Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

GRANICA SA SLOVENIJOM NA DRAGONJI     (25.01.2014.)

Mr. Tatjana Tomai─ç: Hrvatska nema pravo odustati od granice na prirodnome toku Dragonje

Krajem pro┼íle godine znanstvenice Instituta 'Ivo Pilar' iz Pule i Zagreba Tatjana Tomai─ç i Mirela Alti─ç objavile su monografiju 'Hrvatsko-slovenska granica na rijeci Dragonji' u nakladi Matice hrvatske - Ogranak Rijeka. O zna─Źenju i pitanjima koja otvara knjiga s obzirom na to da se na prolje─çe o─Źekuje rasprava pred Arbitra┼żnim sudom o grani─Źnome sporu izme─Ĺu dviju dr┼żava razgovarali smo s mr. Tatjanom Tomai─ç.

KOPNO DAJE OBALNOJ DR┼ŻAVI PRAVO NA MORSKE VODE KOJE OPLAKUJU NJEZINE OBALE

- Je li hrvatska javnost dovoljno upoznata s problematikom hrvatsko-slovenske granice na Dragonji?

Hrvatska je javnost poprili─Źno neupu─çena u problematiku hrvatsko-slovenske granice na rijeci Dragonji. Dnevnopoliti─Źka pitanja odnosa sa Slovenijom aktualizirana slovenskom blokadom hrvatskih pristupnih pregovora i tek nedavnom slovenskom ratifikacijom hrvatskoga pristupnog ugovora EU-u uo─Źi pristupanja Republike Hrvatske EU ponovno su usmjerila pozornost hrvatske javnosti na otvorena pitanja sa Slovenijom i arbitra┼żu granice na rijeci Dragonji. Aktualiziranje spora u Piranskom zaljevu odvla─Źilo je pozornost od najzna─Źajnije ─Źinjenice, a to je prvo na─Źelo prava mora da kopno dominira morem, ┼íto zna─Źi da je kopno ono koje daje obalnoj dr┼żavi pravo na morske vode koje oplakuju njezine obale.

- Koji je bio glavni cilj istra┼żivanja prezentiranoga u knjizi?

Istra┼żivanje polazi od temeljnih pitanja: za┼íto se pitanje granica u Istri postavilo kao nepremostiva prepreka u me─Ĺunarodnim odnosima Republike Hrvatske i Republike Slovenije; ┼íto je uvjetovalo slovenske zahtjeve za promjenom dr┼żavnih granica ('avnojskih granica') na rijeci Dragonji te glavni cilj na┼íega istra┼żivanja - kako je i kada uop─çe do┼ílo do promjene granice s rijeke Dragonje na Kanal sv. Odorika; je li ta promjena legalna/sporazumna ili ju je Slovenija proglasila jednostraim aktima. Slijed toga nelegalnoga procesa doveo je do naru┼íenih me─Ĺunarodnih odnosa izme─Ĺu dviju dr┼żava kao i do sada┼ínjega tra┼żenja pravnog rje┼íenja hrvatsko-slovenskog grani─Źnog spora odlukom Arbitra┼żnoga suda.

- Kad je nastala granica izme─Ĺu Hrvatske i Slovenije na Dragonji?

Pitanje hrvatskih granica pokrenuto je jo┼í u o┼żujku 1943. u Londonu. Sir George Rendel, britanski poslanik na jugoslavenskom dvoru u Londonu, uputio je zamolbu za podrobnijim hrvatskim granicama dr. Juiju Krnjevi─çu, glavnome tajniku HSS-a i hrvatskome predstavniku u jugoslavenskoj vladi u izbjegli┼ítvu. Krnjevi─ç je napravio memorandum koji je predan 11. lipnja britanskome ministarstvu vanjskih poslova. Budu─ça Hrvatska morala bi obuhva─çati 'ju┼żnu i srednju Istru na crti od Dragonje do ┼áapjana'. Nakon kapitulacije Italije 8. rujna 1943. vode─çi ljudi Operativnog ┼ítaba hrvatske i Glavnog ┼ítaba slovenske strane po─Źeli su razgovore o me─Ĺusobnome razgrani─Źenju 25. rujna 1943. Hrvatsku delegaciju zastupao je Nikola Hundri─ç za kojega su, kao ─Źlana HSS-a, stavovi zapisani u Krnjevi─çevu londonskome memorandumu bili obvezuju─çi. Hrvatsko-slovenska granica na Dragonji ustanovljena je po prvi put 10. velja─Źe 1944. godine na sastanku predstavnika hrvatskoga i slovenskoga partizanskog pokreta na Maliji koji prihva─çaju kao crtu razgrani─Źenja tok rijeke Dragonje koja se u donjem toku shva─ça i kao etni─Źka granica Slovenaca. Na kartografskome prikazu podjele Slovenske Istre na terenske i rajonske odbore Osvobodilne fronte iz svibnja 1943. godine vidljivo je da je ju┼żna granica IV. rajona jo┼í onda postavljena na prirodnome toku rijeke Dragonje.

- Koji su ─Źimbenici uzimani u obzir kod utvr─Ĺivanja granice?

Prihva─çeno je podjela da pripadnost naselja jednoj ili drugoj Republici ovisi o tome nalazi li se ona s lijeve ili desne strane prirodnog toka rijeke Dragonje kao njihove zajedni─Źke granice. Hrvatska i Slovenija 1954. godine uspostavile su definiranu i preciznu republi─Źku granicu na prirodnome toku rijeke Dragonje koja je ujedno i etni─Źka.

- Kad je prvi put promijenjena granica izme─Ĺu Hrvatske i Slovenije?

Godine 1955. izvr┼íni svet Ljudske skup┼í─Źine Ljudske Republike Slovenije na inicijativu predsjednika Borisa Kraighera pokre─çe postupak i problematizira postoje─çe priznate me─Ĺurepubli─Źke granice. Toj inicijativi prethodio je prijedlog po kojemu je slovenska strana samoinicijativno poku┼íavala promijeniti postoje─çe stanje u svoju korist. Vode─çi se politikom koja je ohrabrivala pretenziju prema Hrvatskoj, Slovenija je paralelno prisvajala hrvatski teritorij na dva na─Źina: nelegalnim premje┼ítanjem granice s rijeke Dragonje na Kanal sv. Odorika i prisvajanjem podru─Źja ju┼żno od Kanala sv. Odorika. Lokalne uprave Slovenije ponovno poku┼íavaju polemizirati s pitanjem granica i postupaju suprotno zakonima svoje zemlje i odlukama njezinih vrhovnih vlasti.

Katastarski ured Kopar polovinom 1956. godine pokre─çe pitanje granice na svome podru─Źju tvrdnjom da je podru─Źje katastarske op─çine Piran nepodijeljeno i cijelo pripada Sloveniji pa tako i naselje Mlini iako se ono nalazi na lijevoj strani Dragonje. Kompletni katastarski operat za onaj dio predratne talijanske katastarske op─çine Pirano koji se nalazi ju┼żno od Dragonje i ─Źija nadle┼żnost pripada op─çini Buje, odnosno Hrvatskoj, nazvanoga Piran III, predan je Hrvatskoj tek 1963. godine. Predani katastarski operat nije obuhvatio i podru─Źje solana koje se nalazi ju┼żno od prirodnoga toka Dragonje, a koje pripada Hrvatskoj. Nova katastarska op─çina Piran III uklju─Źivala je tako samo ona zemlji┼íta koja se nalaze izme─Ĺu sjeverne granice katastarske op─çine Ka┼ítel u Hrvatskoj i Kanala Sv. Odorik te korita Dragonje na crti Mlini - ┼ákrile.

Katastarski ured Op─çine Buje preuzeo je takav nepotpun operat pa je k.o. Piran III uvr┼ítena me─Ĺu hrvatske katastarske op─çine. Me─Ĺutim, Slovenija nije nikada predala Hrvatskoj zemlji┼ínu knjigu k.o. Pirano. Za┼íto? Na to pitanje dobit ─çe se odgovor ─Źetiri godine kasnije mijenjanjem imena k.o. Piran III u k.o. Se─Źovlje koji ─çe pokazati prave dobrosusjedske namjere. Postavlja se i pitanje za┼íto su sastavlja─Źi operata izostavili iz Pirana III hrvatski dio solana i po ─Źijim uputama. Tko je i za┼íto Sloveniji dao pravo na to zemlji┼íte i na osnovu ─Źega ga je Slovenija jednostrano i tiho prisvojila? Hrvatski dio solana od tada je neprekidno pod upravom Kopra, odnosno Slovenije. Za to podru─Źje Republike Hrvatske kojim se i danas Slovenija bespravno koristi, RH treba zahtijevati primopredaju ostatka katastarskoga operata Piran III koji je 1963. godine dobila nepotpun.

- Imamo situaciju ustupanja Sloveniji hrvatskih sela, koja su uspostavom granice pripali Hrvatskoj?

Sredinom 1945. kao posljedica sporazuma izme─Ĺu Oblasnoga NOO-a u Labinu i Pokrajinskoga NOO-a u Ajdov┼í─Źini, do┼ílo je do privremenoga ure─Ĺenja hrvatsko-slovenske granice u Istri pri ─Źemu je 17 hrvatskih sela pripalo Sloveniji. To su Topolovac, Gradina, Pregra, Crnica, Golac, Poljane, Skadanj┼ítina, Skarad, Podgrad, Ra─Źice, Podbi┼że, Obrov, Pasjak, Rupa, ┼áapjane, Brdce i Velo Brdo. Hrvatskoj su 1951. vra─çena sela: Gradina, ─îrnica, Pregara, Rupa, ┼áapjane, Pasjak i Brdce. No Hrvatski je sabor 15. prosinca 1955. na 25. sjednici Republi─Źkoga vije─ça donio 'Odluku o promjeni granica izme─Ĺu NR Hrvatske i NR Slovenije', u kojoj stoji da se iz sastava Narodne Republike Hrvatske izdvajaju sela Abitanti, Belvedur, Brezovica, Gradina, Koroma─Źi - Bo┼íkini, Mo─Źungi, Pregara i Sir─Źi, koja se nalaze u Op─çini Buje, kotar Pula i pripajaju se Narodnoj Republici Sloveniji kada odluku potvrdi Savezna narodna skup┼ítina. Me─Ĺutim, u praksi se priklju─Źilo Sloveniji jo┼í 13 sela i to: Sv. ┼áimun (Bre┼żani), Bre┼żinari, Krstija, Reparac, Bu┼żeli, Tuni┼íi, Pavli─çi, Rosi─çi, Stara Mandrija, Kaline, Jarkari, ┼ákrili i Dugobrdo. Tomu treba dodati ve─ç prije priklju─Źeni Topolovac sa selima ┼Żrnovac, Hrvoji i Dragonja - ukupno 25 sela. Spominju se jo┼í i ┼ákrlji─çi i ┼áemi kao okolna sela Topo-lovca, dakle 27 sela.

BO┼ŻO MILANOVI─ć PRVI REAGIRAO NA PRISVAJANJE HRVATSKOGA TERITORIJA

- Je li bilo otpora toj promjeni granice?

Prvi je na prisvajanje hrvatskoga teritorija reagirao sve─çenik Bo┼żo Milanovi─ç koji je anga┼żirao geografa Nikolu ┼Żica i jezikoslovca i geografa Josipa Ribari─ça da sastave elaborat tiskan u listopadu 1946. pod nazivom Hrvatsko-slovenska granica u Istri u kojem su koriste─çi se povijesnim, vjerskim, jezi─Źnim i gospodarsko-prometnim spoznajama dvojica znanstvenika dokazala da je rije─Ź o hrvatskim selima i time prikazali neopravdanost pomicanja hrvatsko-slovenske etni─Źke granice u Istri. Hrvatsko sve─çenstvo reagiralo je na odluku Hrvatskoga sabora iz 1955. slanjem Spomenice 1. velja─Źe 1956. Predsjedni┼ítvu Skup┼ítine u Beogradu u kojoj se ponavljaju dokazi o hrvatskome identitetu spomenutih sela i tra┼że od Savezne skup┼ítine da se utvrdi stvarno stanje u selima prije kona─Źne odluke. Savezna skup┼ítina je 28. o┼żujka 1956. godine potvrdila odluku Hrvatskoga sabora.

- Kada je provedena papirnata i fizi─Źka promjenu naziva rijeke Dragonje i prakti─Źno preimenovala Kanal sv. Odorika u rijeku Dragonja?

Prikupljeni materijali pokazuju da se to postupno doga─Ĺalo od 1958. do 1964. godine: od publikacije Muzeja solinarstva u kojoj je Kanal sv. Odorika dobio novi naziv novi tok rijeke Dragonje do 1964. godine kada su Slovenci prilikom ─Źi┼í─çenja i rekonstrukcije korita rijeke Dragonje skrenuli korito rijeke u Kanal sv. Odorika te iznad mosta stavili natpis reka Dragonja. Geodetsko preusmjeravanje izvr┼íio je Geodetski zavod Ko-pera, a sam projekt Vodna skupnost Koper.

- Tko je proveo rekonstrukciju zapuštenoga Kanala sv. Odorika?

Radove na Kanalu sv. Odorika projektirala su i izvodila hrvatska poduze─ça i hrvatski najvrsniji in┼żenjeri i projektanti koji nisu niti slutili da ─çe Slovenija postoje─çe radove iskoristiti za teritorijalnu ekspanziju na hrvatski teritorij i jednostranim odlukama i dokumentima pomaknuti me─Ĺurepubli─Źku granicu na Kanal sv. Odorika.

- Kad su radovi obavljeni i tko ih je financirao?

Nakon zavr┼íetka Drugoga svjetskog rata, suo─Źena s uzastopnim poplavama, nova je hrvatska vlast odlu─Źila poduzeti hidrotehni─Źke zahvate kako bi rije┼íila ovaj problem. Zadatak je povjeren Nikoli Vekari─çu, tada┼ínjem direktoru rije─Źke Vodogradnje, i Bo┼żidaru Eklu, direktoru Istarske vodoprivredne zajednice Ra┼ía. Dva su stru─Źnjaka zaklju─Źila da je najbolje produbiti postoje─çi, ali zapu┼íten prokop te ga pretvoriti u djelotvoran obodno-odu┼íni kanal. Radove je u svibnju 1948. po─Źelo rije─Źko poduze─çe Vodogradnja. Nadzor nad radovima obavljao je ─Éuro Jany, tada ┼íef Vodoprivrednoga odjela u Rijeci. Investitor radova bila je Uprava Narodne Republike Hrvatske sa sjedi┼ítem u Zagrebu koja je potpadala pod Ministarstvo poljoprivrede - uprava za vodoprivredu. Prve jesenske ki┼íe pokazale su da je produbljivanje kanala imalo smisla jer su se prekomjerne koli─Źine vode ba┼í tuda i odlile tako da Dragonja nije poplavila.

- Dragonja nije više plavila, ali je 'plavio' njezin naziv?

Na zemljovidima se prvotno stanje s Dragonjom na sjeveru i Kanalom sv. Odorika na jugu postupno mijenjalo. Tako se na novijim zemljovidima za prirodno korito Dragonje pojavljuje naziv Stara Dragonja, dok Kanal sv. Odorika postaje jednostavno Dragonja te njegovo u┼í─çe postaje na zemljovidima u┼í─çem Dragonje. Po┼íto je dogovor izme─Ĺu Slovenije i Hrvatske bio da je me─Ĺurepubli─Źka granica na rijeci Dragonji, posljedica pomicanja pojma Dragonje s prirodnog kanala ju┼żnije, na Kanal sv. Odorika bilo je i postupno i tiho pomicanje grani─Źne crte s jednoga vodotoka na drugi.

- Ima li slovensko pomicanje granice na Kanal sv. Odorika potvrdu u odlukama hrvatskih ili saveznih tijela?

Nikakvi dr┼żavnopravni akti o promjeni republi─Źkih granica na tom podru─Źju nisu nikada doneseni. ─îak niti unilateralno. Stoga tiha promjena granice koju je Slovenija provela nije legalna, a samim time nije valjana ni prema tada┼ínjim zakonu o granicama izme─Ĺu Hrvatske i Slovenije.

- Mo┼że li se tvrditi da su do raspada biv┼íe dr┼żave mjerodavna tijela vodila brigu o promjeni republi─Źkih granica?

Savezna geodetska uprava u Beogradu 1970. godine zatra┼żila je ure─Ĺivanje i uskla─Ĺivanje me─Ĺurepubli─Źkih granica u SFRJ. Me─Ĺutim, za Hrvatsku je zanimljiv podatak da je javno pravobranilstvo SR Slovenije 24. o┼żujka 1978. uputilo dopis Republi┼íkom sekretarijatu za pravosodje, organizacijo uprave in prora─Źun na temu: Razmejitev med SR Slovenijo in SR Hrvatsko koje pokazuje da Pravobranilstvo ne zna ni┼íta o granicama i nakon vi┼íe od dvadeset godina ┼íto je Izvr┼íno vije─çe Slovenije razrije┼íilo pitanje razgrani─Źenja. 'Nije posve jasno gdje prolazi republi─Źka granica: ili sredinom korita rijeke Dragonje, kao ┼íto je bilo dogovoreno izme─Ĺu zapovjednika podru─Źja u vrijeme NOB ili na ozna─Źenome podno┼żju brda na hrvatskoj strani. ─îini se da je pravilnija prva ina─Źica i da je to sredina rijeke Dragonje uspostavljena kao granica me─Ĺu republikama u vrijeme NOB-a.

- Ima li dokumenata iz kojih je vidljivo da je netko s hrvatske strane reagirao na jednostranu slovensku papirnatu promjenu granice?

Spomenimo da je na sastanku u Kopru 1985. godine s temom budu─çih regulacija Dragonje predsjednik Izvr┼ínog vije─ça op─çine Buje upozorio na probleme nesre─Ĺenih imovinsko-pravnih odnosa koji proizlaze iz neure─Ĺenih granica izme─Ĺu Op─çina Piran i Buje isti─Źu─çi da ─çe te probleme morati zajedno s op─çinskim organima rje┼íavati i republike jer je to ujedno i me─Ĺure-publi─Źka granica. Problem se tako po njemu javlja zbog neure─Ĺenih granica katastarskih op─çina i izvedene regulacije u donjem toku Dragonje. Zapisnik pokazuje da predsjednik Izvr┼ínog vije─ça Buja pokre─çe pitanje povrata solana Hrvatskoj, odnosno vra─çanje republi─Źke granice na onu koje je priznata od strane obiju republika 1954.

PREMJEŠTANJEM GRANICE HRVATSKA OSTALA BEZ 25 SELA

- ┼áto me─Ĺunarodno pravo ka┼że u svezi s granicom, uslijed promjene toka rijeke?

Promjena unesena na zemljopisne karte protivna je me─Ĺunarodnome pravu po kojemu, neovisno o regulaciji, granica ostaje na prirodnome koritu rijeke. Ud┼żbenici me─Ĺunarodnoga prava ka┼żu da kada rijeka odjednom i naglo promijeni svoj tok, granica ostaje na njezinu starome koritu. U slu─Źaju Dragonje granica je nakon regulacije njezina toka 1954. godine, sukladno na─Źelima me─Ĺunarodnoga prava, trebala ostati na prvobitnome, prirodnom toku.

- Zbog ─Źega Hrvatska devedesetih nije glasnije govorila o slovenskome ugro┼żavanju granica, osim kad je 'papirnatom agresijom' poku┼íala oteti naselja ┼ákudelini, Bu┼żin, Mlini i ┼ákrilje?

Slovenske su vlasti problematici odnosa granice s Hrvatskom posve─çivale veliku pozornost stavljaju─çi ju u fokus politi─Źkih pitanja. Hrvatska javnost i politika od 1991. godine bila je prvenstveno zaokupljena srpskom agresijom na Republiku Hrvatsku i Domovinskim ratom zbog ─Źega se otvorenim pitanjima sa Slovenijom nije pridavala velika pozornost jer je obrana od agresora i oslobo─Ĺenje privremeno okupiranih podru─Źja bila pitanje opstanka hrvatske dr┼żave, a i djelom zato ┼íto je Hrvatska sa Slovenijom imala tradicionalno dobre odnose. Slovenski politi─Źari pitanje granica u Istri ve─ç gotovo dva desetlje─ça iskori┼ítavaju za vlastitu promid┼żbu isti─Źu─çi (politi─Źku) va┼żnost ─Źesto ponavljanih zahtjeva. Kako nije bilo ozbiljnoga odziva hrvatske javnosti i politike, slovenska ih je javnost prihvatila kao realne u politi─Źkom natjecanju - tko ─çe tra┼żiti i dobiti vi┼íe u odnosima s Hrvatskom.

- Ima li Hrvatska pravo u svojim zahtjevima pred Arbitra┼żnim sudom odustati od granice na prirodnome toku Dragonje, koja nikada nijednim me─Ĺurepubli─Źkim aktom nije promijenjena?

Hrvatska nema pravo odustati od 'avnojske granice', one na prirodnome toku rijeke Dragonje. Kanal sv. Odorika, koji je prokopan po─Źetkom pro┼íloga stolje─ça, rekonstruiran je radi odvodnje vi┼íka voda u suzbijanje poplava, a ne radi pomicanja granice. Jedina je legalna me─Ĺudr┼żavna granica u donjem toku Dragonje dakle ona starim tokom rijeke Dragonje. Sve drugo je nelegalno. I zemljovidi iz razdoblja nakon Drugog svjetskog rata pokazuju da je granica na rijeci Dragonji. Republika Hrvatska treba zastupati stajali┼íte koje je u srpnju 1992. dostavila Sloveniji kao Prijedlog sporazuma o granici u kojemu predla┼że granicu koju je naslijedila iz 1954. nakon podjele Slobodnoga teritorija Trsta, tj. zatrpani tok Dragonje (Kanal sv. Jerneja).

- Zbog ─Źega je va┼żno da Hrvatska ustraje na granici na prirodnome toku Dragonje?

Hrvatska i Slovenija do 1954. godine uspostavile su definiranu i preciznu republi─Źku granicu na prirodnome toku rijeke Dragonje, koja je ujedno i etni─Źka. Za 'granicu' na Kanalu sv. Odorika nisu nikada doneseni akti nadle┼żnih ni republi─Źkih ni saveznih organa koji bi mijenjali sporazumno potvr─Ĺenu granicu iz 1954. godine. Va┼żnost utvr─Ĺivanja kopnene granice sa Slovenijom odra┼żava se na morsku granicu jer se pomicanjem kopnene granice u korist Slovenije stvaraju preduvjeti za dijeljenje Piranskoga zaljeva/Savudrijske vale metodom ekvidis-tance, ─Źime bi Sloveniji pripala polovica zaljeva dok bi povratom granice na prirodni tok rijeke Dragonje, na 'avnojsku granicu', Hrvatska dobila gotovo cjelovit zaljev koji joj i pripada.

- Koliku je površinu Hrvatska izgubila na Dragonji premještanjem granice?

Republi─Źka je granica na rijeci Dragonji od 1944. do 1992. u vi┼íe navrata premje┼ítena na ┼ítetu Hrvatske. Time je Republika Hrvatska ostala bez 25 sela povr┼íine 2 410 hektara s 1 014 stanovnika, kao i bez 390 hektara povr┼íine izme─Ĺu rijeke Dragonje i Kanala sv. Odorika. Nakon progla┼íenja neovisnosti novonastalih dr┼żava Hrvatske i Slovenije, Odlukom slovenskog Dr┼żavnog zbora 3. listopada 1994. godine Republika Slovenija poku┼íava anektirati 113 hektara u kojima se nalaze naselja Bu┼żin, Mlini, ┼ákrile i ┼ákudelin. Na Arbitra┼żnome je sudu da sve to uzme u obzir i donese na me─Ĺunarodnom pravu odluku o granici.


Piše: Marko Curać, Hrvatski tjednik
16.01.2014.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU