Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

GALBRAITH - ZAGOVORNIK TEZE O UDRU┼ŻENOM ZLO─îINA─îKOM POTHVATU      (04.12.2012.)

O osloba─Ĺaju─çoj presudi generalima Gotovini i Marka─Źu, osloba─Ĺanju od hipoteke "udru┼żenog zlo─Źina─Źkog pothvata", ulozi Haa┼íkog suda, ra┼íirenim mitovima o dogovoru u Kara─Ĺor─Ĺevu i podjeli Bosne i Hercegovine, te jo┼í pone─Źemu novinaRi Glasa Slavonije razgovarali su s dr. sc. Ivom Lu─Źi─çem iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu...

Koje su najva┼żnije implikacije osloba─Ĺaju─çe presude generalima Gotovini i Marka─Źu, odnosno uru┼íavanju teze o "udru┼żenom zlo─Źina─Źkom pothvatu"?

- Presuda koju je Raspravno vije─çe Tribunala u Den Haagu izreklo 16. studenoga 2012., nije samo oslobodila generale Antu Gotovinu i Mladena Marka─Źa izdr┼żavanja zatvorske kazne, nego je i Republiku Hrvatsku oslobodila te┼íke hipoteke "udru┼żenog zlo─Źina─Źkog pothvata".

U optu┼żnici, kao i u prvostupanjskoj presudi iznesene su tvrdnje da su sudionici navedenog "pothvata" bili predsjednik republike Hrvatske dr. Franjo Tu─Ĺman, ministar obrane u Vladi Republike Hrvatske Gojko ┼áu┼íak, na─Źelnici glavnog sto┼żera Hrvatske vojske generali Janko Bobetko i Zvonimir ─îervenko te "drugi pripadnici hrvatskog politi─Źkog i vojnog rukovodstva koji su sudjelovali na predsjedni─Źkim sastancima i bili Tu─Ĺmanovi bliski suradnici".

Dakle za zlo─Źin su optu┼żeni ljudi koji su predvodili borbu za neovisnost, obranu i oslobo─Ĺenje Hrvatske. To nije sve! Presu─Ĺeno je i onima koji su u tome dali najve─çi obol: Hrvatskoj vojsci, vojnoj policiji i specijalnoj policiji, ali i jedinicama Hrvatskog vije─ça obrane koje su, kako se navodi, bile "pod─Źinjene zapovjednicima Hrvatske vojske". Ovo smatram posebno va┼żnim za ocjenu rada Tu┼żiteljstva, jer jedinice HVO-a nisu "prekomjerno granatirale Knin", niti su po─Źinile bilo koji zlo─Źin koji se dogodio na oslobo─Ĺenom podru─Źju nakon Oluje. Iz prostog razloga ┼íto se nisu niti nalazile na tom prostoru.

Njihova krivnja je o─Źito u ─Źinjenici ┼íto su bile dio Hrvatskih snaga koje su djelovale na prostorima BiH gdje su stvarane pretpostavke za Oluju i osloba─Ĺanje dijelova Republike Hrvatske. Radilo se o zaposjedanju Kupresa, Glamo─Źa i Bosanskog Grahova ┼íto je Tu┼żiteljstvu o─Źito bilo neprihvatljivo i zlo─Źina─Źko. Toliko o njihovom vi─Ĺenju "legitimnosti oslobodila─Źkih akcija". Ova presuda osloba─Ĺa Republiku Hrvatsku, sve njezine gra─Ĺane i sve Hrvate diljem svijeta, dakle sve nas krivice koja nam je sustavno nametana i to ne samo zadnjih 17 godina, nego i puno dulje. S ovom presudom vi┼íe ne─çemo biti ucjenjivani i ne─çe biti mogu─çe nametati nam antihrvatstvo kao najpo┼żeljniju mjeru hrvatstva.


Je li ovom osloba─Ĺaju─çom presudom uru┼íena i srbijanska tu┼żba protiv Hrvatske za genocid i ┼íto bi se, po Va┼íem mi┼íljenju, dogodilo da je presuda u kona─Źnici bila druga─Źija?


- Ta tu┼żba je u svakom smislu neutemeljena i nastala je kao reakcija na tu┼żbu Republike Hrvatske protiv Srbije. Ne mislim da je Srbija s tom tu┼żbom ikada mogla i┼íta posti─çi, a sada je potpuno bespredmetna. S druge strane, mislim da bismo morali restriktivnije i obzirnije koristiti rije─Ź genocid. Prije svega zbog po┼ítovanja prema stvarnim ┼żrtvama genocida, ali i zbog opasnosti da ne upadnemo u "napast nedu┼żnosti" o ─Źemu je pisao francuski pisac Pascal Bruckner. On smatra da se ta napast ogleda u dva na─Źina bijega od stvarnosti, u infantilnosti i viktimizaciji, ┼íto vode u nezrelost ili u samoprogla┼íeno mu─Źeni┼ítvo ┼żrtve - koja vje─Źito jadikuje i tra┼żi zadovolj┼ítinu.

Brucknerovim rije─Źima re─Źeno mi smo dobili rat, porazili tla─Źitelja, izbavili se iz polo┼żaja ┼żrtve i sada moramo prihvatiti odgovornost slobode. ─îini mi se da je general Gotovina svojim ratni─Źkim instinktom upravo to prepoznao kada je pozvao na okretanje budu─çnosti. Naravno da pri tome ni na koji na─Źin ne ┼żelim umanjiti osobne i obiteljske ┼żrtve i tragedije, govorim o odnosu nacije prema novijoj pro┼ílosti. Osim toga, nerealni zahtjevi ─Źesto onemogu─çavaju ostvarenje onih realnih.


Kako komentirate izjavu Petera Galbraitha da bi Franjo Tu─Ĺman, da je po┼żivio, sigurno bio osu─Ĺen u Haagu?


- To je krajnje neozbiljna i nekorektna izjava koja pokazuje svu ideolo┼íku optere─çenost gospodina Galbraitha koji naga─Ĺa "┼íto bi bilo kada bi bilo". On izgleda nije shvatio da je ┼Żalbeno vije─çe Ha┼íkog tribunala odbacilo optu┼żbu protiv predsjednika Tu─Ĺmana i njegovih "bliskih suradnika" za "udru┼żeni zlo─Źina─Źki pothvat". Ili je mo┼żda shvatio, pa poku┼íava hrvatskoj javnosti nametnuti nekakav alternativni oblik krivnje i odgovornosti pokojnog predsjednika Tu─Ĺmana. Galbraith o─Źito spada me─Ĺu zagovornike teze o "udru┼żenom zlo─Źina─Źkom pothvatu" koji nisu zadovoljni presudom. Ona je na neki na─Źin i njegov osobni poraz jer ga je, zajedno s njegovim istomi┼íljenicima i suradnicima u Hrvatskoj, u─Źinila nevjerodostojnim.


Koliko je po vama odr┼żiva teza o dogovorenom ratu da bi se podijelila Bosna i Hercegovina?


- Ta teza je tipi─Źan primjer ratno-politi─Źke propagande. Koliko god je besmislena toliko je s druge strane i upotrebljiva jer je mnogima odgovarala i jo┼í uvijek odgovara. Pri─Źa o "podjeli BiH" nastala je u koordinaciji (pro)jugoslavenskih i nekih stranih politi─Źko-obavje┼ítajnih krugova, a pojavila se neposredno nakon razgovora izme─Ĺu predsjednika Tu─Ĺmana i Milo┼íevi─ça, koji su zaprijetili jedinstvu Jugoslavije. Nakon toga je pro┼íirena u oporbenim hrvatskim te bosansko-hercegova─Źkim politi─Źkim i obavje┼ítajnim krugovima i to nakon ┼íto su uspostavljene linije obrane prema Srbima koji su osvojili ve─çi dio Hrvatske i oko 70% teritorija Bosne i Hercegovine.

Pri─Źa je poslu┼żila za slabljenje, odnosno politi─Źku diskvalifikaciju predsjednika RH Franje Tu─Ĺmana, a bila je i dio kampanje u predsjedni─Źkim izborima u Hrvatskoj 1992. godine. Poslu┼żila je i za razbijanje hrvatsko-muslimanskog savezni┼ítva te pomaganje Milo┼íevi─çu na na─Źin ┼íto su Tu─Ĺmana nastojali staviti u istu ravan s njim. To se svidjelo dijelu "me─Ĺunarodne zajednice" koja je na taj na─Źin amnestirana zbog ne─Źinjenja, nesnala┼żenja i bezuspje┼ínog poku┼íaja spa┼íavanja Jugoslavije.

Ta je teza odgovarala i bo┼ínja─Źko-muslimanskim nacionalistima koji su je koristili da bi optu┼żili Hrvate i Srbe, a sebe proglasili ┼żrtvom zavjere i "dvostruke agresije". Nekima je ta teza poslu┼żila kao opravdanje za gubitak teritorija ili za povla─Źenje s boji┼ínice. Oni su tvrdili i jo┼í uvijek tvrde da nisu pora┼żeni niti su pobjegli, nego su "prodani" ili su "izdani".

Teza o "dogovorenom ratu" je omiljena mantra onima koji ┼żele obezvrijediti hrvatsku borbu za neovisnost, a koristi i svima onima koji su poku┼íavali ili jo┼í uvijek poku┼íavaju upravljati (post)jugoslavenskom krizom i politi─Źki redefinirati prostor biv┼íe dr┼żave. Koliko je ta teza besmislena najbolje pokazuje svjedo─Źenje jednog od njezinih zagovornika Stipe Mesi─ça pred Ha┼íkim tribunalom u postupku protiv Slobodana Milo┼íevi─ça. Na Mesi─çevu tvrdnju da je s Tu─Ĺmanom "dijelio Bosnu" Milo┼íevi─ç je rekao da to nije istina i tra┼żio od njega da navede barem jedan dokaz. Mesi─ç je na to rekao da je "poznato" kako je Milo┼íevi─ç "vodio politiku Velike Srbije sa zapadnim granicama Virovitica, Karlovac, Karlobag". Postavlja se logi─Źko pitanje; kako je mogu─çe voditi takvu politiku i u isto vrijeme "dijeliti Bosnu"!? Zar ne bi ─Źitava Bosna i Hercegovina zajedno s velikim dijelom Hrvatske ostali unutar tako odre─Ĺenih granica. Dakle teza je apsurdna pa je i neoboriva.


Mo┼że li osloba─Ĺaju─ça presuda Gotovini i Marka─Źu utjecati, dobro ili lo┼íe, na polo┼żaj Hrvata iz BiH (Prli─ç, Praljak, Petkovi─ç i dr.) koji ondje tek ─Źekaju presudu?


- O tome mo┼żemo samo naga─Ĺati, ali je te┼íko bilo ┼íto prognozirati. Ako sudci koji budu donosili presudu postupe kao nizozemski sudac Alphons Orie i ne uva┼że ni┼íta od obrane optu┼żenih, nego prakti─Źno prepi┼íu optu┼żnicu, onda se ne mo┼żemo nadati dobrom ishodu. Ali, ako postupe kao sudac Theodor Meron i unato─Ź medijskim i politi─Źkim pritiscima postupe po pravdi i po svojoj savjesti, onda ima nade za pravdu. Sudac Meron je presudu generalima Gotovini i Marka─Źu temeljio na pravu i razumu te je pravnom formulacijom ustvrdio kako ih prema postavljenoj optu┼żnici "ni jedno razumno Raspravno vije─çe" nije moglo osuditi.

Malo gdje je jedna tehni─Źka formulacija do┼íla do punog izra┼żaja kao u ovom slu─Źaju. Ako se u predmet ┼íestorice Hrvata iz BiH unese kriterij razuma, a ne ideologije i politike, onda zasigurno ni oni ne─çe biti osu─Ĺeni za "udru┼żeni zlo─Źina─Źki pothvat". Naime, tko razuman mo┼że zaklju─Źiti da je osnivanje Hrvatske zajednice Herceg Bosna u studenom 1991. bilo u funkciji "podjele BiH" kada su isti ljudi koji su osnovali HZHB ve─ç u sije─Źnju 1992. u Skup┼ítini BiH glasali za Odluku o raspisivanju referenduma o neovisnosti BiH, a krajem velja─Źe iste godine organizirali provedbu tog referenduma. Sve ovisi o tome ho─çe li u Tribunalu prevladati pravo i razum ili ideologija i politi─Źki interesi.


Mo┼że li se tako─Ĺer, unato─Ź osloba─Ĺaju─çoj presudi hrvatskim generalima, Ha┼íki sud u kona─Źnici ipak nazvati politikantskim?


- Kao ┼íto sam ve─ç rekao unutar Ha┼íkog tribunala vodi se borba izme─Ĺu prava i razuma s jedne strane te ideologije, politike i raznih interesa s druge. Nekada prevladava jedno, a nekada drugo. Poseban problem je Ha┼íko tu┼żiteljstvo koje se pokazalo jako ispolitiziranim.


Kako tuma─Źite da Haag nije procesuirao niti jednog visokog oficira biv┼íe JNA?


- To je jedna od posljedica politizacije Tu┼żiteljstva koju sam upravo spomenuo. Odre─Ĺene politi─Źke snage koje je personificirala tu┼żiteljica Carla Cel Ponte nisu htjele niti na simboli─Źan na─Źin osuditi jugoslavenski vrh i JNA. Umjesto njih osudili su "nacionaliste" koji su "razbili" Jugoslaviju. To je svakako najve─çi proma┼íaj Ha┼íkog tribunala, ali i onoga ┼íto zovemo "me─Ĺunarodnom zajednicom". Zbog ideolo┼íke bole─çivosti prema Jugoslaviji i politi─Źke kombinatorike u odnosu na "zemlje regije", "Jugosfere", "Zapadnog Balkana" i kako sve ne, propustili su kazniti one koji su pokrenuli spiralu nasilja i koji su najodgovorniji za sve ┼żrtve rata u biv┼íoj Jugoslaviji. Umjesto toga zanosili su se, a neki se jo┼í uvijek zanose jugoslavenskim mitom i idejom da je mogu─çe tu dr┼żavnu tvorevinu na neki na─Źin o┼żiviti. Sjetimo se samo tzv "BHS jezika" koji je slu┼żbeni jezik Tribunala ili tragikomi─Źnih pri─Źa o tome da se zatvorenici u Den Haagu jako dobro sla┼żu, iako su razli─Źitih nacionalnosti. Kao da je to ne┼íto novo, pa Jugoslavija i jeste najbolje funkcionirala kada je najvi┼íe sli─Źila zatvoru.


Gostuju─çi nedavno na HTV-u optu┼żili ste "nevladinu mafiju" za "nametanje la┼żne slike pro┼ílosti". Na ┼íto ste i koga konkretno mislili?


- Kada sam upotrijebio termin "nevladina mafija" ili "NGO mafija" nisam rekao ni┼íta posebno novo. U Europi se odavno raspravlja o funkciji i radu NGO sektora. ┼ávedski antropolog Steven Sampson pisao je op┼íirno i vrlo analiti─Źno na temu nevladinih organizacija "na Balkanu", posebno u BiH. Teme rasprava o NGO sektoru naj─Źe┼í─çe su: netransparentno financiranje, prisvajanje sredstava, elitizam, kori┼ítenje NGO kao politi─Źke platforme, obavje┼ítajnih i paraobavje┼ítajnih ekspozitura, ideologizacija, dodvoravanje donatorima, nametanje privatnih projekata, nedostatak kriti─Źnog mi┼íljenja i sl.

Na ┼żalost u Hrvatskoj su neke teme jo┼í uvijek dogma, ali ─çe nadam se to biti sve manje. Za po─Źetak bi svakako valjalo otvoriti javnu raspravu o doniranju i tro┼íenju sredstava nevladinih organizacija, posebno onih koje Vlada izda┼íno financira. Zatim o kredibilitetu osoba koje se bave za┼ítitom ljudskih prava a do ju─Źer su pripadali organizacijama koje su sustavno i nemilice kr┼íili op─ça ljudska prava hrvatskih gra─Ĺana. To ┼íto je netko bio gra─Ĺansko lice u slu┼żbi JNA ne kvalificira ga za za┼ítitnika gra─Ĺanskih prava niti zna─Źi da je iskreni zagovornik gra─Ĺanskog dru┼ítva.

Za hrvatsko dru┼ítvo bilo bi jako korisno vidjeti kakvu su sliku u javnosti o Domovinskom ratu, generalima, braniteljima, hrvatskoj dr┼żavi i dr┼żavnosti te uop─çe o nacionalnim vrijednostima stvarale vladine i nevladine organizacije, mediji i mo─çni pojedinci ─Źija se mo─ç temeljila na sredstvima iz prora─Źuna, ali i obilnim donacijama javnosti nepoznatih donatora.


Kako ste kao povjesni─Źar do┼żivjeli poruku Ante Gotovine da se trebamo okrenuti budu─çnosti, a pro┼ílost prepustiti "institucijama koje se bave time".


- General Ante Gotovina je ─Źovjek koji je jedanaest godina bio izvan Hrvatske, od toga je vi┼íe od sedam godina nevin proveo u zatvoru. Smijenjen je s funkcije u Oru┼żanim snagama i prisilno umirovljen. Supruga mu je otpu┼ítena iz Ministarstva obrane, a on je sotoniziran preko dijela politike i medija. Policija je upadala u urede njegovih odvjetnika. Privodili su i saslu┼íavali njegove suborce tra┼że─çi "topni─Źke dnevnike". Predsjednik Republike koji ga je smijenio i umirovio dva puta je izabran glasovima ve─çine gra─Ĺana i dugo je nosio titulu najpopularnijeg politi─Źara u Hrvatskoj.

Oni koji su do┼íli na vlast obe─çavaju─çi mu za┼ítitu locirali su ga, identificirali, i uhitili. Nakon svega toga, mnogi sada o─Źekuju da im Ante Gotovina, ne samo vrati samopo┼ítovanje, nego i rije┼íi probleme u dru┼ítvu i dr┼żavi. Najbolje i najvelikodu┼ínije ┼íto je Gotovina mogao re─çi jeste da se okrenemo budu─çnosti i prihvatimo odgovornost slobode, a pro┼ílost ostavimo "institucijama koje se bave time". Jer te institucije jako dobro podnose pro┼ílost, kakva god ona bila.

Intervju napravio: M. Marušić

Izvor: portal hrsvijet.net

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU