Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

KAZNE ZA PSOVKE      (04.10.2011.)

Eine Chronik schreibt nur derjenige, dem die Gegenwart wichtig ist.
Kroniku pi┼íe samo onaj, kome je va┼żna sada┼ínjost. Goethe, Maximen und Reflexionen

Zagreb je u srednjem vijeku bio primjer tipi─Źnog srednjeeuropskog grada. Tlocrt dana┼ínjeg Gornjeg grada napadno je sli─Źan tlocrtu mjesta Chalon-Sur-Saon u Francuskoj.

Kronika Zagreba nam otkriva duh onog vremena, na─Źin ┼żivljenja i razmi┼íljanja te organizaciju ┼żivota u tada┼ínjim europskim urbanim sredinama. ─îitaju─çi ju, uvi─Ĺamo s jedne strane da se ─Źovjekova priroda ne mijenja i da su problemi me─Ĺuljudskih odnosa vje─Źno isti.

A s druge strane smo koji puta iznena─Ĺeni pragmatizmom, kojim se ti problemi rje┼íavaju.


Gledaju─çi redovno Dnevnik hrvatske televizije, na kojem rijetko koji dan nema izvje┼ítaja sa sudskih procesa ili o raznim optu┼żbama, tu┼żbama, protu-tu┼żbama, objedama, klevetama, prijetnjama, protu-prijetnjama, dobijam dojam da se ono takozvano mra─Źno doba ne mora stidjeti usporedbe sa dana┼ínjim Zagrebom. Prilo┼żio sam par zapisa iz sudbenosti. Mo┼żda ─çe nekim ─Źitateljima izmamiti smije┼íak na licu.

Gradski sud u Zagrebu


Grad Zagreb je "zlatnom bulom" Bele IV. iz g. 1242. dobio nadle┼żnost sudbenosti i bio izuzet od sudbenosti bana, podbana, ┼żupana i plemi─Źkih sudaca. Ve─ç u ono doba razlikovale su se gra─Ĺanske (civilne) od kaznenih parnica i grad Zagreb je imao nadle┼żnost za obje, ┼íto vi┼íe imao je i "jus gladii" (pravo ma─Źa), dakle pravo dodjeljivanja smrtne kazne.

U zlatnoj buli je izri─Źito stajalo: "nijedna presuda neka se ne svr┼íi sa dvobojem, ve─ç neka se raspravi svjedocima i prisegom". Na sudu je kao glavni zakonik vrijedila zlatna bula iz 1242. i privilegij iz 1266. po kojem se odre─Ĺuje da zlo─Źince treba suditi "prema utvr─Ĺenom obi─Źaju vojvodine Slavonije" (to dokazuje da je Hrvatska god. 1266. imala svoje posebno civilno i kazneno pravo).

U Zagrebu je vrijedio i poseban zakonik progla┼íen god. 1377. za vrijeme slu┼żbovanja sudca Franje Markovi─ça. Gradski sud, kojeg su ─Źinili gradski sudac i svi gradski prise┼żnici, redovito je sudio u utorak i petak, ako se taj dan nije odr┼żavao sajam ili nije bio svetak. Gradski stra┼żar je optu┼żenika 8 dana unaprijed obavijestio kad ima do─çi na sud. Ako se tri puta nije odazvao pozivu onda je bio osu─Ĺen u odsutnosti i dodatno je morao platiti nov─Źanu kaznu zbog prkosa.

Uskra─çivanje svjedo─Źanstva se ka┼żnjavalo. Ako nije bilo svjedoka gradski sud bi ponudio optu┼żenom da u crkvi sv. Marka sve─Źanom prisegom potvrdi nekrivnju. Takva prisega se nije dopu┼ítala optu┼żenicima na zlu glasu, za koje se opravdano sumnjalo da bi mogli krivo prise─çi. Ako se je radilo o ubojicama i vje┼íticama onda se primjenjivalo oprobano srednjevjekovno sredstvo za iznu─Ĺivanje priznanja: stavljanje na muke.


Tko nije bio zadovoljan osudom gradskog sudca i njegovih 8 prise┼żnika, mogao je prizvati slijede─çu instancu "judicum antiquorum judicum" (sud starih sudaca), koju su ─Źinili biv┼íi gradski sudci. Stranke u parnici su se obi─Źno zadovoljile presudom tog suda. Za tvrdoglave je postojala i tre─ça, ujedno i posljednja instanca: "tavernicale judicum". Tavernik je bio kraljev predstavnik.

Instance se nisu mogle preskakati, kao dokaz slu┼żi parnica iz god. 1380. kad se je parni─Źio jedan biv┼íi sudac. Parni─Źne stranke su direktno prizvale tavernikalni sud, ali ih je tavernik uputio neka prije iznesu parnicu pred "stare suce" zagreba─Źke.

 

Kazne za psovke i klevete


"Zlatna bula" grada Zagreba iz god. 1242. odre─Ĺuje ovo: "Ako jedan gra─Ĺanin drugoga gra─Ĺanina obtu┼żi, izgrdi ili opsuje, neka uvrije─Ĺenom plati 10 penza, a gradskoj blagajni 100 denara. Tko je tako bio tri puta ka┼żnjen, a nije se popravio, neka mu se cijela njegova imovina zaplijeni u korist op─Źine, a on neka se iz grada sramotno protjera kao nepo┼ítenjak".


Klevetnici su morali pred sudom svjedocima i prisegom dokazati, da je istina ono, ─Źime su okrivili drugoga ─Źovjeka. Ako im to nije uspijelo, onda bi ih gradski sud o┼ítro kaznio radi po─Źinjene klevete. Najmanja kazna bija┼íe globa od 25 penza, koja se klevetniku metnula za "pranje jezika" (emenda linguae).

Za te┼że klevete krivac je bio javno ┼íiban na "prangeru", t.j. stupu srama. Najte┼że klevetnike kaznili bi izgonom iz grada i zapljenom njihova imutka. Gradski sud ipak nije sudio uvijek tako strogo. Obi─Źno se tu┼żitelj zadovoljio time, da ga okrivljenik javno zamoli za opro┼ítenje. Gdjekada je krivac bio osu─Ĺen, da mora sjediti na "prangeru", koji se nalazio kraj velikih vrata ┼żupne crkve sv. Marka.

Najvi┼íe je gradski sud imao posla s "filarkama", t.j. piljaricama, koje su na Markovu trgu prodavale kruh, mlijeko, sir, maslac, jaja, vo─Źe i povr─Źe. Stoje─çi ili sjede─çi jedna do druge ─Źesto su se ove ┼żene zavadile radi nadmetanja u svojoj trgovini. U takvom slu─Źaju obi─Źno bi padale uvrede s jedne i s druge strane. Zato je gradski sud godine 1384. dao istesati kamen i na nj pri─Źvrstiti lanac. Kamen je redovito stajao na "prangeru". Kada su se pak zavadile "filarke", onda ih je gradski sudac radi me─Ĺusobna psovanja osudio ovako: Jednu "filarku" odvedo┼íe na "Dverce" (jedna od gradskih vrata), a drugu k "prangeru". Ovoj bi onda na vrat objesili sramotni kamen, koji je morala nositi od Markove crkve do "Dverca". Ovdje bi joj kamen skinuli, te ga objesili o vrat drugoj "filarki", koja ga je morala nositi do ┼żupne crkve.

 

Smrtna kazna pretvorena u globu


Godine 1639. dogodilo se u Zagrebu razbojstvo na ┼ítetu gra─Ĺanina trgovca Jakova. Razbojstvo je po─Źinio seljak Nikola iz Bistre, kmet pl. Ane Domjani─ç, koji je na javnoj cesti napao Jakova i oteo mu sve ┼íto je ovaj imao kod sebe. Tim povodom sastao se senat grada Zagreba da sudi Nikoli. Javnu optu┼żbu zastupao je gradski odvjetnik, a prisutna je bila tako─Ĺer Ana pl. Domjanovi─ç, koja je do┼íla iz Bistre.


Sud nije imao puno posla, jer je Nikola priznao svoju krivnju. Prema tada┼ínjem kaznenom pravu senat je morao krivca osuditi na smrt. Ali prisutan je bio tako─Ĺer gra─Ĺanin Jakov kao neposredni tu┼żitelj i o┼íte─Źenik. Jakov izjavi da ne tra┼żi glavu Nikole, njemu ─çe biti milije ako se krivac otkupi nov─Źanom globom, koja ─çe se namijeniti za nabavu oltara. Uz Jakovljevu ┼żelju pristanu gradski odvjetnik i optu┼żenikova vlastelinka Ana. Uslijed toga donio je gradski senat odluku: optu┼żenom razbojniku Nikoli opra┼íta se gubitak glave, a kazna se pretvara u globu od 25 ugarskih forinti, koje se moraju uplatiti u roku od 15 dana. Po┼íto je Nikola po─Źinio i druge zlo─Źine ostavlja ga gradski senat u okovima i predaje Ani pl. Domjani─ç, da mu ona sudi kao njegova vlastelinka (Prothocolum actorum u arhivu grada Zagreba).

Piše Osvin Gaupp
(izvori: Rudolf Horvat: Prošlost grada Zagreba, Hrvatski Rodoljub 1942; Gjuro Szabo: Stari Zagreb, Znanje 1971)

Dru┼ítvene obavijesti broj 89, sije─Źanj 2001.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU