Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

POVODOM DANA NEOVISNOSTI  ┬á ┬á (09.10.2018.)

Dr. Hebrang za Direktno: Današnja Hrvatska nije ni blizu one koju smo stvarali devedesetih

Dan neovisnosti, blagdan je kojim se obilje┼żava 8. listopada 1991. godine, dan kad je Hrvatski sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu dr┼żavnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama biv┼íe SFRJ. Sabor je tada utvrdio da Republika Hrvatska vi┼íe ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotada┼ínje SFRJ i da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime biv┼íe federacije, koja vi┼íe, kao takva, ne postoji.

Podsjetimo, ta je saborska odluka donesena nakon ┼íto je prethodnoga dana istekao tromjese─Źni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Stupanje na snagu ove Odluke odgo─Ĺeno je tada za tri mjeseca na temelju Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza poku┼íala rije┼íiti mirnim putem. Toga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su Zagreb i Banske dvore u kojima je bilo smje┼íteno tada┼ínje dr┼żavno vodstvo na ─Źelu s predsjednikom Franjom Tu─Ĺmanom. Zbog tih okolnosti, te mogu─çih novih zra─Źnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica odr┼żana 8. listopada 1991. godine u podrumu Inine zgrade u ┼áubi─çevoj ulici 29 u Zagrebu.

Tom je prigodom odluku kojom je Sabor proglasio okon─Źanje postupka razdru┼żivanja pro─Źitao Vladimir ┼áeks, potvr─Ĺuju─çi njome da Jugoslavija kao zajednica dr┼żava vi┼íe ne postoji: ''Republika Hrvatska, od dana 8. listopada 1991. godine, raskida dr┼żavnopravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosada┼ínju SFRJ.'' Hrvatski sabor je tada u Odluci i zasebnim zaklju─Źcima naglasio da Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime biv┼íe federacijeÔÇôSFRJ. U zasebnim zaklju─Źcima Sabor je tada istaknuo kako su na Republiku Hrvatsku Republika Srbija i JNA po─Źinile oru┼żanu agresiju te je zato Republika Hrvatska bila prisiljena braniti se svim raspolo┼żivim sredstvima.

JNA je tada progla┼íena agresorskom i okupatorskom vojskom koja mora odmah napustiti hrvatski teritorij, ┼íto ga je privremeno zaposjela. Naime, 1990. godine Hrvati su na prvim demokratskim izborima u travnju i svibnju skinuli komunisti─Źku vlast u Hrvatskoj. Te iste godine, 22. prosinca, nova je vlast predvo─Ĺena HDZ-om donijela prvi suvremeni demokratski Ustav Republike HrvatskeÔÇôBo┼żi─çni Ustav. Sljede─çe godine, u travnju 1991., predsjednik Franjo Tu─Ĺman donio je odluku o raspisivanju referenduma o dr┼żavnopravnom polo┼żaju Republike Hrvatske. Dana 19. svibnja 1991. odr┼żan je referendum na kojem se velika ve─çina hrvatskog naroda izjasnila za slobodnu, samostalnu i nezavisnu Republiku Hrvatsku.

Rezultate referenduma i volju naroda po┼ítovala su sva dr┼żavna tijela pa je stoga Sabor 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Ubrzo nakon toga, po─Źela je otvorena agresija Srbije na Hrvatsku. Potom je potpisana Brijunska deklaracija kojom se JNA trebala povu─çi u vojarne, a Slovenija i Hrvatska su trebale odgoditi provedbu postupka razdru┼żivanja kako bi se kriza rije┼íila mirnim putem. No, budu─çi da do mirnog razila┼żenja nije do┼ílo, nakon ┼íto je istekao moratorij na provedbu postupka razdru┼żivanja Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama biv┼íe dr┼żave, 7. listopada 1991. godine zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru glavnoga hrvatskog grada Zagreba, zgradu sabora i Banske dvore u kojima je tada bilo dr┼żavno vodstvo na ─Źelu s predsjednikom Tu─Ĺmanom.

Upravo zbog tih okolnosti i mogu─çih novih zra─Źnih napada na Zagreb, sjednica Hrvatskog sabora odr┼żana je 8. listopada 1991. godine na tajnom mjestu, odnosnu u podrumu Inine zgrade u ┼áubi─çevoj ulici u Zagrebu, gdje je i donesena Odluku o raskidu dr┼żavnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama biv┼íe SFRJ. Ovog smo se povijesnog dana prisjetili i u razgovoru s dr. Andrijom Hebrangom, tada┼ínjim ministrom zdravstva i jednim od klju─Źnih aktera u trenucima stvaranja samostalne hrvatske dr┼żave. On je tako─Ĺer bio me─Ĺu nazo─Źnima u zgradi INA-e i prisje─ça se vrlo dobro svakog trenutka tih velikih doga─Ĺaja.

- Vratimo se na najprije na dan ranije, 7. listopada, kada je Zagreb bombardiran, a Banski dvori razru┼íeni gotovo do temelja. Kako je to tada izgledalo i koji su bili klju─Źni potezi u tom trenutku?

Mene osobno, kao ni u┼żi krug hrvatskog rukovodstva nije iznenadilo raketiranje Zagreba. Jedino ┼íto nismo vjerovali da ─çe napad biti uperen ba┼í na Banske dvore i srce hrvatske obraneÔÇôvrhovnog zapovjednika dr. Franju Tu─Ĺmana. Danas znamo da toga ne bi bilo bez unutra┼ínjih suradnika. Nisam bio iznena─Ĺen, jer mi je od prvih izbora bilo jasno da se JNA i Srbija ne─çe bez oru┼żane sile odre─çi svoje kolonije Hrvatske. Srbi su znali da sami ne mogu organizirati pristojan ┼żivot ako ne si┼íu druge republike, a danas se to najbolje vidi. Nakon raketiranja nije bilo panike. U trenutku stra┼íne eksplozije bio sam na povratku iz Sabora, pje┼íice, oko kilometar dalje. Nakon stra┼íne eksplozije pomislio sam: ''Po─Źelo je, Srbija je pokazala svoje pravo lice! To ─çe pokrenuti na┼íu odlu─Źnost za obranu dr┼żave''.

- Je li u dr┼żavnom vrhu zavladala panika, obzirom da je JNA bila prakti─Źki najja─Źa vojna i oru┼żana snaga u Europi tada, a Hrvatska tek stvorena, nenaoru┼żana?

Da, bili smo razoru┼żani, jer je Ivica Ra─Źan, komunisti─Źki lider, predao oru┼żje hrvatske teritorijalne obrane KOS-u u Beograd koje je bilo dostatno za naoru┼żati dvije stotine tisu─ça ljudi! U─Źinio je to izme─Ĺu dva kruga prvih demokratskih izbora jer je u prvom krugu vidio da je komunisti─Źkoj diktaturi odzvonilo. Kasnije je Budimir Lon─Źar, komunisti─Źki ministar vanjskih poslova, u UN zagovarao embargo za nabavu oru┼żja i tako je otvoren put za pokolje u Hrvatskoj. Nije bilo panike, samo beskrajni strah za mladu hrvatsku dr┼żavu. No, brzo smo se pribrali i dr. Tu─Ĺman otpo─Źinje svoju strategiju pregovaranja i odugovla─Źenja dok se ilegalno ne naoru┼żamo. U po─Źetku smo ra─Źunali na politi─Źku za┼ítitu svjetskih sila, ali ode sanak pusti! Ekonomskom blokadom Srbije mogli su sprije─Źiti ubijanja i razaranja.

- Jesmo li tada svi bili homogeni, ili je bilo ┼żestokih poku┼íaja razbijanja na┼íeg jedinstva, kao i opstrukcije od strane UDBA-e i raznih obavje┼ítajnih struktura?

Bili smo homogeni, jer su se jugokomunisti─Źke strukture uvu─Źene u sva tijela mlade hrvatske dr┼żave od straha privremeno pritajile. Vidjeli su da smo odlu─Źni dati ┼żivote za ostvarenje sna i da se uklju─Źimo u onih dvije stotine sretnih naroda, od ukupno vi┼íe od tisu─çu, koji imaju svoju dr┼żavu. Sakrili su se u mi┼íje rupe i ─Źekali svoj trenutak. Najva┼żnije je bilo to da je narod bio uz nas, njih preko dvije tre─çine, a to je snaga koja nas je obvezivala da ustrajemo.

- A sljede─çega dana, 8. listopada, na ─Źuvenoj sjednici u zgradi INA-e u ┼áubi─çevoj, bili ste jedan od onih koji su izglasali hrvatsku neovisnost. Kakvo je bilo ozra─Źje u dvorani, u tim te┼íkim trenucima u kojima su sirene tulile na uzbunu, a gra─Ĺani Zagreba odlazili u skloni┼íta i podrume?

Duboko u utrobi zgrade INE toga se je dana ra─Ĺala Hrvatska. Po drugi puta, jer su nam odluke od 25. lipnja odgo─Ĺene pod pritiskom me─Ĺunarodne zajednice. Za mene je to jedan od najve─çih dana u ┼żivotu, jer sam mislio na generacije Hrvata koje su za ovaj dan dale ┼żivote. Sanjali smo taj dan cijeli ┼żivot, nadali se da ─çemo ga do─Źekati i odjednom su silne emocije prekrile strah. Zato, iako je bilo poku┼íaja zastra┼íivanja i prijetnji, nisam ni trenutka posumnjao da ─çemo pre┼żivjeti te sirene i prelete zlo─Źina─Źke avijacije. Podrumskom dvoranom odjekivala je sloga i odlu─Źnost velike ve─çine nazo─Źnih ┼íto vi┼íe nikada nismo ponovili.

- Pamtite li posebno neki detalj s te sjednice?

Nisam bio sretan zbog odugovla─Źenja sa zaklju─Źcima, jer rat je ve─ç po─Źeo. Dio zastupnika nisu bili svjesni koliko ─çe trebati mudrosti za kona─Źnu pobjedu nad stra┼ínom silom JNA, srbijanskog vodstva i hrvatskih Srba. Satima se vodila rasprava treba li objaviti rat. Bilo je prijedloga da se objavi obrambeni rat. Prevladalo je stajali┼íte da onaj tko objavi rat biva optu┼żen da ga je po─Źeo i snosi kasnije pravne posljedice. No, dio zastupnika se te┼íko mirio s time da ne obznanimo svijetu da smo u ratu, iako posljednjih desetlje─ça nitko nije objavio rat, a bilo ih je u svijetu puno. U jednom trenutku, na kratkoj konzultaciji s dr. Tu─Ĺmanom na hodniku, rekao je:''Moramo se pomiriti s time da ─çemo voditi rat u demokraciji koja podrazumijeva i gubitke stotina sati zbog nepotrebnih rasprava. Neki ─çe to koristiti da ote┼żaju odluke, ali su u manjini!''.

- Jeste li bili svjesni krvavih godina, stra┼ínih ljudskih ┼żrtava i materijalnih razaranja koja ─çe uslijediti odmah nakon toga?

Spadam me─Ĺu one kojima je bilo jasno da srpsko-crnogorski agresor ne─çe birati sredstva da zadr┼żi Hrvatsku kao koloniju. Sjetite se samo koliko su deviza izvla─Źili iz hrvatskog turizma, ili koliko je Srba bilu u jugoslavenskim institucijama na najvi┼íim polo┼żajima. Kao dokaz ispravnih predvi─Ĺanja mo┼że poslu┼żiti organizacija saniteta koji smo utemeljili ve─ç 16. prosinca 1990. g. i osnovali Glavni sanitetski sto┼żer RH. Iako bez vojnih lije─Źnika i vojnih bolnica, jer ona najve─ça u Dubravi je cijelu 1991. godinu bila u rukama agresora i lije─Źila njihove ranjenike, kona─Źni rezultat hrvatskog saniteta ogleda se u ─Źinjenici da je ukupna smrtnost ranjenika bila 1,4% ┼íto spada u najbolje rezultate u svjetskoj literaturi! Ili, primjerice, na podatku da u ratu nije bilo ni jedne ve─çe epidemije. Bez sjajnih ljudi u sanitetu i predvi─Ĺanja krvolo─Źnosti agresije bilo bi izgubljeno jo┼í puno vi┼íe ┼żivota. Predvidjeli smo i to da ─çe primarni cilj agresorske artiljerije biti civili, zbog ─Źega je u agresiji ubijeno 7263 civila a ukupno je bilo 30.520 te┼íkih i dvostruko vi┼íe lak┼íih ranjenika. Predvi─Ĺanje krvolo─Źnosti agresora jedno je od temelja na┼íe kona─Źne pobjede.

- A je li se ve─ç tada slutilo da ─çe za mjesec i pol pasti Vukovar?

Naravno da tada nismo znali da ─çe najve─çi zlo─Źin biti po─Źinjen na Vukovaru, jer su u neposrednoj pogibelji bili i brojni drugi gradovi. No i da smo znali, tisu─çu kilometara duga─Źka boji┼ínica morala je pru┼żiti podjednaku obranu svima, a to pod uvjetima embarga za oru┼żje nije bilo mogu─çe.

- Kako danas gledate na to razdoblje i gdje smo i kao vlast i kao narod pogrije┼íili na putu stvaranja moderne, samostalne i europske dr┼żave, koja ne bi trebala biti ni─Źiji protektorat?

Dana┼ínja Hrvatska nije ni blizu one koju smo stvarali devedesetih. Nizbrdica je nastala kada smo umjesto domoljuba po─Źeli glasati za bjegunce, kada su umjesto branitelja u vlade ulazili dezerteri. Kada smo prestali vjerovati u svoje ideale pod pritiskom duboke, ja je zovem podzemne dr┼żave. Pod pritiskom smo prestali procesuirati ratne zlo─Źine pa to ─Źinimo i danas kada nemamo vi┼íe razloga podlijegati pritiscima izvana. Ponavlja se 1945. godina ─Źije zlo─Źince nismo kaznili pa cijenu pla─çamo i danas. Narod je anesteziran la┼żnim podacima iz ve─çine medija. Lako je upravljati narodom koji nije svjestan ┼íto zna─Źi imati svoju dr┼żavu i svoju sudbinu u rukama, jer je nikada do devedesetih nije ni imao. Globalni val lijeve liberalizacije i uni┼ítavanja svega ┼íto ozna─Źava dr┼żavu prelili su se i preko Hrvatske. Iako, kako ka┼że predsjednik Trump, modernu civilizaciju nisu stvorili globalisti, nego patrioti.

Temelje dr┼żave stvorili smo 25. lipnja 1991. godine kada su sabornicu napustili oni koji ─çe niti deset godina kasnije do─çi na vlast. Uskrsnuli su podzemne politi─Źke snage koje ─çe ubrzo izmijeniti i sam Dan dr┼żavnosti. Zato smo danas ┼żrtva mnogih, doma─çih i stranih interesa. Dana┼ínji dan obilje┼żavamo s tugom za onim ┼íto smo propustili. A propustili smo puno toga. Simboli─Źno te propuste obilje┼żava i mala, neugledna plo─Źa koja obilje┼żava dana┼ínji dan ispred zgrade INE. Umjesto te plo─Źe, manje od kvadratnog metra i zarasle u korov, ponosni narod podigao bi veli─Źanstveni spomenik. No, ako glavni grad svih Hrvata ni nakon 20 godina nema Tu─Ĺmanov spomenik, ako preko neuglednog obilje┼żja Ov─Źare ┼íe─çe divlja─Ź, ako u krugu vukovarske bolnice imamo spomenik bez nacionalnog obilje┼żja pod kojim se branio Vukovar, onda je ova mala plo─Źa samo jedan simptom te┼íke bolesti.

Autor Andrea Latinovi─ç, direktno.hr

www.hkz-kkv.ch

163- 2018

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU