Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

ZABRANA ODR┼ŻAVANJA MISE NA BLEIBUR┼áKOM POLJU      (01.04.2019.)

Da je narod birao domoljubne politi─Źare, nitko se ne bi usudio ÔÇśgazitiÔÇÖ Bleiburg

Pro┼íloga je tjedna u politi─Źkoj i medijskoj ┼żi┼żi bila zabrana koru┼íke biskupije odr┼żavanja svibanjske komemorativne mise na Bleibur┼íkom polju. Tim povodom razgovarali smo s prof. dr. sc. Andrijom Hebrangom o prikrivenim razlozima takve odluke, kao i o te┼íkom ÔÇťprobijanjuÔÇŁ inicijative progla┼íenja Spomen-podru─Źja Macelj.

- Koru┼íka biskupija Gurk-Klagenfurt uskratila je HBK dopu┼ítenje za odr┼żavanje mise na Bleibur┼íkom polju, zbog ÔÇťpoliti─Źkog instrumentaliziranjaÔÇŁ. ┼áto se po Va┼íem mi┼íljenju krije iza takve odluke?

Spomenuta odluka nema nikakve veze s odr┼żanim misama na mjestu najve─çega mirnodopskog pokolja u europskoj povijesti. Svima koji su nazo─Źili tim misama jasno je da nije nikada bilo nikakvih ispada u no┼íenju obilje┼żja totalitarnoga nacisti─Źkog sustava. To se sporadi─Źno doga─Ĺalo na rubnim dijelovima obilje┼żavanja te hrvatske tragedije ili pak u blizini govornice za vrijeme govora politi─Źara. Pravi je razlog u protuhrvatskom ozra─Źju koje desetlje─çima vode rigidni ljevi─Źarski krugovi u Hrvatskoj i u inozemstvu. Pri tome mo┼żemo razumjeti inicijative koje dolaze iz proengleskih krugova, jer s optu┼żivanjem Hrvata za usta┼íluk ┼żele isprati svoju savjest ┼íto su izru─Źili stotine tisu─ça nevinih bez su─Ĺenja komunisti─Źkim zlo─Źincima.

Tom orkestru pridru┼żuju se povremeno i oni kojima je savjest ne─Źista zbog nedavne srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku jer u optu┼żbama Hrvata za njegovanje usta┼íke simbolike ┼żele umanjiti svoje zlo─Źine. Jasno, austrijski pokrajinski ljevi─Źari priklju─Źili su se da operu svoju savjest, jer su opsjednuti samooptu┼żbom da je Hitler ro─Ĺen u njihovoj zemlji, ali i zbog krimena nepru┼żanja otpora engleskom izdajstvu razoru┼żanih vojnika i civila. No, sr┼ż svih napada na Hrvatsku u doma─çim je redovima. Oni koji optu┼żuju svoju zemlju i svoj narod, u─Źinili su da je Hrvatska postala dr┼żava koja sama gazi svoje dostojanstvo, svoj identitet i ponos. Sjetimo se optu┼żbi notornoga Josipovi─ça u sarajevskom parlamentu, istovrsnoga Mesi─ça kojemu je opsesija vrije─Ĺanje domoljubnog Tu─Ĺmana, ili Milanovi─ça koji tvrdi da je Hrvatska ÔÇ×slu─Źajna dr┼żavaÔÇť! Da je narod nakon Tu─Ĺmana izabrao domoljubne politi─Źare umjesto Mesi─ça, Josipovi─ça, Ra─Źana, Milanovi─ça i sli─Źnih, Hrvatska bi danas bila suverena i ponosna dr┼żava i nitko se ne bi usudio gaziti hrvatske svetinje. Doga─Ĺaj na Bleiburgu samo je kruna planiranih politi─Źkih i povijesnih la┼żi preno┼íenih ljevi─Źarskim medijima u narod.

- Sudjelovali ste na misnim slavljima na kojim se komemoriralo ┼żrtvama Bleiburga i Kri┼żnih putova. Koja su Va┼ía iskustva s tih komemoracija?

Pozadinu maskiranih statista u usta┼íkim odorama otkrio sam 2011. godine, kada sam na Bleiburgu dr┼żao govor u ime Hrvatskoga sabora. U govoru sam spomenuo zlo─Źine komunista, ali i ┼żrtve Jasenovca. Me─Ĺu deset tisu─ça nazo─Źnih nije bilo ni jednoga jedinog zvi┼żduka, jer hrvatski kr┼í─çanski narod po┼ítuje sve ┼żrtve. Tada sam s govornice vidio u udaljenijim redovima tri ili ─Źetiri usta┼íke odore. Nakon govora si┼íao sam me─Ĺu ljude, uputiv┼íi se ravno prema jednoj djevojci u usta┼íkoj odori. Pitao sam ju tko joj je dao odoru koju nosi, a ona mi je na njema─Źkom jeziku odgovorila da ne razumije ┼íto ju pitam jer ne govori hrvatski. Jasno je da se radilo o statistima pla─çenima od doma─çih ili stranih ljevi─Źara, ba┼í poput svastike na Poljudu ili miniranja ┼Żidovske op─çine u Zagrebu. To je poznati rukopis rigidnih sljednika nekada┼ínje Udbe.

- ┼áto zna─Źi Bleiburg za Hrvatsku, ┼íto zna─Źi za EU?

Za Hrvatsku to je mjesto pijeteta i zahtijeva da se otkopaju sve ┼żrtve i pokopaju dostojanstveno jer u kr┼í─çana svaka ┼żrtva ima pravo na obilje┼żeni grob. Za Europsku uniju to je kost u grlu, jer njezine ─Źlanice nisu reagirale na engleski zlo─Źin ni 1945. godine, ali ni na srpsku agresiju devedesetih. Politika i ve─çina hrvatskih ─Źelnika nikada nije o tomu rekla istinu, nego ju uporno skriva.

- ┼áto je s Nacrtom zakona o Spomen-podru─Źju Maceljska gora, jednom od najve─çih komunisti─Źkih strati┼íta nakon Drugoga svjetskog rata? Smatrate li da bi hrvatska Vlada mogla odlu─Źno pristupiti otkopavanju poratnih komunisti─Źkih masovnih grobnica?

Udruga ÔÇťMacelj 1945.ÔÇŁ izradila je nacrt Zakona o spomen-podru─Źju Macelj samo zato da napokon pokrene dostojno obilje┼żavanje najve─çega hrvatskog strati┼íta iz 1945. godine i najve─çega hrvatskog groba u kojemu smo 2005. godine pokopali 1'163 ekshumirane ┼żrtve, nakon ┼íto su dvanaest godina bile skrivene u crnim vre─çama. Istodobno, Spomen-podru─Źje vodilo bi daljnja iskapanja svih ┼żrtava koja su do sada nekoliko puta zaustavljana. Prvi put to je u─Źinio Ivica Ra─Źan, 2002. godine. Drugi put to je u─Źinio Zoran Milanovi─ç kada je zatvorio Ured za pronala┼żenje i otkopavanje grobova ┼żrtava komunisti─Źkog re┼żima i nastavak prenio u Ministarstvo branitelja. Danas je na sceni tre─çe zaustavljanje, jer isto ministarstvo otkopavanja tih ┼żrtava provodi po istom SDP-ovu zakonu ─Źiji je cilj bio usporavanje ekshumacija.

Ured koji je ukinut nakon ┼íto smo otkopali prve tri grobnice u Gra─Źanima, nije ni do danas obnovljen. Svjesni smo da ni jedno ministarstvo, koliko god imalo kvalitetnih ljudi, taj posao ne mo┼że obaviti. U dvije godine pokopana su 331 posmrtna ostatka, ako ne ra─Źunamo njema─Źke vojnike ekshumirane temeljem me─Ĺudr┼żavnog ugovora. Tom dinamikom za istra┼żivanje 940 policijski utvr─Ĺena lokaliteta i pokop stotina tisu─ça ubijenih trebalo bi vi┼íe od 300 godina! Pro┼íle godine potro┼íeno je na iskopavanja 996 351 kuna, a na partizanske mirovine 70.063.521 kn! Zato smo predlo┼żili u novom Zakonu osnivanje ┼żupanijskih ispostava i otkapanje po 200 lokaliteta godi┼ínje, kao i financiranje novcem EU-a, jer nas je upravo Rezolucija Vije─ça Europe 1481. o komunisti─Źkim zlo─Źinima nau─Źila da bez istine nema pomirbe. A Hrvatskoj pomirba treba da bi se kona─Źno odlijepila od europskog dna na kojemu tavori po gospodarskim, politi─Źkim i moralnim kriterijima. Bojim se da se to ne ─çe dogoditi prije negoli narod prestane uporno birati biv┼íe komuniste ili njihove sljednike.

Marko Cura─ç, Hrvatski tjednik

www.hkz-kkv.ch

170 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU