Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

GVOZDANSKO - U ZNAKU PLAMENA SLOBODE    (18.02.2014.)

REPORTA┼ŻA
Peto spomen-hodo─Źa┼í─çe u ─Źast i slavu 13. sije─Źnja 1578.

Pounje, Kostajnica, Dvor, utvrde Zrin, Gvozdansko... to su bile linije hrvatske obrane krajem 16. stolje─ça. To je bilo predzi─Ĺe kr┼í─çanstva - Antemurale Christianitatis, kako je papa Lav X. tada nazvao Hrvatsku. Pod naletima osmanlijskih osvaja─Źa i vla┼íkih pomaga─Źa, na Banovini se stolje─çima odupiralo plja─Źka┼íkim razbojnicima s istoka, ┼żivjelo se te┼ża─Źki mukotrpno, mu─Źeni─Źki napa─Źeno i juna─Źki nepopustljivo. Obranu su organizirali knezovi Zrinski u vi┼íe nara┼ítaja, predvodili u borbama s Turcima, od Zrina do Be─Źa, od Gvozdanskog do Sigeta. U majdanskim rudnicima kopalo se srebro i olovo, kovali su se srebrnjaci, po Europi kupovalo oru┼żje za obranu i tako su se ┼ítitili posjedi i odupiralo barbarima na ostacima ostataka neko─Ź slavnog Hrvatskog kraljevstva.

Nikola IV. ┼áubi─ç Zrinski, posjednik Zrina i Gvozdanskog, poginuo je u juri┼íu na turske osvaja─Źe podno Sigeta u rujnu 1566. godine. Ta vijest o velejuna─Źkoj smrti odjeknula je Europom. Nema sumnje, pro─Źulo se i u njegovom rodnom Pounju i nisu ostali ravnodu┼íni branitelji njegovih posjeda i utvrda po obroncima Zrinske gore. Samo 11 godina poslije, u jesen 1577. Turci su opkolili Gvozdansko, odsjekli utvrdu od snabdjevanja i pomo─çi te zapo─Źeli vi┼íemjese─Źnu iscrpljuju─çu opsadu. Tijekom ┼żestokih okr┼íaja protiv 5 tisu─ça napada─Źa, od tristotinjak branitelja predvo─Ĺeni s ─Źetiri nepopustljiva kapetana, po─Źetkom sije─Źnja 1578. ostalo je jo┼í svega tridesetak ┼żivih i izmorenih branitelja. Tijekom mjeseci iscrpljuju─çe obrane, ponestalo je hrane i barutnog praha. No preostali, izmoreni i izranjavani branitelji nisu se predavali. Mo┼żda i zato jer su u svijesti nosili sje─Źanje na juna─Źku obranu njihovog vlastelina Nikole Zrinskog podno Sigeta. A Tur─Źin je u vi┼íe navrata primamljivo ponudio ┼żivote, slobodu i spasenje, kao nagradu za predaju gvozdanske utvrde i kovnice novca.

Zima je bila izuzetno hladna, konji su se smrzavali na otvorenom, drv─çe u ┼íumi praskalo i lomilo se, a braniteljima bez hrane, ponestalo je i ogrijeva. Sve u gradu ┼íto se moglo upotrijebiti bilo je potro┼íeno. U no─çi 12. sije─Źnja ugasile su se vatre u gradu, a ujutro 13. sije─Źnja Turci su bez otpora provalili u grad. Ukazao se strahovit prizor. U posve opusto┼íenom gradu, uko─Źili se smrznuti branitelji s oru┼żjem u rukama na svojim polo┼żajima. Tur─Źin, iako nemilosrdan osvaja─Ź, ostao je osupnut i zate─Źen pred velejuna┼ítvom obrane bez uzora i premca. Njihov vo─Ĺa Ferhat pa┼ía odlu─Źio je odati du┼żnu po─Źast braniteljima koji su se ra─Ĺe smrznuli nego predali. Izdao je nalog da se potra┼żi sve─çenik i branitelji su pokopani po katoli─Źkom obredu. Sve to ostalo je zapisano od turskih pisara onog vremena. Nije stoga to samo pri─Źa, ni bajka, ni legenda, ve─ç okrutna i ─Źasna sudbina hrvatskih branitelja. Velejuna┼ítvo svjetskog glasa i bez premca.

U Gvozdanskom je ove godine odr┼żano V. spomen-hodo─Źa┼í─çe i obilje┼żena je 436. obljetnica velejuna─Źke obrane utvrde od turskih osvaja─Źa svetom misom u ┼żupnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova. Misu je predvodio ┼íibenski biskup mons. Ante Ivas, u zajedni┼ítvu s doma─çim sisa─Źkim biskupom mons. dr. Vladom Ko┼íi─çem. U koncelebraciji su sudjelovali don Roko Glasnovi─ç, tajnik biskupa Ivasa, don Milenko Maji─ç, vojni kapelan iz Petrinje, mons. Marko Cvitku┼íi─ç, kancelar sisa─Źke biskupije, vl─Ź. Ivan Faletar, ┼żupnik katedralne ┼żupe Sisak, vl─Ź. Josip Karas, upravitelj ┼żupe Preobra┼żenja Gospodnjeg iz Petrinje, p. Drago Maji─ç, vojni kapelan iz ─Éakova, doma─çi ┼żupnik vl─Ź. Stjepan Filipec te dva stalna ─Ĺakona Sisa─Źke biskupije Vjekoslav Uvali─ç iz Petrinje i Daniel Juri─ç iz Pe┼í─çenice. ┼áibenski biskup Ante Ivas je u propovijedi za poginule branitelje Gvozdanskog, koji su se radije smrznuli nego utvrdu predali turskim osvaja─Źima, nazvao nepravdom da se njihovo mu─Źeni┼ítvo danas u Hrvatskoj ne poznaje.

"Za┼íto, tisu─çe za┼íto.., mu─Źe nebrojene hrvatske generacije, do danas? (...) I za┼íto ne slavimo njihovo mu─Źeni┼ítvo? To je pitanje svima nama!" Poru─Źio je biskup Ivas da te ┼żrtve i danas upozoravaju kako nesmijemo uzmicati ni bje┼żati. "Treba bje┼żati od napasti zloga, ali ima vremena kada se ne smije bje┼żati bez obzira na cijenu. Svijet kojega danas vole nazivati naprednim sve vi┼íe postaje svijet velikih uzmaka, bijega od ljubavi, pravednosti, odgovorne slobode, od samih sebe, od svojih obitelji, svojega naroda i Boga ┼żivoga, Njegove crkve i sve─çenstva. Oni ┼żive u iluziji sigurnosti koja postaje najve─ça nesigurnost zbog ┼żivota bez vjere. To su vremena kada se ne smije uzmicati, kao ┼íto se ne uzmi─Źe ni kad je napadnuta na┼ía domovina, jer se nasr─çe na na┼íu vjeru, pouzdanje u Boga i njegove zakone i zapovjedi", rekao je biskup Ivas.

Poslije mise objedinjena je komemoracija u spomen na sve ┼żrtve obrane od turskih osvajanja, na civilne ┼żrtve stradale u zlodjelima srpsko-partizanske rulje za Bo┼żi─ç 1941. i od srbo─Źetnika u Domovinskom ratu. Izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Vlado Mari─ç, hvale─çi tijekom komemoracije juna┼ítvo svih branitelja Gvozdanskog, ustvrdio je da su oni ovdje juna─Źki odolijevali u tri doga─Ĺaja - 1578. godine, 1941. i 1991. godine - "i to Turcima, Vlasima, velikosrbima, ─Źetnicima, partizanima i drugima".(...) "Iskazivali su svoje domoljublje i juna┼ítvo, podnosili neobi─Źnu ┼żrtvu za kri┼ż ─Źasni i svoj narod, te tako stolje─çima ugra─Ĺivali svoje ┼żivote u temelje dana┼ínje Republike Hrvatske", kazao je Mari─ç. Dodao je da su u obli┼żnjem Zrinu stradali Hrvati prije sedamdeset godina, te je pozvao mjerodavne da se u─Źini sve da mjesta Gvozdansko, Zrin i Zrinska gora "budu kona─Źno uvr┼ítena me─Ĺu najva┼żnije povijesne simbole stradanja, ponosa i velejuna┼ítva hrvatskoga naroda".

Izrazio je vjeru da ─çe se na budu─çe obljetnice u Gvozdanskom odazvati i druge dr┼żavne institucije te da ─çe ovaj veliki povijesni doga─Ĺaj biti jo┼í sve─Źaniji i hodo─Źasnicima brojniji. Iako je izaslanik predsjednika Vlado Mari─ç izrekao samo istinu, ipak su se na┼íli oni iz Saveza tzv. antifa┼íisti─Źkih boraca (SABA) koji su, prikrivaju─çi optu┼żuju─çe ─Źinjenice o krvavim zlo─Źinima u Gvozdanskom 1941. i Zrinu 1943., otvorenim pismom "upozorili" predsjednika RH "da su partizani 1941., a od 1942. pripadnici Narodnooslobodila─Źke vojske Hrvatske, oslobodili Hrvatsku od nacifa┼íisti─Źkih okupatora..." ispu┼ítaju─çi "upozoriti" predsjednika na svoja monstruozna zlodjela koja su u tom vremenu po─Źinili. Upravo ovdje na Banovini, srbopartizani pokazali su svoju genocidnu ─çud koju su potaknuti bolj┼íevi─Źkom ideologijom primjenili tijekom Drugog svjetskog rata, istrebljuju─çi hrvatsko civilno pu─Źanstvo, a sve to potvrdili u najstra┼ínijem pokolju zarobljenika 1945. i jo┼í godinama poslije okon─Źanja rata.

Po istom obrascu 1991. ponovili su srbo─Źetnici svoj krvavi pir u ovim krajevima i nastavili ga sve do 1995. Kona─Źno, zagreba─Źki branitelji i 2. gardijska brigada "Gromovi" posljednji su hrvatski vojnici, koji su osloba─Ĺali ovo podru─Źje u vojno-redarstvenoj akciji "Oluja". Tim povodom obratio se okupljenim hodo─Źasnicima i umirovljeni brigadir Mile Kri┼íto koji je u ime veteran iz Udruge "Gromovi" rekao da Hrvatska treba graditi budu─çnost na dobrim primjerima iz davne pro┼ílosti kao i iz Domovinskog rata. Svi se trebamo zapitati za┼íto u slobodnoj hrvatskoj dr┼żavi, koja je ─Źlanica NATO-a i EU, narod ipak nije veseo. Za te razloge, kazao je brigadir Kri┼íto, treba pitati hrvatske vlasti.

Na ovom podru─Źju tijekom mnogih stolje─ça stradavao je hrvatski narod od neprijateljske ruke, od Vlaha i srbopartizana u Drugom svjetskom ratu, kao i od srbo─Źetnika za vrijeme domovinskog obrambenog rata 1991. godine. Na spomeniku podno slavne utvrde vidljiva su imena osoba nedu┼żno poubijanih od srpskih zlo─Źinaca, u hrvatskom mjestu, na pragu svojih domova. Organizatori obilje┼żavanja obljetnice ovog jedinstvenog doga─Ĺaja iz hrvatske povijesti, kod spomen kri┼ża svim hrvatskim ┼żrtvama u Gvozdanskom, bili su Koordinacija braniteljskih udruga Grada Zagreba i Hrvatsko ┼żrtvoslovno dru┼ítvo. Komemoraciju je uveli─Źala Po─Źasno-za┼ítitna bojna Oru┼żanih snaga RH, povijesna satnija "Kravat - pukovnija" iz Zagreba, a doga─Ĺaju se odazvalo mno┼ítvo djelatnih i umirovljenih vojnika, ─Źasnika i do─Źasnika od Zapre┼íi─ça, Nove Gradi┼íke do Slavonskog Broda, uz doma─çe ─Źlanove Samostalne domobranske satnije Dvor.

Kubura┼íko dru┼ítavo "Gromovnik" iz Svete Nedjelje pucnjevima je iz svojih starinskih oru┼żja hodo─Źasnike podsjetilo na vrijeme slavne obrane Gvozdanskog, a upaljeni krijes podno utvrde, "Plamen slobode", ukazao na velejuna─Źku obranu utvrde. Hrvatska se pro┼ílost ne smije ponovno zaboraviti, a krvlju pla─çena cijena slobode nikada se ne smije vi┼íe izgubiti. Gvozdansku utvrdu svakako treba arheolo┼íki istra┼żiti, za┼ítiti i urediti te turisti─Źki afirmirati. Gvozdansko zaslu┼żuje postati hrvatsko nacionalno i vojno sveti┼íte, hodo─Źasni─Źko mjesto sje─çanja na smisao i vrijednost ┼żrtve za domovinu. Mjesto gdje ─çe se hrvatski branitelji veterani trajno podsje─çati na ─Źasnu obranu Hrvatske, a novi nara┼ítaji hrvatskih oru┼żanih snaga ─Źasno prisezati i nadahnjivati se na povijesnim primjerima - nema uzmicanja kad se brani Domovina. Na ─Źast i slavu hrvatskom narodu i u svakom vremenu kada treba potvr─Ĺivati i braniti Hrvatsku kao predzi─Ĺe kr┼í─çanstva - Antemurale Christianitatis.

Tekst i slike: Damir Borov─Źak

KATOLI─îKO GLASILO MI - SIJE─îANJ/VELJA─îA 2014.


 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU