Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

PRVIH DESET DANA PROSINCA        (15.12.2018.)

Klate┼ż ne skriva mr┼żnju prema Hrvatima i Hrvatskoj

Sve je hladnije, javio se jutarnji mraz, a s njim i sv. Nikola koji se bio izgubio u konkurenciji s nadolaze─çim Djedom Mrazom ili Djedom Bo┼żi─çnjakom u istoj osobi, s tim da je prvi djed globaliziran i ateiziran, drugi djed malo vu─Źe na kr┼í─çanstvo.

Hrvatski je Sabor u adventskom raspolo┼żenju. U kriku i bijesu ┼żurno donosi preostale zakone, recimo onaj o udomiteljstvu. Zakon nije lo┼í, u ─Źlanku 123. ka┼że se koje stranke mogu udomiti djecu iz SDP-a koja su napustila roditeljski dom ili iz njega bila izba─Źena. U obzir dolaze i istospolni partneri iz Amsterdamske koalicije, a ne samo tradicionalno mje┼íoviti iz Bruxelleske hrvatsko-srpske koalicije. Amsterdamska djeluje sirovo, ne┼íto izme─Ĺu autonoma┼ía i orjuna┼ía, osim Beljaka koji ima zacrtan plemeniti cilj da u novoj Vladi preuzme resor ministra unutarnjih poslova.

Sabor nikada nije djelovao ┼żivahnije i poduzetnije, na rubu i pomalo ve─ç preko ruba tjelesnih incidenata. Navodno ─çe prva sjednica Sabora u novoj godini biti odr┼żana u Kri┼żevcima. Tko ─çe biti ┼Żigmund, a tko Lackovi─ç, ostaje vidjeti.


Na Trgu bana Jela─Źi─ça bio je 1942. podignut spomenik prosina─Źkim ┼żrtvama, ─Źega se nitko ne sje─ça, ─Źak ni ja iako sam ro─Ĺen 1943. Komunisti su ga, naravno, odmah maknuli, a potom i bana koji se svr┼íetkom stolje─ça ipak vratio u punoj pompi, premda okrenut prema jugu, kako se ne bi srdili Ma─Ĺari koji i u najmanjim gradovima imaju spomenike Lajosu Kossuthu, a djeca donose cvije─çe. Spomenik hrvatskim ┼żrtvama u prosincu 1918. nije se nikada vratio, domobrani su u samostalnoj RH postavili plo─Źu na zgradu s koje se pucalo na njihove pred┼íasnike i ubilo njih trinaest odmah, sedamnaest ranjenih, a i neki od njih su poslije umrli od te┼íkih ozljeda. U zadnje je vrijeme obnovljen zapu┼íteni njihov zajedni─Źki grob na Mirogoju.


U re─Źenoj zgradi s koje se pucalo po zapovijedi orjuna┼ía Grge An─Ĺelinovi─ça Mitraljesca, sada je Europski dom. I dok je adventski komercijalno tutnjala glazba (buka) na Jela─Źi─çevu placu, u dvorani ÔÇ×BruxellesÔÇť Europskoga doma promovirana je knjiga knji┼żevnika i scenarista Nenada Piska─Źa o stotinu godina srbijanskoga terora nad Hrvatima, sa sjetnim mislima da na domobrane nisu pucali Srbijanci nego oni Hrvati kojima je geslo bilo ÔÇ×Hrvati nikadÔÇť. Sjede─çi ondje i vi┼íe stoje─çi, pitao sam se jesmo li mi taoci pro┼ílosti, ili uglavnom bespomo─çni pratitelji sada┼ínjosti u kojoj i nadalje ┼żivi Orjuna preimenovana u raznorazne udruge i stranke, zna─Źi organizacija jugoslavenskih nacionalista, s juri┼ínicima u mnogim medijima.


ÔÇ×Vrijednost jugoslavenske raseÔÇť


Rabe─çi razne modernisti─Źke trikove da bi se naoko terminolo┼íki udaljila od svoje prljave pro┼ílosti, ta klate┼ż ne skriva mr┼żnju prema Hrvatima i Hrvatskoj. ┼Żivjela je i jo┼íte ┼żivi, ┼żivjela u prvoj i drugoj Jugoslaviji, ┼żivi u samostalnoj dr┼żavi RH, a ┼żivjela je i prije obje Jugoslavije nimalo ili malo skrivaju─çi (ili ─Źak ponosno i javno govore─çi i djeluju─çi) da joj je ideal ÔÇ×vrijednost jugoslavenske raseÔÇť i stvaranje ÔÇ×jedinstvene kulture jugoslavenskih narodaÔÇť, doti─Źno plemena. Tko je protiv, taj je hrvatski nacionalist, onda i sada i u svim vremenima. Tko je danas protivÔÇť regionalnogaÔÇť stvaranja jedinstvene kulture (film, kazali┼íte, televizija), taj je nacionalist. Tko je protiv skupova kao ┼íto je ovih prosina─Źkih dana bio onaj o zapadnom Balkanu u organizaciji Mirovnih studija, s predava─Źem Budimirom Lon─Źarom, taj je hrvatski nacionalist.


Neki bi dobrodu┼íni stranac mo┼żda zapitao kako je sva ta ─Źeljad i danas mainstream u hrvatskim medijima, a mi na to pitanje nikako ne bismo znali odgovoriti. Zato dobrodu┼íni pogledaju ┼íto imamo, pojedu kobasice i popiju kuhano vino, pa odu. A dolaze oni poput ─îeferina iz susjedne prijateljske zemlje, pa nam dr┼że propovijedi o hrvatskom nacionalizmu koji je, eto, provirio i u trijumfu hrvatskih nogometa┼ía po povratku iz Rusije, a nije tako davno sli─Źno govorio i Platini, upravo bezo─Źno i usred Zagreba. Mogu to oni, usude se jer ipak ne┼íto o Hrvatskoj znaju, me─Ĺu ostalim i to da ne ─çe dobiti nogom u stra┼żnjicu, jer su Hrvati ┼żustri samo na nogometnom terenu, a u politici igraju neki drugi, popustljivi i priblesavi. Nema ┼żutih prsluka, samo onih ru┼żi─Źastih, fluorescentnih u prtlja┼żnicima.


Mogu to tu─Ĺinci poput Carla Bildta i drugih biv┼íih visokih povjerenika koji je u pismu EU izravno mije┼íaju u hrvatske posle, optu┼żuju─çi Hrvatsku da se mije┼ía u BiH jer ┼ítiti ili poku┼íava za┼ítititi hrvatski narod s kojim se velike i male sile loptaju, ne daju mu ni pravo na televizijski kanal koji bi emitirao na hrvatskom jeziku, zaboga, a nekmoli pravo da bude ravnopravan u svemu pa i da ima svoj teritorij. Da, mi imamo na vratu ne samo neumrlu doma─çu orjunu nego i me─Ĺunarodnu, onu koja podr┼żava Kom┼íi─ça i aplaudira mu ┼íto je bio tako hrabar i izbacio hrvatsku zastavu, a vratio Titovu bistu ili sliku, nije va┼żno. Preslik Jugoslavije u BiH njihova je slika u koju su zaljubljeni, praslika koju su obo┼żavali europski intelektualci i jo┼í ju dr┼że na zidu, mnogi od njih u visokim europskim forumima. I zato oni potajno ili javno dr┼że na konopcima svaku hrvatsku vlast i svaki neznatni bljesak obrambenoga domoljubnog nacionalizma prokazuju kao nacizam, fa┼íizam i usta┼ítvo, prikrivaju─çi tako (o ─Źemu sam ve─ç pisao) vlastitu kooperativnost s nacizmom u vrijeme Drugoga svjetskog rata, potom (i usporedo) sa staljinizmom, a kada je i to postalo zazorno nakon pedeset ┼íeste i ┼íezdeset osme - s jugoslavenskom verzijom komunizma koju su ispijeni filozofi u pari┼íkim kavanama i drugdje progla┼íavali trijumfom, politi─Źkim i dru┼ítvenim idealom.


Takvi se svi─Ĺaju sada┼ínjem europskom establi┼ímentu


S njihovom prtljagom mi i danas imamo posla, ta je baga┼ża odgovor (ipak) na ono pitanje za┼íto su mediji i dobar dio politike u Hrvatskoj takvi kakvi jesu ÔÇô jer se takvi svi─Ĺaju sada┼ínjem europskom establi┼ímentu koji je memento projugoslavenske europske pro┼ílosti, a Hrvatsku kao dr┼żavu trpi samo ako je ┼íto manje hrvatska. Dodu┼íe, treba priznati da je Deklaracija o Hrvatima u BiH objavljena ovih dana, RH deklaracija, dobar odgovor Bildtu i ostalima, pomalo ipak ispeglana jer joj nedostaje sna┼żan i prirodan zahtjev na povratak jedino spasonosnoj ideji o tri republike u Bosni i Hercegovini. (Usput: bio sam, to jest doveden sam na promociju eseja genijalnoga slikara Dimitrija Popovi─ça, pi┼íe on o razgovorima s Cioranom, Ki┼íem, Marinkovi─çem... kadli vidim da u prvom redu sjedi Budimir Lon─Źar, valjda po protokolu nakladnika ili tko zna koga. Promocija velebna, u dostojnom ambijentu i mnogoljudna, ali pokvarena slabo pripremljenim predstavlja─Źima i mikrofonijom, jedini je spas bio u Almi Prici koja je sjajno pro─Źitala ulomke. No, nije va┼żno. Va┼żno je ┼íto Lon─Źar sjedi u prvom redu, pa i nakon ┼íto je emisija ÔÇ×Rat prije rataÔÇť jo┼í jednom osvijetlila njegovu tamnu ulogu na po─Źetku Domovinskoga rata. (Morao sam to zabilje┼żiti, ne slu─Źajno, sve se uklapa u ono ┼íto ina─Źe pi┼íem, pa i u ovoj kolumni.)


U kojem redu u ovoj na┼íoj zbilji sjedi hrvatski umjetnik i domoljub, recimo Miro Me─Ĺimorec? I on je imao svojih pet minuta po─Źetkom prosinca, u NSK i u KIC-u. U NSK sam bio i slu┼íao ┼íto govori i ┼íto o njemu govore, pa premda ga poznajem godinama i otprilike znam ┼íto je sve radio, svaki put ostajem zapanjen njegovom fascinantnom biografijom, njegovim odli─Źjima koji nose imena po Zrinskom, hrvatskim knezovima i Maruli─çu, te poljima na kojima je djelovao u umjetnostima, uklju─Źuju─çi bojno polje u Sunji gdje je s Lastom i Praljkom branio Hrvatsku. Znano je: slavni kazali┼íni redatelj, izgnan poslije Prolje─ça i jedva jedvice vra─çen osamdesetih, ratnik devedesetih, visoki du┼żnosnik u vojno-obavje┼ítajnoj slu┼żbi, diplomat i zatim nakon dolaska januarske diktature povra─çenih komunista doslovce uni┼ítavan u Ministarstvu vanjskih poslova gdje su mu dali stol, ali bez stolca, u nekoj zabitnoj sobi. Do mirovine.


No umjesto da ode pecati, Me─Ĺimorec je po─Źeo pisati, i to vrlo dobro, objavljivane su mu knjige, sada prevo─Ĺene i vani, na ┼ípanjolski. Mainstream ga ne prati, ali tko bi to i mogao o─Źekivati od orjuna┼íke fukare? Pi┼íem ovo i zato ┼íto je Miroslav Me─Ĺimorec primjer one Tu─Ĺmanove sentence da se i u najgorem vremenu, s glavom gotovo pod vodom, treba osloniti stopalom na onaj jedan kamen─Źi─ç koji mo┼że┼í napipati (slobodna interpretacija), ne prepustiti se crnim mislima Cioranovim nego se opet uspraviti. I tako nekoliko puta... No pi┼íem o Me─Ĺimorcu i stoga ┼íto je u re─Źenom NSK (koji bi se trebao zvati HNSK), govorio o kazali┼ítu nekada i sada, vrlo to─Źno, to jest da u ovom na┼íem rastresitom vremenu ÔÇ×velikaÔÇť kazali┼íta preuzimaju onu ulogu koju su svojedobna imala mala i naoko sporedna, alternativna, studentska i sli─Źna, da je dana┼ínja zbilja hrvatskoga glumi┼íta izokrenuta. Svakako tema za ve─çi esej.


Suvremeni orjuna┼í protiv Tu─Ĺmana


Spomenuo sam Tu─Ĺmana. I prije nego ┼íto je otkriven rad Kuzme Kova─Źi─ça na mjestu biv┼íe piramide, orjuna je po─Źela urlati iz svega glasa, posebno iz pera jednoga od zadnjih (Bogu budi hvala) dalmatinskih orjuna┼ía koji i nadalje stoji na postolju slijepljenom od politi─Źke orijentacije Miljenka Smoje, primjerice (ÔÇ×Tu─Ĺman je novi poglavnik, treba ga uhapsitiÔÇť, pisano 1989.) i sli─Źnih ljepoduha tadanje ÔÇ×Slobodne DalmacijeÔÇť. Re─Źeni je suvremeni orjuna┼í proglasio Kuzmino djelo jezivim, Tu─Ĺman je prikazan kao odrpanac, i tako redom. I k tomu Franjo dr┼żi ruku na srcu, ┼íto je orjuna┼ía toliko zgromilo da se htio utopiti u Ba─Źvicama ili barem pribiti kipara ─Źavlima na vrata hvarske katedrale.


Istina je ova: Kuzmino je djelo u kiparskom smislu velebno, u domi┼íljaju kontra svih (pa i autorovih) dosada┼ínjih spomenika prvom hrvatskom predsjedniku ÔÇô pone┼íto mladoliki Tu─Ĺman bez nao─Źala koje svakom skulptoru zadaju te┼íko─çe, u zagreba─Źkom izdanju nije samo portret osobe nego mlade hrvatske dr┼żave uobli─Źene u pokreta─Źu i realizatoru hrvatskih te┼żnja, a ruka na srcu nije strana─Źki znak kako bi neki htjeli objasniti, nego jednostavno ljubav prema domovini. Usput: nije mi jasno da mnogi Hrvati ÔÇô ljudi ina─Źe nazbilj, domoljubi - nisu prihvatili tu kretnju, ma kako imaju srca stavljati ruke uz tijelo dok se svira hrvatska himna, kao da je, oprosti mi Bo┼że, jugoslavenska ili sli─Źna.


Eto, pro┼íao sam na brzinu kroz pleter raznolikih doga─Ĺaja po─Źetkom prosinca i naveo nekoliko imena (Me─Ĺimorec, Piska─Ź, Kuzma Kova─Źi─ç) koje izme─Ĺu ostaloga spaja i ─Źinjenica da su zajedno u Hrvatskom kulturnom vije─çu. Svi su oni bili u doticaju sa ┼żivim Tu─Ĺmanom i nisu se udaljili ni u mra─Źnim godinama poslije njegove smrti, premda su do┼żivljavali udarce slijeva i zdesna (mislim na tzv. umivenu centralnu desnicu), iz redova jugoslavenskih nacionalista, ali i smu┼íenjaka (┼íto bi rekao Tu─Ĺman).


U ovom pretresanju kulturno-politi─Źkih zbivanja, pomalo sam ostavio po strani ─Źisto (ha) politi─Źka, ali ima vremena. Za sada: orjuna ili njoj bliski hrvatski ili srpski politi─Źari i medijevalisti bez sumnje pripremaju teren za Zorana Milanovi─ça, protiv Kolinde Grabar Kitarovi─ç ÔÇô proizvode la┼żne ankete, prilje┼żni komentatori prihva─çaju se posla, sve se radi u korist kandidata koji to jo┼í nije ali ─Źeka da se pokosi trava i utvrdi teren pa da istr─Źi u bitku protiv narodne predsjednice koja je ÔÇô uz nogometnu reprezentaciju ÔÇô postala za┼ítitnim znakom suvremene Hrvatske.


Hrvoje Hitrec

www.hkz-kkv.ch

166 -2018

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU