Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

NA┼áOJ PLANETE PRIJETI EKOLO┼áKI BANKROT      ┬á (03.10.2018.)

Veliki ekološki griješnici su ljudi koji putuju avionom

Jedan ┼ívicarski ─Źasopis objavio je razgovor sa suosniva─Źem i direktorom Global Footprint Network (GFN - organizacijom koja se brine za op─çe dobro), gospodinom Mathis Wackernagelom. Wackernagel je ro─Ĺen u Baselu 1962. godine, diplomirao na ETH (tehni─Źki fakultet) kao ma┼íinski in┼żenjer u Z├╝richu, doktorirao na univerzitetu British Columbia u Vancouveru, a danas ┼żivi sa obitelji u Kaliforniji.
ÔÇ×SAD su najve─çi klimatski grije┼ínici na svijetu. Mo┼żemo li uistinu spasiti svjetsku klimu time ┼íto ─çemo manje voziti auto, tro┼íiti manje energije ili promi┼íljeno kupovati, tako dugo dok se i Amerikanci ne potrude?ÔÇť bilo je jedno od pitanja.

Ima zemalja i gradova koji proizvode vi┼íe uglji─Źnog dioksida (CO2) po glavi stanovnika nego prosje─Źni Amerikanac, odgovorio je Wackernagel. Onaj tko puno putuje, primjerice poslovni ljudi avionom, veliki su ekolo┼íki grije┼ínici. I upravo oni, koji se trude ne napraviti privredni bankrot, najmanje misle o tome da svojim poslovanjem cijelu planetu guraju u ekolo┼íki bankrot. ┼áteta koja tako nastaje, jako je nepravedno raspodijeljena. Afrikanci primjerice emitiraju manje od 2 % CO2, ali su najvi┼íe pogo─Ĺeni posljedicama zaga─Ĺenja. Mogu─çe je da ─çe vi┼íe od 70 % mrtvih zbog posljedica zaga─Ĺenja biti ba┼í u Africi.

Kada bi svi stanovnici planete ┼żivjeli tako rastro┼íno kao ┼ávicarci, trebali bi imati 2,8 planete, izra─Źunala je organizacija GFN. Cree-Indijanci poznaju izreku: ÔÇ×Kada se sru┼íi posljednje drvo, upeca zadnja riba, otruje posljednju rijeka, tada ─çemo primijetiti da se novac ne mo┼że jestiÔÇť. Ono ┼íto u dana┼ínjem sistemu posebno dolazi do izra┼żaja i istovremeno zabrinjava, je ─Źinjenica da ─çe oni koji imaju novaca, mo─çi kupiti zadnju ribu. Na┼ía kupovna mo─ç omogu─çuje nam da posljedice ekolo┼íkog kolapsa dugo dr┼żimo podalje od nas. Time istovremeno ubrzavamo uru┼íavanje cijelog ekolo┼íkog sistema.

┼ávicarci i Amerikanci imaju veliku kupovnu mo─ç, puno tro┼íe, ─Źesto lete avionom itd. Svjetska avionska industrija emitira vi┼íe uglji─Źnog dioksida nego cijeli afri─Źki kontinent. Veliki ┼ítedni potencijal postoji i u sektoru stanovanja. Danas bi se trebale graditi samo takozvane ÔÇ×nulenergi-ku─çeÔÇť, trebali bi kupovati samo proizvode lokalne (poljo)privrede i napravljene po ekolo┼íkim pravilima.
Jer, ako nam i uspije ispuniti sve planove u┼ítede energije, 2050. godine ljudi ─çe trebati dvostruko vi┼íe ekolo┼íkih resursa nego ┼íto nam ih Zemlja pru┼ża. To zna─Źi da ako danas po─Źnemo ozbiljno provoditi sve ekolo┼íke mjere ┼ítednje i graditi samo ÔÇ×nulenergi-ku─çeÔÇť, trajati ─çe desetlje─ça dok samo polovica ku─ça u Zuerichu bude na tome stupnju.

Ekolo┼íki problem nije samo emitiranje CO2. Mi jedemo meso i povr─çe, za─Źiju proizvodnju su potrebne velike povr┼íine, tro┼íi se voda, drvo, papir itd. Na┼í bud┼żet je planet u cjelosti. Ako dividiramo povr┼íinu Zemlje sa brojem ljudi dobivamo broj od 1,8 hektara produktivne povr┼íine po glavi. Jedan dio trebamo rezervirati za ┼żivotinjske vrste i biljke, koje tako─Ĺer trebaju hranu. Taj bud┼żet od 1,8 hektara mo┼żemo usporediti sa povr┼íinom koja nam je potrebna za proizvodnju na┼íih resursi kao i apsorbiranje otpada i plinova. Jedan ┼ávicarac treba u prosjeku 5,1 haktar po glavi, dakle 2,8 dijelova globalnog bud┼żeta. Kada bi svi tako poslovali, trebale bi nam 2,8 planete.


Konzument ne mo┼że i ne treba kod svake kupnje misliti na globale posljedice. U kona─Źnici je va┼żno da ljudi ne tro┼íe vi┼íe nego ┼íto Zemlja mo┼że regenerirati, jer ina─Źe uni┼ítavamo ekolo┼íki kapacitet. Jedna je mogu─çnost da se dobrovoljno odreknemo kupovine koja nam nije nu┼żno potrebna. Trebalo bi uvesti ekolo┼íki porez, da ono ┼íto tro┼íi velike resurse bude skuplje od stvari za ─Źiju proizvodnju se tro┼íi manje. Gradovi i naselja bi trebala biti bolje planirana; gusto gra─Ĺena kao u Parizu, umjesto razbacanih naselja kao u Houstonu. Tre─çe, stanovni┼ítvo zemlje mora se smanjiti. ─îetvrto, investirati treba u proizvodnju artikala koji imaju dugi vijek. No i pojedinac mo┼że svojim potezima odlu─Źiti kako ─çe se stvari odvijati. Kako izdajemo novac, kako koristimo kratko vrijeme koje imamo na ovoj planeti? Kako se koristimo svojim znanjem? Kako usmjeravamo svoju poslovnu karijeru, kako koristimo politi─Źke mogu─çnosti da bi ne┼íto pokrenuli. Kako koristimo svoju inteligenciju i kreativnost u iznala┼żenju dobrih globalnih rije┼íenja kojima bi druge uvjerili. ┼Żivimo u jednom od najnapetijih vremena cijele ljudske povijesti. Utjecati mo┼żemo na razli─Źite na─Źine, a ne samo svojim kupovnim navikama.

─îitaju─çi taj zanimljivi ─Źlanak, pomislila sam na mnoge besmislene odluke Europske zajednice, ali i velikih privrednih igra─Źa. Pitaju li se oni koji krumpire iz Njema─Źke ili Francuske, ┼íalju na pranje u Gr─Źku ili Portugal zato ┼íto je tamo radna snaga puno jeftinija, pa onda ─Źiste krumpire vra─çaju natrag, koliko je potro┼íeno energije za transport i koliko je isti zagadio okoli┼í? Ili, kada se dijelovi za neko industrijsko postrojenje proizvode u 5 razli─Źitih zemalja, a da bi se spojili u zavr┼íni proizvod, proputuju Europom jedno 5 puta uzdu┼ż i poprijeko, kako bi se dio A, spojio s dijelom B, tako otputovao na drugo mjesto da bi se spojio s dijelom C, pa se kao ABC, vratio na isto mijesto gdje ─çe biti ugra─Ĺen u zavr┼íno postrojenje, koje se onda kao jedinstveni proizvod transportira opet negdje na drugom kraju Europe ili svijeta.

Kao pojedinci sigurno mo┼żemo doprinijeti pozitivnijoj ekolo┼íkoj bilanci na┼íe planete. Puno bi zna─Źilo kada bi ljudi prisvojili uzre─Źicu: ÔÇ×nisam toliko bogat, da kupujem jeftine proizvodeÔÇť. Kupimo dobru stvar, koja ─çe nam dugo slu┼żiti, po mogu─çnosti od doma─çeg proizvo─Ĺa─Źa. Sjetimo se koliko dje─Źjih igra─Źaka zavr┼íi u otpadu, kao jeftina roba iz Kine. U┼ítedjeti se mo┼że i tako da prostorije ne grijemo na vi┼íe od 22 stupnja C, da gasimo svjetla tamo gdje nisu potrebna.

Najnovija reklama jednog ┼ívicarskog proizvo─Ĺa─Źa pra┼íka za rublje uvjerava doma─çice da ─çe kori┼ítenjem njihovog proizvoda u┼ítedjeti toliko energije da se njome mo┼że osvjetliti jedan ─Źitavi ┼ívicarski grad i to cijelu godinu. Pravo ─Źudo koliko mi doma─çice mo┼żemo napraviti za spas na┼íe Zemlje! A onda, sve ┼íto ja tako u┼ítedim, nepovratno je izgubljeno samo jednim slu┼żbenim putovanjem moga supruga (na koja odlazi zato ┼íto mora, a ne zato ┼íto je uvjeren u njihovu potrebu). Da ne govorimo o svim drugim ÔÇ×va┼żnimÔÇť osobama koje su gotovo vi┼íe u zraku nego na zemlji, samo s jednim ciljem: zaraditi ┼íto vi┼íe, osigurati si redovite godi┼ínje bonuse koji su ve─çi nego ┼íto drugi zarade cijeloga svoga ┼żivota.

ÔÇ×Kada se sru┼íi posljednje drvo, upeca zadnja riba, otruje posljednju rijeka, tada ─çemo primijetiti da se novac ne mo┼że jestiÔÇť.

Dunja Gaupp, Švicarska

www.hkz-kkv.ch

163- 2018

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU