Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

GLAZBENA RADIONICA ZA DJECU HRVATSKIH DOPUNSKIH ┼áKOLA     (19.02.2007.)

Uz izlo┼żbu Hrvatska tradicijska glazbala, njen autor i vlasnik prof. Kresimir Galin zainteresiranima nudi i glazbene igraonice i radionice. Te su prilago─Ĺene uzrastu polaznika, pa tako s onim najmanjima (predskolskog uzrasta) izra─Ĺuje glazbala od raznih prirodnih materijala tipi─Źna za odre─Ĺene hrvatske obi─Źaje, a one starije podu─Źava svirati na tradicijskim hrvatskim instrumentima uz uporabu notnih zapisa.

U pomanjkanju vremena i prostora u Badenu je odr┼żana samo jedna glazbena radionica za sve uzraste i to u samoj galeriji. Prof. Galin je na zabavan i saljiv na─Źin, te svirci na predstavljenim instrumentima, svojim mladim slusateljima dao puno informacija o nastanku pojedinih glazbala. Oni su ga tako pa┼żljivo slusali, da se gospo─Ĺa Malcotsis (galeristica), koja se pomalo pribojavala velikog broja djece me─Ĺu puno izlo┼żaka i jos vise stakla, osjetila ponukana napisati nam slijede─çe uz zamolbu da to objavimo i ─Źestitamo hrvatskim majkama na dobro odgojenoj djeci:

 

Heute Nachmittag waren ca. 50 Kinder der kroatischen Schule in der Galerie und sind mit grosser Begeisterung und bewundernswerter Aufmerksamkeit den Erl├Ąuterungen von Professor Galin ├╝ber die alten kroatischen Musikinstrumente gefolgt. Dieses Rahmenprogramm der kroatischen Kulturwoche verdient ein besonderes Lob. Frau Dunja Gaupp meint dazu: "Nur wer sich und seine eigene Kultur kennt und sch├Ątzt, kann dem Fremden mit Respekt begegnen". Ich bin beeindruckt! H. Malcotsis. Baden, 17. Januar 2007


(Danas popodne u galeriji je bilo oko 50 djece Hrvatske dopunske ┼íkole koja su s velikim odu┼íevljenjem i pozorno┼í─çu vrijednom divljenja pratili tuma─Źenja profesora Galina o starim hrvatskim glazbalima. Ovaj popratni program Hrvatskog tjedna kulture zaslu┼żuje posebnu pohvalu. G─Ĺa. Dunja Gaupp je rekla: "Samo onaj tko sebe i svoju vlastitu kulturu pozna i cijeni, sposoban je s respektom pristupiti tu─Ĺoj." To je ostavilo veliki utisak na mene.)

Evo nekoliko zanimljivosti koje smo saznali na glazbenoj radionici.

Kulturna mnogostrukost Hrvata i hrvatskog prostora o─Źituje se i na polju tradicijskog instrumentarija. Pojedina tradicijska glazbala poznata su samo kod Hrvata, primjerice zvrk s kuglastom glavom i rupicama - buga-─Źiga , turopoljska reglasta klepetalka koju u cijelom svijetu sviraju samo Hrvati i svjetski unikatne diplice presvu─Źene ko┼żama barskih pijavica. Neka glazbala ukazuju na predkr┼í─çanske korjene kao: pi┼íta, slavi─ç, ─çurlin u obredu pozdrava suncu, a neka na pretpovijesne korijene: zujalice ili grmavice koje su se koristile u magiji izazivanja ki┼íe.

Druga glazbala svojim imenom i konstrukcijom ukazuju na mezopotamsko i indoiransko podrijtlo. Tako je na reljefnim prikazima iz Gornje Mezopotamije (povijesnog podru─Źja huritske dr┼żave) vi─Ĺena tambura dvo┼żica, upravo onakva kakva je hrvatska tambura dvo┼żica koja se svira u Kastav┼ítini, na ─ći─çariji u Istri i na otoku Krku, a zove se cindra . 1900 godina prije Krista ime tambure dvo┼żice zapisano je na reljefima kao sinnitu , a ┼íto na babilonskom zna─Źi dvo┼żica! Hrvatska tamburica 4000 godina stara!

I Hetiti u Maloj Aziji imali su cinaru kao glazbalo. Cinara, cindra , ili sinnitu , o─Źito su iz istih jezi─Źnih korijena. Glazbala iz tog vremena svjedo─Źe o tome da su Huriti iz Gornje Mezopotamije bili posrednici izme─Ĺu Hetita u Maloj Aziji i Babilonaca, ali i veza s Egiptom. Reljefi svjedo─Źe i o tome da su se huritske princeze udavale za egipatske faraone i dovodile ─Źak do tri stotine svira─Źica i plesa─Źica u Egipat.

Na kulturne veze s otokom Kretom, upu─çuju nas dvostruka zvona. Praporci, male metalne ┼íuplje loptice s kuglicom u unutra┼ínjosti, jo┼í donedavno su visile u Slavoniji nad dje─Źjim koljevkama, jer se vjerovalo da ┼ítite od zlih sila, ali su tako─Ĺer, ┼íto je manje poznato, vrlo ─Źesti arheolo┼íki nalaz u starohrvatskim nekropolama.

Dvocijevne ili mu┼íko-┼żenske klarinetske sviraljke, mi┼ínjice, diple , kako ih nazivaju, sa svojim razli─Źitim brojem rupica, svjedo─Źe o razvitku dvoglasja i pove─çanju tonskog niza istih glazbala, ali i kulturnim vezama i mogu─çem podrijetlu s podru─Źja kao ┼íto su Kreta, Mala Azija, Armenija, Iran, Indija.....

U potrazi za starim glazbalima prof. Galin je proputovao cijelu Lijepu na┼íu, bio u najve─çem hrvatskom selu - Begovo Razdolje i najmanjem hrvatskom gradu - Humu, ali i mnogim gradskim muzejima. Svoju zbirku glazbala prikupljao je vi┼íe od 20 godina. Mnoga je glazbala otkupio, a neka koja nisu bila na prodaju, dobio od prvobitnih vlasnika kada su ─Źuli da ih on sakuplja za zbirku koju ─çe pokazati kao hrvatsko nacionalno blago. Osim ┼íto svako glazbalo pozna u du┼íu, zna na njima i svirati.

Svirkom na istarskom mihu , profesor Galin je završio glazbenu radionicu. Istrani bi rekli zasopio je na mihu, dobio veliki pljesak i pohvale mladih, ali i starijih posjetitelja.

 

006-2007

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU