Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

VELI─îANSTVENIM KONCERTOM OBILJE┼ŻEN 30. RO─ÉENDAN HKZ     (lipanj 2003.)

"Hrvatska pri─Źa" gostovala u ┼ávicarskoj na poziv Hrvatske kulturne zajednice


Prije 30 godina, to─Źnije 16.06.1973. udruga "Prijatelji Matice hrvatske" (osnovana 11. srpnja 1971.), mijenja svoje ime u "Hrvatska kulturna zajednica". Tokom dugih 30 godina udruga je imala svojih uspona i padova, ali kontinuirano ┼żivi i radi, te ostavlja svoje tragove u divnoj zemlji ┼ávicarskoj, koja je mnogim Hrvatima postala drugom domovinom.

Za svoj okrugli jubilej Hrvatska kulturna zajednica je odlu─Źila svojim ─Źlanovima i prijateljima ponuditi ne┼íto posebno, ┼íto sa ponosom mogu pokazati svojim ┼ívicarskim i drugim prijateljima. Djeli─ç drage nam Hrvatske, njene povijesti i sada┼ínjosti, njene kulturne ba┼ítine.

"Hrvatska pri─Źa", koja prenosi svjetlo ljubavi i mira bl. Alojzija Stepinca, bila je upravo to ne┼íto posebno. Ideja na kojoj je "Hrvatska pri─Źa" nastala - svijetom nosit i ┼íiriti svjetlo mira i ljubavi - odu┼íevljava svakog ─Źovjeka sa srcem na pravom mjestu, a mi┼íljenje Lejdi Oreb: "Ne smijemo se zamarati grijesima u politici, kulturi i ekonomiji, nego moramo u zajedni┼ítvu krenuti prema svijetu i s ponosom pokazati bogatstva koja posjedujemo", identi─Źno je onome Upravnih tijela HKZ. Istomi┼íljenici se na─Ĺu i prepoznaju, pa su se tako na┼íle i prepoznale "Hrvatska pri─Źa" i Hrvatska kulturna zajednica.

"Hrvatska pri─Źa" se odazvala pozivu Hrvatske kulturne zajednice i bila njen gost od 20. do 22.06.03.

21.06.03. odr┼żan je svjetovni koncert u elitnoj dvorani Kongresshaus Zuerich. Koncertu je predhodila mala turisti─Źka i privredna izlo┼żba izlaga─Źa "API-HERBA" - ljekovito bilje, "Umweltkontor" - In┼żenjering obnovljivih izvora energije, poljoprivredne zadruge "Primosten Burni", "Dalmata fina" - morske spu┼żbe i suvenira, te izlo┼żba uljanih slika Davora Vukovi─ça.


Svima dobro poznat Tambura┼íki orkestar radio i televizije Zagreb i njihov dirigent Sini┼ía Leopold, sami po sebi garancija su za uspjeh. A kada uz njihovu pratnju nastupe takove umjetni─Źke veli─Źine kao ┼íto su to gospo─Ĺa Mira Vlahovi─ç - sopran, Hrid Mati─ç - tenor i Miroslav ┼Żivkovi─ç - bariton, onda publika ustaje sa svojih mjesta i neumornim pljeskom nagra─Ĺuje umjetnike. Upravo takve stoje─çe ovacije dogodile su se i u Zuerichu i to vi┼íe puta.

Autorica i voditeljica projekta Lejdi Oreb, te ┼ívicarska pjeva─Źica i kazali┼ína glumica Monica Amrein, ┼íarmantno su na hrvatskom i njema─Źkom moderirale cijelu priredbu. Na samom po─Źetku ispri─Źale su nam pri─Źu o najstarijem ┼żi─Źanom glazbalu u ovom dijelu Europe, o maloj tamburi koja se zove samica, jer je nekoliko stolje─ça svirala sama. Tek od sredine 19. stolje─ça dobila je veliko dru┼ítvo - svoju obitelj tambura: bisernicu, bra─Ź, ─Źelovi─ç, ─Źelo, bugariju i kontrabas, te od onda mala samica zvu─çi mnogo veselije, ┼íto nam je na primjeru poku┼íala do─Źarati Lejdi.


Nakon uvodne melodije "Tambura┼íko sijelo", publiku je o─Źarao prekrasan sopran gospo─Ĺe Vlahovi─ç u ariji "Daleko mi biser mora" iz operete "Mala Floramy", te ─Źarda┼í ariji "Gdje ┼żivi ljubav" iz operete "Grofica Marica".


Na pitanje "gdje ┼żivi ljubav?" voditeljice Monica i Lejdi zaklju─Źile su jednoglasno: "danas u Zuerich-u!"


Ljubav publike osjetili su i Miroslav ┼Żivkovi─ç nakon otpjevane "Pisi mi mati" i "Pjevat ─çe Slavonija", jednako kao i Hrid Mati─ç nakon "Voljeli smo iste pjesme" i napitnice iz opere "La Traviata" koju je otpjevao u duetu sa Mirom Vlahovi─ç.

Ne manju pa┼żnju privukla je na sebe i mlada dalmatinska klapa Bilice iz ┼áibenika, koju su Lejdi i Monica najavile rije─Źima:
"Neponovljivost bogatstva hrvatske zemlje, oblika ptice ra┼íirenih krila, jest i u glasovima pu─Źkih pjeva─Źa koji su tijekom stolje─ça obitavanja na obali s tisu─çu otoka, stvorili dalmatinsku klapu. Slu┼íamo je samo u Hrvatskoj, i to u sastavu od 5 do 8 pjeva─Źa. Upravo zbog tog ─Źuda od dalmatinske terce, kojoj se klanjaju poznavatelji polifonog pjevanja, pitamo se je li ─Źovjek najprije pjevao ili govorio. Budu─çi da uz dalmatinsku obalu ┼íume glasovi vi┼íe stotina klapa poput morskih struja, cijela Dalmacija je zapravo veliki zbor klapa, ali u Zuerichu ─çe u ime svih pjevati samo jedna, ona iz ┼áibenika - klapa Bilice. Ovog puta u posebnoj diplomatskoj misiji - kao spomen na hrvatskog kralja Zvonimira i njegovu prijestolnicu - grad Knin".

Klapa Bilice na koncertu u Dullikenu


U ime grada Knina pozdravili su nas njegovi predstavnici, gsp. Mato Milanovi─ç i gsp. Milivoj Mari─ç, a u ime Hrvatske matice iseljenika gsp. Jerko Runje. Potom su nam voditeljice ispri─Źale pri─Źu o nastanku Lijepe na┼íe.

"Stvaraju─çi svijet - ka┼że pri─Źa - BOG je svim narodima podijelio zemlju, svima osim Hrvatima. Hrvat mu se stoga po┼żalio. BOG mu re─Źe: 'Sada je kasno, sve sam ve─ç podijelio. Ostao mi je dodu┼íe mali komad zemlje, najljep┼íi od svih, njega sam ┼żelio zadr┼żati za sebe, ali dat ─çu ga tebi'. Maleni i prelijepi kutak zemlje postao je hrvatski, a narod je od radosti propjevao. Pjeva i danas!"

Koncertu su prisustvovali strani diplomati, gosti na┼íeg Veleposlanika u Bernu, dr. Mladena Andrli─ça, konzul Toni Glowatzky i njegovi gosti, ┼ívicarski prijatelji na┼íih ljudi, kao i ┼ávicarci kojima je ovo bio prvi susret sa Hrvatima i Hrvatskom. Svi su, bez iznimke, izrazili svoje divljenje na┼íim umjetnicima, a mnogi su iskreno priznali kako nisu o─Źekivali niti ovakovu vrstu glazbe, niti ovakvu vrhunsku umjetni─Źku kvalitetu, te da sada na Hrvatsku gledaju drugim o─Źima.

Mnoge pohvale i zahvale primila je i Hrvatska kulturna zajednica kao organizator. "Ovakvu priredbu jo┼í nikada nismo do┼żivjeli u ┼ávicarskoj, ostanite na tom putu, s nestrpljenjem o─Źekujemo slijede─çe iznena─Ĺenje, hvala Vam na ovoj prekrasnoj ve─Źeri...." bile su primjedbe koje su nas jako radovale.

Nama najdra┼ża pohvala stigla je od same autorice Lejdi Oreb: "Ovo gostovanje 'Hrvatske pri─Źe' zasigurno ne bi bilo mogu─çe ostvariti bez Hrvatske kulturne zajednice, kojoj zahvaljujemo na izvanrednoj organizaciji i ljubavi s kojom smo do─Źekani u ┼ávicarskoj, onom istom, kojom ovi vrijedni ljudi djeluju u svojoj udruzi koja upravo proslavlja svoj 30. ro─Ĺendan. Na┼íe iskrene ─Źestitke!" ─îlanovi Upravnog odbora pozvani su na pozornicu, gdje su im u znak zahvalnosti predani prigodni darovi, a potom je Tambura┼íki orkestar Upravnom odboru (u kojem su ve─Źinom Zagreb─Źani) poklonio glazbenu ─Źestitku "Moj Zagreb tak imam te rad".

 


Koncert u Zuerichu imao je i dodatnih iznena─Ĺenja. Na pr., tri su mlade Hrvatice - Marija, Sanja i Martina, te ┼ávicarka Julia u ulozi hostesa, pobudile pa┼żnju posjetitelja, koji su se onda i bez prave potrebe obra─çali djevojkama sa pitanjima i zamolbama, kako bi mogli u┼żivati u njihovom dru┼ítvu. A mnoge su se o─Źi u nevjerici ra┼íirile, kada su me─Ĺu posjetiteljima primijetile Roberta Ismajlovi─ça, ovogodi┼ínjeg "mister Schweiz" i njegovog ne manje atraktivnog brata. Zajedni─Źka fotografija Roberta i hostesa bila je logi─Źna posljedica tog susreta, a biti ─çe i lijepa uspomena u albumu ┼żivota.

 


U nedelju, 22.06.03. u─Źesnici "Hrvatske pri─Źe" odr┼żali su ─Źak tri duhovna koncerta u na┼íim misijskim sredi┼ítima Dulliken, Solothurn i Bern, gdje su tako─Ĺer osvojili srca prisutnih. Jo┼í iste ve─Źeri krenuli su na daleki put ku─çi u Hrvatsku, ostavljaju─çi za sobom razdragane i sretne ljude.

Mi ne nalazimo prave rije─Źi koje bi u potpunosti opisale na┼íu zahvalnost svim u─Źesnicima Hrvatske pri─Źe, a napose muzi─Źkim veli─Źinama - gospo─Ĺi Vlahovi─ç, te gospodi Hrid, Leopold i ┼Żivkovi─ç - ┼íto su se odazvali na┼íem pozivu i na sebe preuzeli napor putovanja i nastupa tokom ovih za lipanj neobi─Źno vru─Źih dana.
Zahvaljujemo Matici iseljenika Hrvatske i Hrvatskoj radio i televiziji - glavnim nositeljima ovog divnog projekta, te sponzorima u Hrvatskoj i ┼ávicarskoj. A ─Źlanovima, prijateljima i ─Źitateljima prenosimo rije─Źi Lejdi Oreb kojima se i mi pridru┼żujemo:

"Kada bismo sve jezike svijeta govorili, kada bismo razdali sav imutak, a ljubavi i mira ne bismo imali, ni┼íta ne bismo postigli. "Hrvatsku pri─Źu" pri─Źamo iz dubokog uvjerenja da na ovom svijetu trebamo biti primjerom ustrajnosti u dobru.
I molimo se svome za┼ítitniku, bla┼żenom Alojziju Stepincu, da nam pomogne nositi na┼íe malo svjetlo iz Hrvatske u svijet, otvaraju─çi nove putove suradnje glasom na┼íih umjetnika, a taj glas ka┼że: Imajmo razumijevanja i po┼ítovanja prema sebi i drugima, snagom vjere u dobro!"


002-2003

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU