe duhovne prilike u Hrvatskoj? Koji su danas vitalni nacionalni interesi hrvatskoga naroda i kako ih o─Źuvati pred me─Ĺunarodnim i odre─Ĺenim unutarnjim pritiscima (demokratizacija, regionalizacija, "medijske slobode") da se oni ┼íto vi┼íe "internacionaliziraju" u skladu s interesima novoga svjetskog poretka, u kojemu, ─Źini se, Ima vrlo malo mjesta za afirmaciju nacija, osobito manje brojnih i gospodarski sna┼żnih?

Vidite, nikad nije dovoljno obja┼ínjavati ─Źinjenicu daje ─Źitav dana┼ínji me─Ĺunarodni poredak bio zasnovan na versajskom poretku i da su zapadne sile i europske i Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave htjele pod svaku cijenu sa─Źuvati biv┼íu Jugoslaviju, sprije─Źiti da do─Ĺe uop─çe do uspostave samostalne Hrvatske. Ali kad smo usprkos tome proglasili Hrvatsku, onda su htjeli i prognozirali i smatrali da je to neizbje┼żno da budemo pora┼żeni. Uop─çe nisu mislili da se mo┼żemo odr┼żati u odnosu na silu jugokomunisti─Źke armije, Srbije, jer je jugokomunisti─Źka armija bila, ka┼żu, ─Źetvrta sila po mo─çi u Europi. U rujnu 1991. godine jedan od ljudi koji je bio zadu┼żen za biv┼íu Jugoslaviju, i uop─çe za jugoistok rekao je jednom od mojih suradnika: vi ─çete vidjeti - Hrvatska ─çe nestati do Bo┼żica.

Preporu─Źio mu je 1. listopada 1991., a taj ─Źovjek je ┼żiv, da uzme obitelj i da seli iz Hrvatske. Taj ─Źovjek je razgovarao s tim predstavnikom zapadne politike 1. listopada 1991. u Be─Źu, a kad se vratio u Zagreb po─Źeo mi je to pri─Źati - on ka┼że da ga nisam ni saslu┼íao, da sam odmahnuo rukom. Rekao je. Hrvatska ne─çe opstati do Bo┼żi─ça. Dana 7. listopada bio je napad na Banske dvore. Za taj napad su znali unaprijed generalni konzulati Amerike i Rusije. Oni su napustili Zagreb. Kao ┼íto znate, u napadu na Banske dvore uni┼ítili su dvije prostorije - blagovaonicu, gdje sam se za vrijeme ru─Źka nalazio, i sobu gdje sam i┼íao na kratki odmor. Ali nekom Bo┼żjom voljom ostao sam ┼żiv. Jedan ─Źovjek je poginuo u tom napadu.

Prema tome, htjeli su da nas ne bude, a onda kad smo se usudili, drznuli proglasiti svoju samostalnost, htjeli su da budemo pora┼żeni. Budu─çi da smo se odr┼żali, nisu mogli i─çi protiv takve stvarnosti, onda su nas morali i priznati. Kod toga je veliku i pozitivnu ulogu odigrao Vatikan, pa onda i Njema─Źka. Usprkos, zna─Źi, i me─Ĺunarodnom priznanju, jo┼í je uvijek me─Ĺunarodna politika bila takva da ne dopusti punu samostalnost i suverenost Hrvatske. Uo─Źi priznanja, 2. sije─Źnja 1992. morali smo pristati na dolazak mirovnih snaga, jer nismo imali snage oduprijeti se jugokomunisti─Źkoj armiji pa sam, prema tome, pristao na dolazak mirovnih snaga, dok ne stvorimo pretpostavke za pobjedu.

Kad je rije─Ź o dr┼żavotvornoj ideji, treba se podsjetiti da smo u Hrvatskom saboru, osobno ja i Hrvatska demokratska zajednica, bili optu┼żivani od gotovo svih tih dana┼ínjih oporbenih stranaka u Saboru da stvaramo nekakvu strana─Źku vojsku. Stvarali smo oru┼żane snage onako kako smo mogli, najprije u okviru Ministarstva unutarnjih poslova, prije svega od ljudi u koje smo mogli imati povjerenja, da bismo postupno do┼íli do Hrvatske vojske. Svijet je proglasio embargo da nam vani sprije─Źi kupnju oru┼żja i da nas prisili da zapravo budemo razoru┼żani, bespomo─çni, no mi smo ipak kojekakvim dovijanjem i pronala┼żenjem nekih prijatelja, ili pak zbog financijskih i drugih interesa, naoru┼żavali se. Oni su pak, s jedne strane, odr┼żavali okupirana podru─Źja, podupirali podru─Źja koja su bila pod okupacijom najprije jugokomunisti─Źke armije, a zatim srpskih pobunjenika.

Zapad je napokon iza┼íao s prijedlogom Z-4. A ┼íto zna─Źi Z-4? To zna─Źi 23, 24 kilometara zra─Źne linije od Zagreba srpska republika, srpska vojska, srpski predsjednik, srpska valuta itd. Nisu nam dopu┼ítali bilo kakvu operaciju. No sve smo u─Źinili za osloba─Ĺanje okupiranih podru─Źja, od ─Źega je najva┼żnije bilo masleni─Źka operacija, pa gospi─çka, pa "Bljesak" i "Oluja". Oni su pak htjeli da budemo vezani tom i takvom situacijom podru─Źja pod srpskom upravom. Nije ih brinulo ┼íto je 400 tisu─ça Hrvata bilo prognano iz svojih obitavali┼íta, nego su htjeli osigurati srpski opstanak na tim podru─Źjima, o─Źito s te┼żnjom da na taj na─Źin budemo prisiljeni vratiti se natrag u Jugoslaviju.

Pri tome valja imati na umu i to da je i Beograd i svijet pristao da se Slovenija odcijepi, da ode iz Jugoslavije, ali je zato slovensko vodstvo dalo politi─Źki ustupak Beogradu i Srbima izjavama da Srbi imaju pravo ┼żivjeti u jedinstvenoj dr┼żavi. Prema tome, ili da ─Źitava Hrvatska bude u Jugoslaviji ili pak da pristanemo kasnije da se ta srpska republika u Hrvatskoj pripoji Srbiji i Jugoslaviji. To je do te mjere bilo u svijesti, u namjerama me─Ĺunarodne zajednice, zna─Źi, i europskih i ameri─Źkih ─Źimbenika - a europski su bili pod ameri─Źkim utjecajem, jer Njema─Źka nije smjela nekakva svoja stanovi┼íta zastupati s obzirom na hipoteku Tre─çeg Reicha - da je nakon ┼íto smo mi oslobodili najprije "Bljeskom" zapadnu Slavoniju, a onda kasnije "Olujom" Knin i sredi┼ínju Hrvatsku, ambasador Galhraith, drugi ili tre─çi dan poslije do┼íao s prijedlogom: Predsjedni─Źe, znate, ako se Vi sla┼żete, ja bih oti┼íao u Beograd po Babica, koji bi sada pristao na Z-4. Zamislite koliko su i nakon osloba─Ĺanja Knina bili opsjednuti idejom da nas pritisnu!

PRETPOSTAVKE DAYTONA

Treba re─çi prije svega - i Holbrooke je o tome pisao u svojoj knjizi - da su ameri─Źke i britanske obavje┼ítajne slu┼żbe procjenjivale, a znate da su imali itekako razvijenu slu┼żbu i da su sve te zapadne slu┼żbe me─Ĺusobno sura─Ĺivale, i zapadni diplomatski i vojni krugovi govorili da ne smijemo i─çi u osvajanje, u osloba─Ĺanje Knina i tih podru─Źja jer bismo onda izazvali anga┼żiranje i Jugoslavije i Rusije, prema tome, i svjetsku katastrofu, a osim toga da ne mo┼żemo osloboditi Knin. To je Holbrooke napisao i napisao je da su to i ministar Perry i zapovjednik NATO-a Shailikashvili i ameri─Źki potpredsjednik Gore rekli ┼áu┼íku i meni, a kad su doznali da sam ipak dao nalog da idemo u osloba─Ĺanje okupiranih podru─Źja, onda mi je ambasador Galhraith predao, kako oni to zovu, non paper u ime Kontaktne skupine da ne smijemo i─çi na osloba─Ĺanje. Ipak kad smo i┼íli i uspjeli, na njihovo iznena─Ĺenje, kad su se Srbi povukli usprkos toga ┼íto smo ih pozivali da ostanu, onda ste vidjeli daje i sam Galhraith ispratio Srbe na traktoru. Da znate, takve su bile me─Ĺunarodne okolnosti i prosu─Ĺivanje tih svjetskih ─Źimbenika sa svim svojim slu┼żbama.

Mi smo u "Oluju" po┼íli 4. kolovoza, 5.,6., zavr┼íili, a tada se me─Ĺunarodna zajednica ve─ç bila pripremala napustiti Bosnu, jer nisu mislili da mogu vojno suzbiti Srbe, bojali su se gubitaka. Postojala je nekakva predod┼żba o tome da su Srbi nepobjedivi, i to jo┼í od prvog svjetskog rata. Prema tome, pripremali su se napustiti Bosnu i vojni─Źki, s tim da im je trebalo dvadeset tisu─ça vojnika da bi osigurali izlaz. Tek na┼íom su pobjedom do┼íli do zaklju─Źka da mogu opstati. Nakon ┼íto smo oslobodili najprije zapadni dio Bosne, tako da mo┼żemo zavr┼íiti kninsku operaciju s manje gubitaka i br┼że, i oslobodili Biha─ç, koji su okru┼żivale srpske snage i prijetila mu katastrofa Srebrenice, odlu─Źili su da mogu opstati u Bosni i do┼ílo je do Daytona.

U Daytonu su opet vodili razgovore, koji su trajali 21 dan. Ja sam se morao vra─çati u zemlju zbog izbora itd. Posljednjeg dana, u 6 sati ujutro, Amerikanci su tra┼żili da me se probudi i dali su priop─çenje da se Daytonski pregovori prekidaju jer nisu postignuti sporazumi, iako se do ju─Źer govorilo da su u bitnim pitanjima postignuti na─Źelni sporazumi. No nisu se Srbi i Muslimani mogli sporazumijeti oko Br─Źkog. Rekao sam tada: Sto, zna─Źi radi jednog mjesta Br─Źkog treba nastaviti rat u Bosni izme─Ĺu triiu naroda? ┼Żrtava je ve─ç dovoljno i prema tome, ┼íto da radimo? Dobro, ako smo se o drugome sporazumijeli, evo prijedloga: neka Br─Źko ostane da taj problem razmotri i predlo┼żi rje┼íenje Me─Ĺunarodna arbitra┼żna komisija u roku od godinu dana. To su prihvatili najprije Amerikanci, zatim Srbi, pa onda i Muslimani. Tako smo mi Hrvati spasili i Daytonski sporazum, omogu─çili da se povu─Źe to priop─çenje o prekidu pregovora i da do─Ĺe do potpisivanja sporazuma.

Uloga Hrvatske u omogu─çavanju Zapadu da ostane u Bosni, i u Daytonu je bila takva da me na sastanku hrvatske i ameri─Źke delegacije dr┼żavni tajnik Christopher zapitao: Predsjedni─Źe, ┼íto Amerika mo┼że u─Źiniti za Hrvatsku? Rekao sam: Izvolite uva┼żavati hrvatska gledi┼íta, izvolite biti objektivni u odnosu na Haag - jer bilo je jasno da Haa┼íki sud ima zapravo politi─Źku ulogu, tj. daje to politi─Źko sredstvo pritiska za rje┼íavanje stvari - izvolite pomo─çi Hrvatskoj za Phare-program, za integracije itd. Od svega toga ni┼íta nisu u─Źinili.

Prije svega dakle, da nismo bili ratni pobjednici te┼íko bi nam bilo posti─çi sve te politi─Źke, diplomatske i druge pobjede. Osim toga, uspostavili smo dru┼ítveno-politi─Źki poredak takav daje jedan od najstabilnijih od biv┼íih europskih socijalisti─Źkih zemalja, gospodarsku stabilnost usprkos tome ┼íto smo imali agresiju, ┼íto smo imali tre─çinu zemlje okupiranu, ┼íto smo morali tro┼íiti sredstva i na stvaranje dr┼żavne uprave, vojske, diplomacije itd. Zna─Źi, jednostavno smo se tim uspjesima nametnuli me─Ĺunarodnim ─Źimbenicima koji nisu htjeli samostalnu Hrvatsku ili koji su je htjeli slabu da bi mogli njome vladati.

HRVATSKA POMIRBA

- Ustavna je, a i moralna i politi─Źka obveza hrvatske dr┼żave za Hrvate izvan Hrvatske. Osim te┼żnje da se ┼íto ve─çi broj na┼íih iseljenika potakne na povratak, osobitu skrb moramo posvetiti Hrvatima u BiH. Kakav je njihov polo┼żaj danas u okolnostima postdaytonskih nejasno─ça i aktualnih politi─Źkih podjela medu samim Hrvatima? Na ─Źemu ─çe Republika Hrvatska osobito insistirati radi njhova opstanka i o─Źuvanja konstitutivnosti u BiH?

Vidite, treba opet na┼íim ljudima razja┼ínjavati jer ne znaju i nisu bili nikad upoznati s pravom istinom. Hrvata ima gotovo toliko u svijetu koliko i u domovini. Iseljavali su se za vrijeme Austro-Ugarske, ve─ç potkraj pro┼ílog stolje─ça i oko prvoga svjetskog rata zbog ekonomskih razloga, ali i zbog politi─Źkih razloga. Za vrijeme prve i druge Jugoslavije iseljavali su se zbog nacionalne potla─Źenosti i velik broj je odlazio u iseljeni┼ítvo, osobito nakon drugoga svjetskog rata, kad je hrvatski narod do┼żivio Bleibur┼íku tragediju. Imali smo veliku emigraciju, brojno iseljeni┼ítvo, ali je ono bilo rastrojeno, pa i defetisti─Źko, tako da je i dio intelektualaca koji su u NDH bili propovjednici i zagovornici hrvatske samostalnosti, kad su do┼żivjeli katastrofu NDH, Bleiburg itd., u tom i takvom svijetu ve─çim dijelom odustajao od ideje samostalne Hrvatske, nastojao se uklju─Źiti u ameri─Źki, ┼ívedski, engleski, njema─Źki ┼żivot itd., sjedne strane. S druge strane, male skupine radikalnih Hrvata, prava┼ía ili onih koji su proiza┼íli iz prava┼ítva, ostali su ┼żivjeti s idejom NDH, jer su izgubili roditelje, bra─çu itd., no bili su rascjepkani i dijelom protkani agenturom slu┼żbi Beograda. Zna─Źi, to iseljeni┼ítvo je bilo raslojeno i bilo je dezorijentirano sve do na┼íe pojave 1987. godine, kad sam prvi put nakon 1971. godine dobio putovnicu pa sam najprije oti┼íao u Kanadu, zatim u Ameriku, Europu itd. Vidio sam da iseljeni┼ítvo tada nije imalo ni li─Źnosti, ni programa koji bi to hrvatstvo u iseljeni┼ítvu objedinio i dao nekakvu mogu─çu dr┼żavotvornu ideju.

Tu je zanimljiva pojava Brune Bu┼íi─ça. ─îesto sada u oporbenom tisku i svoj polemici protiv HDZ-a, protiv mene, govore kako je Bruno Bu┼íi─ç meni dao ideju za politiku pomirbe itd. Bruno Bu┼íi─ç je bio mlad ─Źovjek, kojeg sam uzeo u Institut u Zagrebu i koji je s tim mojim idejama oti┼íao van i tamo najprije zastupao te moje ideje pomirbe hrvatstva itd., ali onda je jednog momenta pao pod utjecaj ne toliko radikalnih elemenata koliko provokatora, koji su mu htjeli nametnuti ideju da politi─Źka borba za samostalnost Hrvatske nema nikakvih izgleda, nego samo bomba, oru┼żje itd., a usput i to da svi ovi Hrvati koji su bili u svijetu, koji su ne┼íto zna─Źili, profesori itd., da su to agenti ameri─Źki, engleski, francuski, ┼ívedski itd. Tada sam ja prekr┼íio svoje pravilo da ne dajem nikakvog razloga da me optu┼że za veze s emigracijom, pa sam po jednom sve─çeniku javio Bruni Bu┼íi─çu da je to neracionalna politika, jer sve daje i istina da ti profesori od Radice dalje, da ih ne spominjem, sada ima i nekih ┼żivih danas u Hrvatskoj, jesu agenti tih zapadnih dr┼żava, oni ipak nastupaju─çi i kao nekakvi federalni Hrvati pronose tu ideju da ima hrvatskog naroda, daje potla─Źen u komunizmu itd., i da i to slu┼żi hrvatstvu.

Ideja da ne treba nikakve politi─Źke borbe, da je nemogu─ça, da za nju nemamo potpore nego da se treba boriti samo oru┼żjem, bombom, terorom itd. je ono ┼íto Beograd ┼żeli da nas prika┼że kao nastavak usta┼ítva, kao teroriste, da bi se lak┼íe Beograd i s nama razra─Źunao i da bi nas na taj na─Źin, u tom smislu uni┼ítio. U tom smislu sam mu najprije javio, a kasnije kad sam g. 1978. oti┼íao s ilegalnom putovnicom u Europu, sastao sam se s njim i to sam mu usmeno objasnio, i on je prihvatio, bio je bistar ─Źovjek. Bio je privremeno, zna─Źi pod utjecajem nekih elemenata koji i danas u Hrvatskoj rovare na toj provokatorskoj crti. Zanimljivo je da HSS, kao najve─ça hrvatska stranka, koja je zatajila ve─ç u drugom svjetskom ratu, ali koja se na┼íla s predsjednikom stranke Ma─Źekom, s Krnjevi─çem i mnogim drugima vani, nije uspjela uop─çe objediniti hrvatsko iseljeni┼ítvo, tako daje tek moj dolazak godine 1987. me─Ĺu iseljenike i moje izlaganje programa potaknulo objedinjavanje i probudilo ponovno vjeru tog rastrganoga dezorijentiranog hrvatskog iseljeni┼ítva.

Mo┼żda je zanimljivo da sam godine 1966. prvi put bio u Americi - bio sam pozvan na Harvardski me─Ĺunarodni seminar, pa sam onda kasnije putovao Amerikom i do┼íao u Cleveland na seminar Hrvatskog akademskog dru┼ítva. Tamo je bilo tih profesora koji su se ve─ç uklju─Źivali u ameri─Źki ┼żivot i prali ruke od NDH-a, ali bilo je medu njima i radikalnih Hrvata, koji su ipak te┼żili za o─Źuvanjem hrvatstva itd. Rekli su; To je neki komunisti─Źki direktor, general itd. Onda sam ja njima rekao; Gospodo, niti ste ikada bili ve─çi Hrvati od mene niti ─çete biti. Proveo sam jedan dan i jednu no─ç razgovora s njima i dio njih je shvatio i prihvatio moju ideju, osobito pok. prof. Stanko Vujica, bio je kasnije predsjednik Hrvatskog narodnog vije─ça i umro je na jednom sastanku.

Tako sam to rastrojeno iseljeni┼ítvo od 1987. dalje na pogodan na─Źin, predavaju─çi o op─çim politi─Źkim prilikama, predavaju─çi o Radi─çu itd., pridobio da su ljudi prihvatili tu ideju i program HDZ-a da do samostalne Hrvatske mo┼żemo do─çi satno pomirbom hrvatstva i ukoliko ujedinimo sve ono ┼íto je pametno od desnice do ljevice, a odbacimo ┼íto je negativno. To iseljeni┼ítvo nije bilo odlu─Źuju─çe za stvaranje slobodne Hrvatske, ali je njegova pomo─ç u tome bila od jako velike va┼żnosti. Treba re─çi da smo, molim, u cjelini uzev┼íi, u gotovo 98 posto katoli─Źkih sve─çenika i fratara, i od svih ─Źasnih sestara, gdje god sam ih sreo, od Kalifornije, Njema─Źke, do na┼íih ovdje, i ja i HDZ imali veliku potporu. Treba objasniti da smo do hrvatske samostalnosti do┼íli zaista primjernom suradnjom i razumijevanjem Katoli─Źke crkve na┼íeg programa stvaranja hrvatske dr┼żave.

INTEGRIRANJE I DEZINTEGRIRANJE HRVATSKE

Pobjeda u Domovinskom ratu bila je rezultat stvaranja jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske. Razumije se, kad ka┼żemo hrvatskog naroda, onda je to ve─çine naroda. Potpunu ve─çinu nismo imali ni tada ni sada. Mi smo i tada imali i sada imamo 10, 15, do 20 posto ljudi koji su bili iz ovih ili onih razloga protiv samostalne Hrvatske, zbog toga ┼íto nisu Hrvati, druge su nacionalnosti, bili su Jugoslaveni, bili su i ostali jugoslavenski unitaristi ili jugoslavenski integralisti, koji se nikad nisu pomirili sa samostalnom Hrvatskom, pa i danas se ne mire.

U dana┼ínjem unutra┼ínjem politi─Źkom ┼żivotu je veoma aktualno to ┼íto, bez obzira na to ┼íto smo u cjelini stvorili politi─Źko jedinstvo, ipak do kraja Hrvatska nije duhovno integrirana, a nikada do na┼íeg doba to nije ni bila, ni jezi─Źno - ┼ítokavci, kajkavci, ─Źakavci - ni regionalno, bili smo Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija. Beograd je sve ─Źinio i u prvoj Jugoslaviji i u drugoj Jugoslaviji da Dalmaciju odvoji od sjeverne Hrvatske. Danas se u ovoj Hrvatskoj na svoj na─Źin ┼żele odr┼żati ti elementi, pa se isti─Źe zasebnost Dalmacije i suprotnost, a osobito nam nastoje nametnuti kompleks Hercegovaca.

I hrvatski narod u Hrvatskoj i hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, osobito u Hercegovini, bio je izvrgnut jugokomunisti─Źkoj i srpskoj agresiji. Hercegovci su bili najaktivniji i, da tako ka┼żem, samosvjesniji, ┼íto su pokazali kad su u Hercegovini, ─Źini mi se 1991. u svibnju mjesecu, obi─Źni ljudi stali na ceste pred jugokomunisti─Źke tenkove da im sprije─Źe prolaz prema Splitu. 1 Hercegovci, raseljeni i neraseljeni, sudjelovali su u svim borbama od Dubrovnika do Vukovara ili, ako ho─çete, od Vukovara do Dubrovnika. Hercegovci su dali razmjerno najve─çe ┼żrtve. Mi smo u Hrvatskoj imali 13 tisu─ça mrtvih, a u Bosni i Hercegovini 9, prete┼żito u Hercegovini. O tome sam ve─ç govorio, to je razmjerno vi┼íe ┼żrtava negoli su imali drugi hrvatski krajevi. I sada oni koji su protiv hrvatske samostalnosti, protiv hrvatske suverenosti name─çu kompleks kako sam ja u rukama Hercegovaca kako Hercegovci vladaju Hrvatskom.

Zna─Źi, problem stvaranja duhovnog jedinstva, duhovne homogenosti hrvatskog naroda itekako je aktualan. Kad je u Bosni srpskom agresijom stvorena srpska republika, imala je privremeno pod svojom kontrolom otprilike dvije tre─çine, oko 65 posto teritorija, mi smo, razumije se, da bismo obranili hrvatstvo, potpomogli stvaranje Hrvatske Republike Herceg-Bosne, jer su i Muslimani te┼żih stvaranju svoje muslimanske republike i muslimanske dr┼żave.

BOSANSKI SPORAZUMI I NESPORAZUMI

Prema tome, potpomogli srao stvaranje Hrvatske Republike Herceg-Bosne, kao ┼íto su Hercegovci bili u obrani i Hrvatske i ─Źitavog hrvatstva. Bilo je poku┼íaja i muslimansko-srpskog dogovaranja, ali Srbi nisu prihvatili tu ideju zbog toga ┼íto su imali dovoljno, kako su kazali, problema s Muslimanima u Sand┼żaku, na Kosovu, itd. Menije 1990. godine Alija Izetbegovi─ç kazao: Pa dobro, Slovenci ho─çe da odu, Srbi im to dopu┼ítaju, vi imajte malo vi┼íe konfederalnih prava u Jugoslaviji, a mi ─çemo se, Bosna i Hercegovina dakle, vezati vi┼íe za Beograd. To su Izetbegovi─çeve rije─Źi. Zbog razloga koje sam spomenuo Srbi to nisu prihvatili.

Rat izme─Ĺu Muslimana i Hrvata godine 1993. nastao je o─Źito zbog povijesnih suprotnosti, vjerskih suprotnosti, ali i zbog toga ┼íto su Muslimani te┼żili da stvore ako ne u ─Źitavoj Bosni, a onda u ┼íto ve─çem njezinom dijelu svoju muslimansku dr┼żavu. Kad su Srbi ve─ç ovladali s gotovo dvije tre─çine Bosne, nekim je me─Ĺunarodnim ─Źimbenicima zapadnoeuropskim - bilo u interesu da do─Ĺe do sukoba izme─Ĺu Hrvata i Muslimana, ─Źak su ga provocirali, s te┼żnjom da se Hrvate dokraj─Źi, ono malo ┼íto ih je ostalo. Taj sukob izme─Ĺu Muslimana i Hrvata trebao je poslu┼żiti i u tome da Hrvatska isto tako bude progla┼íena agresorom, a ne samo Srbija, i da se prema tome, i na Hrvatsku protegnu sankcije kao ┼íto su i na Srbiju.

U tim i takvim okolnostima mi smo pristali na ameri─Źki prijedlog o stvaranju Federacije izme─Ĺu Hrvata i Muslimana da na Hrvatsku ne budu protegnute sankcije i da ne bude progla┼íena agresorom. Nekada smo branili od osmanlijske najezde Europu, a sada smo preuzeli teret na sebe, na svoja leda, da sprije─Źimo da se u Bosni, a to zna─Źi u Europi ne stvori islamska muslimanska dr┼żava koja bi bila oslonac za islamski fundamentalizam, prema tome, i terorizam u Europi. Do kojeg stupnja je Europa bila zapla┼íena pojavom islama ponovno "u Europi 1968. godine, kad su komunisti lakovjerno prihvatili Kardeljev prijedlog da se Muslimani proglase posebnom nacijom potvr─Ĺuje to da je tada jedan od najve─çih europskih dr┼żavnika general De Gaulle rekao: evo ponovne opasnosti od islama za Europu.

Tada smo imali takvu situaciju da nam predla┼żu taj Washingtonski sporazum u Federaciji na koji smo mi pristali i privoljeli bosansko-hercegova─Źke Hrvate da pristanu na federaciju s Muslimanima. Tada smo na to pristali zbog toga stoje bilo predvi─Ĺeno da ta federacija bude konfederalno vezana s Hrvatskom. Ja sam Hrvatima govorio od tada pa do danas; Morate se osje─çati vi┼íe nego ravnopravnim u toj Federaciji odnosno ─Źuvati u svojim rukama ove ┼żupanije koje su grani─Źne za Hrvatsku. Prema tome, ako mo┼żemo dr┼żati Federaciju u tom smislu kako je predvi─Ĺeno konfederalnim vezama s Hrvatskom, u redu, ako ne, molim, onda moramo odr┼żati ona podru─Źja u kojima su Hrvati u ve─çini. Pod,sjetit ─çu na to da je meni koncem godine. 1993, Izetbegovi─ç predlagao da mogu proglasiti priklju─Źenje zapadne Hercegovine Hrvatskoj, ali bez srednje Bosne. No u srednjoj Bosni oko Travnika, Viteza, Busova─Źe, Kiseljaka, Hrvati su u ve─çini i u interesu nam je da ostanemo prisutni u tom dijelu.

POSEBNI ODNOSI ILI UNITARNA BOSNA?

Osnove su Washingtonskog sporazuma Federacija s konfederalnim vezama s Hrvatskom, a u Daytonu je to malo primireno, pa se govori o posebnim odnosima: entiteti, i Federacija i Srpska Republika imaju pravo veze sa svojim zemljama. Me─Ĺutim, u praksi su po─Źeli provoditi politiku i Europa i Amerika odr┼żanja unitarne Bosne, ne dopu┼ítaju─çi takve, ni konfederalne ni posebne odnose Federacije s Hrvatskom. To je do te mjere i┼ílo da su pojedini visoki predstavnici Europe i Amerike kazali Zubaku i na taj na─Źin ga, ─Źini se i privoljeli na suradnju: ili ─çe┼í biti Bosanac ili pak te ne treba ovdje, mo┼że┼í tra┼żiti drugo. O─Źito je i to utjecalo na to da se Zubak prikloni takvoj jednoj sili i toj ideji o─Źuvanja unitarne Bosne. Za ove izbore i┼íli su za tim o─Źito je.

Nisam ─Źitao ─Źlanak, ali sam danas vidio naslov - Garrod ka┼że da bi Zubakova pobjeda bila rje┼íenje itd. Zna─Źi, i┼íli su za tim da osiguraju izbornim in┼żinjeringom pobjedu upravo te nove Zubakov stranke, da razbiju HDZ Bosne i Hercegovine. Nel su me─Ĺunarodni ─Źimbenici dali izjave - osim onog ┼íto sam spomenuo: ili ─çete biti Bosanci ili si tra┼żit drugu zemlju - jedan je od njih kazao, da treba HK Bosne i Hrvatske, prema tome i Hrvatsku, svim sredstvima destabilizirati, da do┼żivi kolaps. Zna─Źi, bi su odlu─Źni prema jednom politi─Źkom rje┼íenju u jesen pro┼íle godine da zaista idu na razbijanje HDZ-a, ne samo u Bosni, nego i u Hrvatskoj i destabilizacijom Hrvatske. Bili su spremni, nakon ┼íto su 18 kandidata HDZ-a izbacili s kandidacijskih lista, i─çi jo┼í dalje, do te mjere da izjave da ─çe zbog Hrvatske radio-televizije svakog dana jednoga izbacivati.

Jasno daje bilo logi─Źno da onda, nakon ┼íto su zaigrali na Zubaka, tog hrvatskog Dodika, da pod kraj izbace i Jelavi─ça kao kandidat za Predsjedni┼ítvo. Dragi mladi prijatelji, imao sam sastanak ovdje u nedjelju (6. rujna - prim. ur.) hrvatskoga dr┼żavnog vodstva i HDZ-eovskog vodstva iz Bosne i Hercegovine. Mogu vam re─çi, bio je to jedan od najva┼żnijih sastanaka koje sam imao, a imao sam desetak sastanaka i odluka zaista povijesnih Razmatralo se ho─çemo li ostati kod onog priop─çenja koje smo dali, da ─çe naime, ukoliko bude dalji protuhrvatskih koraka s takvim odbacivanjem, Hrvati u Bosni i Hercegovini bojkotirati izbore i napustiti tijela vlasti. I┼ílo se za razbijanjem hrvatstva tamo, htjelo s nametnuti one koji ina─Źe ne zna─Źe ni┼íta u politi─Źkom ┼żivotu i poku┼íati stvoriti unitarnu Bosnu da bi preko unitarne Bosne i┼íli dalje s idejom uklju─Źivanja Hrvatske u balkanske i srednjoisto─Źne europske integracije.

U razgovoru koji sam nedavno ovdje imao Westendorpom i Kleinom re─Źeno je, a i gospo─Ĺa Albright je to ponovila, da bez Hrvata nema Bosne Hercegovine. Ali ne s ovakvom Hrvatskom, s ovakvim Hrvatima kakvi su u vodstvu HDZ-a, s ovakvom Hrvatskom kakvu sad imamo! Stoga sam osobno ocijenio da moramo objaviti priop─çenje kakvo smo dali da je to jedino ┼íto ih mo┼że prisiliti da odustanu od daljeg skidanja hrvatskih kandidata, prema tome uklju─Źuju─çi i Jelavi─ça kao kandidata za Predsjedni┼ítvo BiH. ─îin se da smo usprkos tomu ┼íto je to bila te┼íka, riskantna dalekose┼żna odluka, u tome uspjeli. Ako pogledat pisanje ┼żutog tiska nakon toga, uo─Źavaju se, primjerice kao u naslovu u Nacionalu, takvi tonovi da je Hrvatska izazvala prekid odnosa, izolaciju Hrvatske itd. Me─Ĺutim, nakon toga veleposlanik ┼Żu┼żul je potpisao ugovor u Washingtonu, dobili smo odmah kredit, danas ─çu primiti Kleina i Sclara, koji su se anga┼żirali oko sklapanja sporazuma za Plo─Źe i Neum. Razgovarat ─çemo o tome, ali nikakvog potpisivanja za Plo─Źe nema prije potpisivanja posebnih odnosa.

Nisam jo┼í sto posto siguran, ali ─Źini se da smo opet svojim prosudbama i svojom odlu─Źno┼í─çu postigli zaista, rekao bih, tako─Ĺer jednu od povijesnih politi─Źkih pobjeda. Procjenjivao sam da ne smiju i─çi u to ┼íto si namjeravali jer ne mogu ni┼íta bez nas. Otvoreno san im rekao: ┼áto ┼żelite, ┼żelite li destabilizirati Hrvatsku? Unitarna Bosna nije mogu─ça. ┼Żelite li destabilizirati Hrvatsku, koja je ovom politikom HDZ-a sprije─Źila gra─Ĺanski rat na temelju podjele na usta┼íe, domobrane i na partizane, komuniste i koja bi ─Źak i danas mogla u Hrvatskoj izazvati kaos? Prema tome, jedino je Hrvatska stabilna na ovom podru─Źju i s takvom mo┼żete ra─Źunati. Na temelju toga sam zaklju─Źio: moramo i─çi na izbore, jedino oru┼żje nam je bila ta prijetnja i bili smo na to spremni bez obzira na posljedice. Da su nastavili sa skidanjem hrvatskih delegata, osobito Jelavi─ça za hrvatskog predstavnika u Predsjedni┼ítvu BiH, pri┼íli bismo tom koraku, jer nam ni┼íta drugo ne bi preostalo

- Od uspostave hrvatske neovisnosti, bili smo, uz ratna stradanja izvrgnuti razli─Źitim pritiscima Jedan od stalnih bilo je optu┼żivanje hrvatskogs naroda za "usta┼íoidnost", "fa┼íistoidnost" i si. I svemu tome osobito se ─Źesto isti─Źe navodn antisemitizam Hrvata, pa i Vas osobno, iako hrvatski narod nikada nije bio antisemitski raspolo┼żen - dapa─Źe, uvijek je razvijao dobre odnose sa ┼Żidovima. U tu svrhu rado se aktualizira manipuliranje jasenova─Źkim mitom, sada osobito nakon izru─Źenja Dinka ┼áaki─ça. Vi se ve─ç desetlje─çima borite protiv tih manipulacija i spomenute mitomanije, prije kao povjesni─Źar, sada i kao dr┼żavnik. Odakle i za┼íto dolaze takva etiketiranja i manipulacije i kako im se suprotstaviti?

Od samoga po─Źetka borbe za samostalnu Hrvatsku, u onom smislu kao ┼íto sam govorio da su bili protiv takve Hrvatske a za Jugoslaviju, istupali su i doma─çi i vanjski protivnici da ostvarenje samostalne Hrvatske zna─Źi obnavljanje NDH. U tom smislu bili smo suo─Źeni s provokacijama iz doma─çih redova od samoga po─Źetka 1990,1991. godine. Paraga je obukao svoje, jednim dijelom, mladi─çe, koji su bili za Hrvatsku u crne odore, a bio je i gospodin ─îi─Źak u Hercegovini u crnoj odori, itd. Prema tome, slu┼żili su se i provokacijama da bi dokazali: evo vam - stvaranje Tu─Ĺmanove Hrvatske je stvaranje, obnavljanje NDH.

┼áaki─ç? Pedeset godina su ga imali i nisu ga pozvali na odgovornost, niti su ga prije nama spo─Źitavali, nego to ─Źine sada u okviru ovog op─çeg pritiska o kojem sam govorio, da treba Hrvatsku svim sredstvima destabilizirati, pa tome ima poslu┼żiti i ┼áaki─ç, da se podsjeti na NDH. Me─Ĺutim, mi smo apsolutno, i ja osobno i demokratska Hrvatska, osudili usta┼íke zlo─Źine. Ali smo isto tako kazali da ─Źitav hrvatski narod nije bio ni usta┼íki, niti je odgovoran za zlo─Źine koji su po─Źinjeni. Prihvatili smo su─Ĺenje ┼áaki─çu i to ─çemo su─Ĺenje iskoristiti da se doka┼że istina koliko je ┼żrtava u Jasenovcu bilo i u cjelini u Hrvatskoj. Ta istina ─çe vjerojatno potvrditi ono ┼íto sam pred 40 godina rekao, naime da je Jasenovac bio logor, da su tamo po─Źinjeni u┼żasni zlo─Źini, ali da tamo nije pogubljeno ni 600, ni 700 tisu─ça ljudi, kako su srpski hegemonisti i imperijalisti ┼íirili la┼żi da bi hrvatski narod trajno optu┼żili za genocidne zlo─Źine.

I vjerojatno ─çe se utvrditi daje to─Źan broj koji sam iznio: 30 do 40 tisu─ça ┼żrtava u Jasenovcu, a 60 tisu─ça u svim logorima, zatvorima itd. Ako proces bude dobro vo─Ĺen, potvrdit ─çe se ta istina. No taj poku┼íaj su─Ĺenja ┼áaki─çu, osim podsje─çanja daje tobo┼że hrvatski narod bio u NDH na strani fa┼íizma i tako po─Źinio zlo─Źine, zna─Źi i poku┼íaj kompromitacije sada┼ínje vlasti kao one koja je za obnavljanje takve NDH, poku┼íaj kompromitacije Hrvatske, hrvatskog naroda. No to je i poku┼íaj kompromitacije i Katoli─Źke crkve u Hrvatskoj, ali i katoli─Źanstva u Europi, u cjelini. Mislim da mi s hrvatskog gledi┼íta mo┼żemo biti jako zadovoljni kako je Sv. Otac, kako je Vatikan u cjelini reagirao na to, da je shvatio da je to poku┼íaj ne samo ┼żigosanja hrvatskog naroda i hrvatske Katoli─Źke crkve nego i katoli─Źanstva u cjelini. To ┼íto je ubrzana odluka o beatifikaciji kardinala Stepinca, kao i to da nam Papa ponovno dolazi, to je od velike va┼żnosti da afirmiramo istinu.

Budu─çi da ┼żivimo u tom i takvom svijetu, osim utvr─Ĺivanja ─Źinjenica koji su stvarni zlo─Źini bili u NDH, u sastavu Hitlerova poretka i provo─Ĺenja rasnih zakona, u isto vrijeme to je prigoda da u svim na┼íim glasilima bude objavljena Stepin─Źeva izjava na su─Ĺenju: "Hrvatski se narod plebiscitarno izjasnio za hrvatsku dr┼żavu i ja bih bio ni┼ítarija kad ne bi osjetio bilo hrvatskoga naroda, koji je bio rob u biv┼íoj Jugoslaviji." Zna─Źi, ne za usta┼ítvo, ne za fa┼íizam. Tu Stepin─Źevu ideju, tu misao ja stalno isti─Źem i u svom programu HDZ-a, kad sam rekao da NDH-a nije bila samo nacisti─Źka tvorevina i kad su me napali i Ra─Źan i drugi.

Dakle, htjeli su nam sa ┼áaki─çem nametnuti problem NDH, kao i sada, potezanjem njegove supruge, koja je onda bila maloljetna. Ali molim, mi smo odmah prihvatili da zatra┼żimo da na┼íe sudstvo utvrdi istinu, a ne da bude izru─Źena Beogradu, pa da Beograd napravi pompu od toga su─Ĺenja. A zbog toga ┼íto smo dali mogu─çnost Katoli─Źkoj crkvi, katoli─Źanstvu da u punoj mjeri razvije svoju djelatnost, Vatikan prijateljski reagira, primjereno i na ovaj na─Źin, pa smo zbog toga na udaru toga anacionalnog otvorenog dru┼ítva.

Pitali ste me u o na┼íim odnosima sa ┼Żidovima. Prije svega, treba utvrditi istinu. ┼Żidovi su u Hrvatskoj od samog po─Źetka imali va┼żnu ulogu u gospodarstvu, u hrvatskom kulturnom, znanstvenom i u politi─Źkom ┼żivotu. Bili su medu radikalnim prava┼íima - ta Josip Frank je onaj koji je radikalizirao i Star─Źevi─ça! I me─Ĺu usta┼íama bilo je ┼Żidova. Jedan njema─Źki izvje┼ítaj od 1942. ka┼że: ┼Żidovsko pitanje na tlu Jugoslavije rije┼íeno je samo u Srbiji, gdje su potpuno eliminirani, ali ne i u Hrvatskoj jer u Hrvatskoj ┼Żidove ┼ítiti i pu─Źanstvo i Katoli─Źka crkva, pa ─Źak i medu samim vladaju─çim krugovima NDH ima pro┼żidovskih pojedinaca. Zaista u hrvatskom narodu nikad nije bilo takvog antisemitizma kao me─Ĺu mnogim europskim narodima, od Francuske do Poljske.

Dokaz: u svibnja 1941. usta┼íke vlasti sazivaju svu zagreba─Źku srednjo┼íkolsku mlade┼ż na Sveticama. Ne znam tko je govorio i zatra┼żio da svi ┼Żidovi istupe iz redova srednjo┼íkolaca i stave ┼żuti znak. Bez ikakve organizacije, kao izraz jednog osje─çanja, jednoga politi─Źkog stanja, sva hrvatska zagreba─Źka mlade┼ż istupa zajedno sa ┼Żidovima. I umjesto da ┼Żidovi idu sa ┼żutim znakom, svi beru masla─Źke, stavljaju ih na rever i idu u grad. Nema takva slu─Źaja u Europi i u svijetu. I sada oni govore o tome daje hrvatski narod bio fa┼íisti─Źki, nacisti─Źki, itd. Danas u Hrvatskoj mi imamo na raznoraznim slu┼żbama uklju─Źuju─çi i Vladu razmjerno vi┼íe ┼Żidova negoli ijedna zemlja u Europi.

ISTINE I LA┼ŻI O SOCIJALNOJ POLITICI

- Gospodine Predsjedni─Źe, Hrvatska je svih ovih godina ostvarila velike uspjehe na mnogim podru─Źjima. Jedno od njih je i socijalno. Poznato je kolika sredstva dr┼żava ula┼że u socijalne programe: od redovite isplate nerazmjerno velikog broja mirovina prema broju zaposlenih do gradnje ku─ça i stanova na┼íim prognanicima i stradalnicima domovinskog rata. Iz oporbenih stranaka redovito dolaze ┼żestoke kritike upravo tog segmenta politike hrvatske Vlade i vladaju─çe stranke, ┼íto je bilo osobito poja─Źano u povodu dono┼íenja Zakona o obvezama i pravima dr┼żavnih du┼żnosnika. Premda je velik dio tih kritika u funkciji politi─Źke promid┼żbe i prikrivanja vlastite nesposobnosti za izradu socijalnog programa, te┼íko─ça ima. Koji su im glavni uzroci? Sto dr┼żite bitnim u─Źiniti na socijalnom podru─Źju, ne samo glede mirovina, nego i onih segmenata socijalnih pitanja koja su bitno razvojna, pa i strate┼íka, poput adekvatne demografske politike (natalitet i naseljavanje na raspu─çena podru─Źja, kao i stimuliranje povratka iseljenika)?

Glavni razlog tih kritika je te┼żnja da se HDZ po svaku cijenu skine s vlasti. Zaboravljanje svega onog pozitivnog ┼íto je sada┼ínja vladaju─ça stranka u─Źinila i zadobila zna─Źi negiranje svega onog pozitivnog stoje u─Źinjeno, a onda prebacivanje nama odgovornosti za sve te┼íko─çe koje imamo. Prije svega, u gospodarskom, socijalnom pogledu ta i takva hrvatska vlast je u─Źinila vi┼íe negoli bilo koja druga biv┼ía socijalisti─Źka zemlja, vi┼íe nego zemlje koje nisu imale agresiju, koje nisu imale okupaciju. Nama je bila tre─çina Hrvatske okupirana i razorena, imali smo 400 tisu─ça prognanika iz hrvatskih podru─Źja, plus 300 tisu─ça iz Bosne. Usprkos svemu tome, mi smo uspjeli gospodarski stabilizirati zemlju, obnoviti proizvodnju, iako je Hrvatska dobrim dijelom izgubila proizvodne kapacitete, ali i tr┼żi┼íta.

Mi smo sa svojim mjerama, koliko je god to bilo mogu─çe u takvim okolnostima, postigli i to da su mirovine, bez obzira na to ┼íto smo njima nezadovoljni, ┼íto su male, ipak ve─çe negoli pla─çe u biv┼íim socijalisti─Źkim zemljama, osim Slovenije. A naslijedili smo takve probleme koje je te┼íko rje┼íavati. Imamo gotovo milijun umirovljenika, a jedva milijun i pol zaposlenih. Od tih umirovljenika samo 16 posto ima puni mirovinski sta┼ż, sve su drugo mlada godi┼íta. Prema tome, ta pri─Źa da su umirovljenici bili, kako se ka┼że, zakinuti ne stoji. To je demago┼íka politi─Źka floskula kojoj je nasjeo, i ne slu─Źajno. Ustavni sud jer je to tako─Ĺer bilo tra┼żenje i svih ovih oporbenih stranaka. Bili smo svi zakinuti - od vas do mene, a ne samo umirovljenici - jer smo morali stvarati dr┼żavnu upravu, vojsku, policiju, diplomaciju, uza sve ove neprilike koje smo imali zbog agresije i zbog takve me─Ĺunarodne politike kakva je vo─Ĺena.

Usprkos tome, mi smo uspjeli pobolj┼íati polo┼żaj umirovljenika, uspjeli smo i u socijalnoj politici. Nema primjera kao ┼íto je Hrvatska, koja je obnavljala i izgra─Ĺivala i besplatno davala na upotrebu ku─çe i stanove ovim ratnim stradalnicima, a broj takvih objekata danas je ve─ç osamdesetak tisu─ça. Zatim, molim, omogu─çili smo da oko 300 tisu─ça ljudi kupi stanove po povoljnim cijenama, da postanu vlasnici stanova koji su bili u dru┼ítvenom vlasni┼ítvu. To je sve znak da je sada┼ínja hrvatska vlast po programu vladaju─çe stranke nastojala rje┼íavati i socijalna pitanja. A mi ┼żelimo biti i moramo biti ne samo zemlja slobodnog tr┼żi┼íta nego i socijalna dr┼żava. No to nije lako ostvariti. Imamo problem s nezaposleno┼í─çu, koja je me─Ĺutim stvarno manja nego nekim drugim biv┼íim socijalisti─Źkim dr┼żavama, a i mnogo je onih koji rade, ali ih poslodavci ne prijavljuju, ┼íto treba dovesti u red.

U tim kritikama prema nama ta i takva oporba -koja ne misli o stvarnim dru┼ítvenim i nacionalno-dr┼żavnim problemima nego je opsjednuta ambicijama pojedinih politi─Źara, ali i instrukta┼żama stranih centara da treba HDZ po svaku cijenu skinuti s vlasti - slu┼żi se kojekakvim la┼żima. Napisali su da i predsjednik Tu─Ĺman ima milijarde, da su Brijuni moje vlasni┼ítvo, Predsjedni─Źki dvori, avioni, automobili, itd. Gospodo, takve la┼żi, to je ne┼íto ┼íto je nezamislivo. Predsjednik dr┼żave je institucija. Prema tome, ne bi se smjelo tako, ali molim, imaju potporu zapadne demokracije pa mogu pisati da ima predsjednik milijarde imovine. Osim obiteljske ku─çe koju sam kupio kad i svih 300 tisu─ça drugih, i ne┼íto novca od honorara od sedamdesetak izdanja mojih knjiga u zemlji i inozemstvu, nemam nikakvog duga, nijedne dionice, ni┼íta drugo nemam. Te pri─Źe o mom bogatstvu la┼ż su do la┼żi, i to onih ljudi koji bi imali mnogo razloga ┼íutjeti.

Osim toga, digli su buku i hajku oko toga kako ova vlast ho─çe podi─çi sebi pla─çe. Sada┼ínji ministri imaju pla─çe od 4 do 7 tisu─ça, uklju─Źuju─çi i predsjednika Vlade. Ja sam do po─Źetka godine imao pla─çu 10 tisu─ça kuna. Snizili su poreze, pa je sada dospjelo do 14 tisu─ça. Ali u ratu sam ja-osobno sprije─Źio podizanje pla─çe Vladi, pa i sebi. Ovim zakonom htjelo se regulirati vi┼íe pla─Źe za 360 dr┼żavnih du┼żnosnika. U ─Źitavoj Hrvatskoj ima vi┼íe od 400 tvrtki u kojima je najvi┼ía ispla─çena pojedina─Źna neto pla─ça bila u rasponu od 14 do 141 tisu─çu kuna mjese─Źno; od 14 do 20 tisu─ça ispla─çeno je u 361 tvrtki, od 20 do 30 tisu─ça u 102 tvrtke, od 30 do 40 tisu─ça u 19 tvrtki, od 40 do 70 tisu─ça u 14 tvrtki, od 70 do 141 tisu─çu mjese─Źne pla─çe u 4 tvrtke.

Prema tome, mjese─Źne pla─çe imaju ve─çe negoli ministri i premijer, pa i dr┼żavni poglavar imaju za godinu. U cjelini me─Ĺutim, u ovoj demokratskoj Hrvatskoj nema dovoljno promid┼żbenih najava i obrazlo┼żenja razli─Źitih koraka, pa prema tome, i u tom smislu nije dovoljno u─Źinjeno, ali je to o─Źito primjer kako se ta i takva oporba, oporbeni prvaci koji nemaju ba┼í mnogo zanimanja i mnogo smisla za zaista nacionalne i dru┼ítvene, dr┼żavne probleme, slu┼że svim mogu─çim la┼żima i povodima da bi diskreditirali vlast, destabilizirali Hrvatsku i stvorili... koju, kakvu Hrvatsku? Ne mogu u svojim strankama srediti odnose, od krajnjih ljevi─Źara do desni─Źara, manje-vi┼íe, a upravljali bi dr┼żavom. To je to.

Za┼íto su protiv HDZ-a, protiv ove Hrvatske, protiv Tu─Ĺmana? Zato ┼íto smatraju da je to nacionalisti─Źka stranka, iako smo uklju─Źili u nju ljude od desnice do ljevice. Zato ┼íto smatraju da smo nacionalisti─Źka dr┼żava, jer evo, Srbi su oti┼íli, a ne dopu┼ítamo im da se svi vrate. Oti┼ílo ih je oko 300 tisu─ça, iako sam ih ja pozvao da ostanu. No vratili smo ve─ç 45 do 50 tisu─ça tih ljudi koji su sudjelovali u pobuni protiv Hrvatske, koji su nam nanijeli ┼żrtve: 13 tisu─ça mrtvih u Hrvatskoj, 35 tisu─ça ranjenih, invalida, koji su nam razorili tre─çinu Hrvatske. Zna─Źi, ne vodimo nikakvu ekstremnu nacionalisti─Źku politiku. Osim toga, Srba ima 40 tisu─ça u Zagrebu, u Hrvatskoj do 300 tisu─ça.

Ali za taj i takav soro┼íevski svijet, soro┼íevsko slobodno dru┼ítvo, za jednostrana socijalisti─Źka shva─çanja, za masonska shva─çanja, mi smo zemlja koja je lo┼í primjer drugima, osobito Tu─Ĺman, kojeg su pozivali neslobodni narodi na simpozije, i prevode mu i objavljuju knjige. Prema tome, to su razlozi zbog kojih nas jedan dio tog svijeta ne prihva─ça, a ni velik dio te i takve oporbe koja zaista nije, da tako ka┼żem, politi─Źki, nacionalno dovoljno svjesna. Ali, molim, imamo i priznanja. Recimo, Sveti Otac i Vatikan, Katoli─Źka crkva kao moralni autoritet u dana┼ínjem svijetu, uzimaju nas ─Źak kao primjer za to kako bi se trebalo suprotstaviti dekadentnim pojavama u dana┼ínjoj civilizaciji. Imamo takvih ljudi i u samim Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama, ali su oni nedovoljno prisutni u aktualnoj politici.

ZAJEDNI─îKI RAD CRKVE I DR┼ŻAVE

- Katoli─Źka crkva imala je svakako veliku, a u nekim razdobljima hrvatske povijesti i presudnu ulogu za opstanak hrvatskoga naroda i razvoj dr┼żavotvorne ideje nakon gubitka samostalne dr┼żave. Kakvom biste ocijenili povijesnu ulogu Crkve u Hrvata s obzirom na taj momenat te kakva Je njezina uloga u tome smislu u novim povijesnim okolnostima postojanja nacionalne dr┼żave? Na kojim podru─Źjima Crkva i hrvatska dr┼żava osobito trebaju sura─Ĺivati?

Dijelom sam ve─ç odgovorio na to va┼íe pitanje, ali mislim da treba ponavljati i ustrajati na tome daje to ┼íto je postigla sada┼ínja ve─çinska stranka, koja je dobila na izborima, postigla i zato ┼íto je ta politika programski bila u skladu s osnovnim i bitnim na─Źelima Katoli─Źke crkve. Mislim da na toj osnovi treba i dalje graditi. U cjelini uzev┼íi, bez obzira na ono ┼íto je bilo uvjetovano povijesnim okolnostima i u samoj Katoli─Źkoj crkvi, ona je imala golemu, va┼żnu povijesnu ulogu, a ima je i danas. Ova demokratska vlast, koja se zasniva na programu HDZ-a, koja je op─çenarodna stranka, ali koja svoj program i svoju djelatnost ┼żeli osnivati i osniva na na─Źelima kr┼í─çanske civilizacije, ova dr┼żavna vlast i Katoli─Źka crkva imaju mogu─çnost za mnogo zajedni─Źkog rada.

Moramo ujediniti snage, prije svega, na odgojnom podru─Źju, od vrti─ça do najvi┼íeg obrazovanja, u njegovanju moralnih i eti─Źkih na─Źela, koja su dovedena u pitanje dekadentnim pojavnostima u suvremenoj civilizaciji; u borbi protiv droge, protiv kriminala, protiv utjecaja one kulture, osobito filma, u kojoj se, ako ne veli─Źa, na svoj na─Źin propagira zlo─Źin, nasilje, itd. Katoli─Źka crkva i ova dr┼żava moraju udru┼żiti napore, kao ┼íto rekoh, za moralna, eti─Źka na─Źela, za uva┼żavanje obitelji kao osnovne stanice i dru┼ítva i nacije, za njegovanje i postizanje duhovnog preporoda hrvatskog naroda. Va┼żna nam je sloboda pojedinca, ali iznad slobode pojedinca postoje i dru┼ítveni i nacionalni problemi. Ne mo┼że u ime slobode pojedinac ─Źiniti sve ┼íto ho─çe, od droge do zlo─Źina itd. To ne mo┼że biti. Zna─Źi, osim slobode pojedinca postoji i obveza prema obitelji, prema domovini, prema dru┼ítvu.

U tom smislu mislim da Katoli─Źka crkva i ova i ovakva demokratska vlast Hrvatske, koja je stvorila Hrvatsku i koja je zna─Źi obvezatna brinuti se o budu─çnosti hrvatskog naroda, imaju velika podru─Źja zajedni─Źke djelatnosti i velike uloge u daljem ┼żivotu hrvatskog naroda. Da naglasim: zna─Źi, moralni preporod, duhovni preporod, demografski preporod - tu su nam istovjetne zada─çe. Spomenuo sam demografski preporod jer je hrvatski narod je i demografski ugro┼żen. Prema tome, va┼żan nam je ne samo povratak iseljenika, nego i to da sprije─Źimo te masovne poba─Źaje koji su bili ra┼íirena praksa u socijalisti─Źkom razdoblju, da sprije─Źimo takvu stvarnost u kojoj je do pred neku godinu bilo u Hrvatskoj vi┼íe mrtvih godi┼ínje negoli novoro─Ĺenih. Moramo osigurati i demografski preporod hrvatskog naroda jer nismo stvarali Hrvatsku zato da izumiremo, nego, naprotiv, da ta Hrvatska, kad je ve─ç opstala, napreduje i u novim okolnostima.

ZNA─îENJE POSJETA SVETOG OCA

- Sveti Otac nakon ─Źetiri godine ponovno dolazi u dr┼żavni i pastoralni posjet Hrvatskoj. Prvi posjet, u vrijeme rata i okupacije znatnog dijela Hrvatske, imao je golemo vjersko, moralno i politi─Źko zna─Źenje. Sveti Otac od po─Źetka se veoma zauzimao za Hrvatsku. ┼áto o─Źekujete od predstoje─çeg posjeta?

Ponovni dolazak Svetog Oca od golemog je zna─Źenja i rekao bih, u dana┼ínjim prilikama, kad je Hrvatska izlo┼żena takvim pritiscima, da je i od povijesnog zna─Źenja. Beatifikacija kardinala Stepinca je od velike, goleme povijesne va┼żnosti i za hrvatski narod i za "Katoli─Źku crkvu u Hrvata, pa i za katoli─Źanstvo u cjelini, koje se nastoji od onih krugova o kojima smo govorili, zna se kakvih, kompromitirati. Nesumnjivo je Katoli─Źka crkva, kao i Sveti Otac jedini moralni autoritet, i to priznati autoritet u dana┼ínjem svijetu, u dana┼ínjoj civilizaciji.

S tog gledi┼íta je taj posjet od izvanrednog zna─Źenja. On nam dopu┼íta afirmirati kao pozitivnu ─Źinjenicu ono ┼íto sam ve─ç spomenuo navode─çi izjavu kardinala Stepinca na su─Ĺenju, kada je rekao da bi bio ni┼ítarija da nije bio sa svojim narodom koji se izjasnio plebiscitarno za svoju dr┼żavu. To bi trebali saslu┼íati i svi ovi negatori koji dana┼ínjoj Hrvatskoj pripisuju i vide samo zlo, a ni┼íta joj dobro ne priznaju; koji ne vide ni┼íta dobro u onome ┼íto je ova vlast u─Źinila ne samo u uspostavi hrvatske slobode, hrvatske demokracije, hrvatske dr┼żavnosti, negoli i na socijalnom podru─Źju, tako da nam s tog gledi┼íta taj posjet mo┼że poslu┼żiti kao potpora i u odnosu na ove pritiske me─Ĺunarodne zajednice, onih krugova koji nisu skloni ne samo hrvatskoj samostalnosti, nego koji nisu skloni niti onoj Hrvatskoj koja se zauzima, evo, za na─Źela koja sa sobom propovijeda i nosi, za koje se zauzima i Katoli─Źka crkva i Vatikan.

STEPINAC ÔÇô UZOR KR┼á─ćANSKOG HUMANIZMA

- Tijekom predstoje─çeg posjeta Sveti ─çe Otac bla┼żenim proglasiti kardinala Alojzija Stepinca. Kako biste kao povjesni─Źar i dr┼żavnik ocijenili Kardinalovu ulogu u te┼íkim godinama hrvatske povijesti od tridesetih do ┼íezdesetih godina? ┼áto biste h njegova ┼żivota uzeli kao primjer i ba┼ítinu na kojoj se imaju nadahnjivati sljede─çe generacije Hrvata?

Ja sam o Katoli─Źkoj crkvi i o kardinalu Stepincu pisao posebno u posljednjoj knjizi Bespu─ça. Kardinal Stepinac jedna je od najistaknutijih hrvatskih li─Źnosti u razdoblju drugoga svjetskog rata i nakon toga. Stao je na stranu prava hrvatskog naroda na svoju nacionalnu dr┼żavu, ali se odlu─Źno suprotstavio usta┼íkim, fa┼íisti─Źkim metodama koje su provodili. Suprotstavio se provedbi rasisti─Źkih zakona i zlo─Źinima, ali isto tako se suprotstavio i komunisti─Źkom re┼żimu. I prema tome, takvoj osobi koja je zaista stajala na temeljnim nacionalnim pozicijama svoga naroda, ali i na kr┼í─çanskim humanisti─Źkim pozicijama, kao stoje kardinal Stepinac stajao, gotovo se ne mo┼że na─çi primjera u Europi. A on je tako odlu─Źno i hrabro zastupao ta svoja gledi┼íta i da je bio spreman trpjeti za njih, ako treba, da bude i ┼żrtva. Prema tome, kardinal Stepinac mo┼że biti uzor u obrani svoga vjerskog i nacionalnog uvjerenja, osobito u toj spremnosti da ponese za ta uvjerenja odgovornost. Mislim da je i beatifikacija kardinala Stepinca, dolaskom Svetog Oca, potpora demokratskoj Hrvatskoj, ne samo Katoli─Źkoj crkvi u Hrvata, nego, evo, uspostavi takve demokratske Hrvatske u kojoj Katoli─Źka crkva ima punu ┼íirinu i puno pravo djelatnosti u duhu svojih na─Źela i u korist naroda u kojem ┼żivi.

SA─îUVATI NARODNO JEDINSTVO

- Na kraju gospodine Predsjedni─Źe, ┼żelimo vas zamoliti da makar ori┼íete viziju hrvatske sutra┼ínjice. ┼áto dr┼żite bitnim odrednicama njezina unutarnjeg razvoja, ┼íto pak smatrate klju─Źnim u njezinoj me─Ĺunarodnoj afirmaciji? Kako Hrvatska mo┼że i treba ostati svoja, a ujedno se pribli┼żiti razli─Źitim integracijama? Ukratko, ─Źega se treba ─Źuvati, a ─Źemu te┼żiti?

Mislim da sam ve─ç spomenuo da za svijet, pa i za golemu ve─çinu hrvatskog naroda nakon za─Źudnih pojava, pobjeda koje smo izvojevali na politi─Źkom, diplomatskom, ratnom boji┼ítu, izvojevav┼íi svoju slobodu, svoju demokraciju, svoju dr┼żavu, da je bitno nakon takvih za─Źudnih pojava ne dopustiti u mirnodopskim uvjetima Bleiburg, ne dopustiti da se ponove sve one pogre┼íke koje je hrvatski narod u─Źinio u svojoj povijesti. Jer, molim, dragi moji prijatelji, nisu za sve neda─çe u hrvatskoj povijesti bili krivi samo drugi, nego i mi sami. Prema tome, bitno je sa─Źuvati jedinstvo ve─çine hrvatskog naroda. Potpunoga jedinstva na┼żalost nikada ne─çe biti - ta nije ga bilo ni medu Dvanaestoricom: jedan gaje izdao, jedan zatajio, ostali se razbje┼żali kad je Krist uhva─çen - ali bitno je u cjelini sa─Źuvati jedinstvo hrvatskog naroda radi o─Źuvanja onoga ┼íto smo postigli ┼żrtvama. Treba stalno isticati da ovo ┼íto smo sada postigli jedinstvom, pomirbom prije razdijeljenog naroda, da smo to postigli s deseterostruko manjim ┼żrtvama negoli ┼íto ih je hrvatski narod dao u drugom svjetskom ratu, a bez kona─Źnoga uspjeha.

Zna─Źi, ne smijemo dopustiti rastrojstvo tog hrvatstva koje smo jedva okupili ovakvom politikom pomirbe; treba o─Źuvati dru┼ítveno-politi─Źku i gospodarsku stabilnost. Kada je o gospodarskoj stabilnosti rije─Ź, htio bih podsjetiti na to da je bilo nevjerice i da je od mojih u┼żih suradnika bilo postavljeno pitanje smijemo li i─çi na nacionalnu valutu, na kunu. Ja sam na to rekao; Nije kuna usta┼íka izmi┼íljotina! Tada kada sam donosio tu odluku, znao sam samo za kunu u XII. stolje─çu u Slavoniji, nisam znao da je, evo, bila platno sredstvo i na Osoru. Nisam znao da je u ┼Żenevi na jednom spomeniku kao znak nov─Źane vrijednosti lik kune, da trgovci u srednjem vijeku idu u posjete s kunama u rukama itd., ali sam znao to da je va┼żno prekinuti s imenima stranih valuta, valuta koje su bile znak izrabljivanja Hrvatske, a da uvo─Ĺenje nacionalne nov─Źane vrijednosti kune zna─Źi uvo─Ĺenje nacionalne svijesti i na to gospodarsko podru─Źje.

Prema tome, moramo sa─Źuvati jedinstvo, sa─Źuvati i razvijati nacionalnu svijest da o nama samima ovisi na┼ía sudbina. I kao ┼íto rekoh, moramo znati da nam za nevolje nisu bili samo drugi krivi. Bitno je razvijati hrvatsku slobodu, razvijati takvo gospodarstvo da sve ve─çi broj Hrvata bude zadovoljan onim ┼íto mo┼że posti─çi u svojoj zemlji, da ne mora i─çi u svijet; da sve ve─çi broj Hrvata bude bogat, jer uostalom, bez bogatih Hrvata nema bogate Hrvatske Ali isto tako budimo socijalna dr┼żava, ne dopustimo divlje boga─çenje na ┼ítetu, nau┼ítrb ve─çine pu─Źanstva Budimo prosperitetna zemlja, zemlja blagostanja zemlja koja ─çe dati svim gra─Ĺanima podjednake mogu─çnosti za napredovanje u poslovnom gospodarskom ┼żivotu, u znanstvenom i kulturnom ┼żivotu, u svim slu┼żbama u kojima Hrvati do na┼íih godina nikad nisu imali mogu─çnosti napredovati: i vojsci, u diplomaciji, u politici itd.

Razumije se, vode─çi takvu jednu politiku koja je usmjerena na dobrobit hrvatskog ─Źovjeka, hrvatskog naroda, moramo isto tako voditi ra─Źuna da smo sastavni dio tog i takvog svijeta kakav jest, da mi ne mo┼żemo svijet mijenjati, ali isto tako da mo┼żemo pridonijeti da taj svijet bude takav da vodi ra─Źuna i o nacionalnim interesima pojedinih naroda, a ne samo o nekom slobodnom dru┼ítvu, ┼íto zna─Źi uvijek u interesu nekih koji imaju idejne ili politi─Źke imperijalisti─Źke prohtjeve. Zna─Źi, za integracije jesmo, ali onako kao ┼íto je jednom generai De Caulle rekao - Europa treba biti domovina naroda i dr┼żava. Ne dopustimo da nas, a to ┼żele, to su izri─Źiti planovi i nekih europskih i ameri─Źkih krugova, da nas radi kojekakvih razlog; vrate na Balkan ili i jugoisto─Źnu Europu, jer srne zemlja koja povijesne pripada srednjoj Europi koja je dala velik prilog velik ulog u obrani srednje Europe i zapadne civilizacije.

Mi pripadamo to Europi jer jesmo u to Europi izme─Ĺu Jadrana Baltika. Za one smo integracije dakle koje su i skladu s hrvatskom po vije┼í─çu, s hrvatskom kulturom, kao zemlja Sredozemlja i Srednje Europe, al ni pod koju cijenu ne─Źemo natrag na Balkan, gdje smo se na┼íli stjecajem povijesnih okolnosti nakon prvoga svjetskog rata. Zna─Źi, od ─Źetrnaest stolje─ça na ovom tlu samo smo sedamdeset godina bili povezani s Balkanom, a i tada da bismo se oslobodili od one nezahvalne Europe. Prema tome, dali smo svoj prilog Europi. Stoga ne podlije┼żimo floskuli da se Hrvatske treba pribli┼żiti Europi Hrvatska je po ─Źitavom svom tvarnom i duhovnom bi─çu bila sastavni dio i Sredozemne i Srednje Europe, Hrvatska je po svojoj kulturi, po svojoj arhitekturi sastavni dio te Europe, Hrvatska je imala knji┼żevnost koja je prevo─Ĺena na strane jezike od Maruli─ça u XVI stolje─çu nadalje, prije Molierea ili Shakespearea Hrvatska je imala svoju pravnu regulativu od polji─Źkog, dubrova─Źkog, istarskog, vinodolskog zakonika i sl., od samoupravnih prava gradova itd. Ne samo da smo bili sastavni dio Europe, nego smo dali prilog razvitku europske kulture. Hrvatski humanisti i latinisti bili su sastavni dio hrvatske i europske inteligencije u srednjem i novom vijeku. Prema tome, treba razvijati nacionalnu samosvijest, ali isto tako i biti u skladu sa svijetom. Mi smo sastavni dio i konstitutivan ─Źimbenik takvoga svijeta. Zna─Źi, to je ne┼íto ┼íto treba ne same braniti i obja┼ínjavati nego i usa─Ĺivati u svijest, osobito vas mladih, o kojima ovisi budu─çnost svijeta, prema tome, i budu─çnost Hrvatske sa svojom slobodom i dr┼żavno┼í─çu.

Gospodine Predsjedni─Źe, od srca hvala na ovom razgovoru.

Intervju za list MI, 1998. godine
Razgovarali: Lucija Ljubi─ç, Stanko Ga─Źi─ç, Vladimir Lon─Źarevi─ç

Priredila D. Gaupp

www.hkz-kkv.ch

186 -2022

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: