Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
Èasopis DO
Hrvatska
Va¹a pisma
Knjige
  Iz ©vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

HRVATSKA U FOKUSU EUROPE       (21.01.2020.)

Što nam nosi hrvatsko predsjedanje Vijećem EU?

Iako je predsjedajuća država članica „prva među jednakima“, nije tajna da se njezin glas za stolom s 27 mjesta snažnije čuje, pa je to i prilika za snažniju artikulaciju hrvatskih nacionalnih interesa, i to upravo u trenutku kada se dogovara europski proračun za sljedeće sedmogodišnje razdoblje.

(Vizualno rješenje hrvatskog predsjedanja rad je studentice dizajna Ive Primorac)

Nova 2020. stavila je pred hrvatske institucije izazov s kojim se dosad nismo susreli, predsjedanje Vijećem Europske unije, kolokvijalno zvano predsjedanje Europskom Unijom. O predsjedanju se u nas do sada dosta pisalo i govorilo, ponekad veličajući ulogu koju će Hrvatska imati u zajednici europskih naroda u sljedećih pola godine, a ponekad kritizirajući i predsjedanje kao takvo i nas kao najmlađu državu članicu, argumentirajući pritom da je riječ o tehničkom aspektu vođenja Unije, pri čemu većina javnosti i ne zna tko je predsjedao prije nas (Finska) i komu ćemo za pola godine predati palicu upravljanja Vijećem EU (Njemačkoj).

Za nerazumijevanje uloge predsjedanja zaslužna je i kompleksna priroda europskih poslova, pa i na terminološkoj razini. Naime, posljednjih smo mjeseci imali priliku čuti i od upućenih i obrazovanih novinara, pa čak i od samih dužnosnika, da su pobrkali tri institucije sličnoga imena, ali bitno različitoga sastava i funkcija: Vijeće Europe, Europsko vijeće i Vijeće Europske Unije. Vijeće Europe se pošle godine najviše spominjalo u kontekstu izbora Marije Pejčinović Burić na funkciju glavne tajnice spomenute institucije, koja ipak nije povezana s EU (članice Vijeća Europe su npr. Rusija i Ukrajina), dok je Europsko vijeće skupina šefova država članica EU, koja utire put djelovanju Unije. Ono čime Hrvatska predsjeda jest institucija koja okuplja ministre nacionalnih vlada država članica, koji se sastaju u različitom formatu po različitim temama, ovisno radi li se o gospodarstvu, pravosuđu, unutarnjim poslovima i sl. Vijeće EU ili Vijeće ministara zato postoji u deset različitih formacija, ovisno o sastavu ministara koje okuplja.

Imajući u vidu organizacijske, sadržajne i sve ostale izazove pred kojima će se u sljedećih pola godine naći hrvatske institucije, a koji će svakako kao posljedicu ponekad imati i prometne gužve u metropoli, što najviše zanima dio građana, logično je i razumljivo postaviti pitanje koja je korist takva projekta. Jednostavno, Hrvatska će u sljedećih pola godine biti u fokusu europskih političara i medija, ukratko decision i opinion makera, imat će priliku pokazati se Europi i svijetu kao moderna i stabilna europska država, koja je solidan politički i gospodarski partner u nizu projekata.

Iako je predsjedajuća država članica „prva među jednakima“, nije tajna da se njezin glas za stolom s 27 mjesta snažnije čuje, pa je to i prilika za snažniju artikulaciju hrvatskih nacionalnih interesa, i to upravo u trenutku kada se dogovara europski proračun za sljedeće sedmogodišnje razdoblje. Prilika je to i da Hrvatska digne glas o otvaranju pregovaračkih poglavlja sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, jer je Hrvatskoj u interesu da susjedne zemlje postanu članice Unije, ali tek kada ispune uvjete koji se dotiču i otvorenih bilateralnih pitanja sa susjedima, kao što je pitanje nestalih u Domovinskom ratu.

Ukratko, što god mislili o EU, bili i najveći euroskeptik, treba priznati da naizgled tehnička zadaća Hrvatskoj daje odlične karte, s kojima će najmlađa punopravna članica EU imati mnogo veće šanse da dobro odigra partiju. Imajući u vidu da je Europska prijestolnica kulture ove godine jedan hrvatski grad, a riječ je o projektu koji je u nadležnosti spomenutog Vijeća Europe, a ne Europske Unije, broj reflektora uperenih na našu zemlju još je veći. Dodajmo tome da Hrvatska ove godine predsjeda i Strategijom EU za dunavsku regiju, popularno zvanom Dunavska strategija, u sklopu koje se ostvaruju brojni resorni projekti. Nažalost, ne postoji mjerilo na osnovi kojega bismo usporedili referentne vrijednosti 1. siječnja i 30. lipnja 2020. i tako izračunali dodanu vrijednost hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU, ali svaka država članica EU u umreženom političkom i gospodarskom svijetu treba ulagati i u takav oblik aktivnosti, jer bi u protivnom negativne posljedice nevidljivosti ili izolacije bile itekako vidljive.

Središnji samit u svibnju


Prvu priliku za pokazivanje u najboljem svjetlu Hrvatska je dobila već u drugom tjednu nove godine – posjetom skupine od šezdesetak novinara i izvjestitelja iz niza europskih zemalja (8. i 9. siječnja) i dolaskom Europske komisije u Zagreb (9. i 10. siječnja) na čelu s Ursulom von der Leyen, bivšom njemačkom ministricom obrane. U sljedećim mjesecima bit će ministarski sastanci na razini financija, unutarnjih poslova i poljoprivrede (siječanj) i gospodarstva, znanosti, obrazovanja i ponovno poljoprivrede (veljača) itd. Ipak, kako se samo neki ministarski sastanci održavaju u predsjedavajućoj državi članici, a ostali u Bruxellesu i Luksemburgu, prometnice između Zračne luke dr. Franje Tuđmana i Nacionalne i sveučilišne knjižnice neće biti baš stalno zatvorene. Unaprijed zacrtan raspored ministarskih sastanaka podložan je promjenama, pa je tako već na početku godine održan izvanredan sastanak Vijeća za vanjske poslove zbog novonastale krize s Irakom.

Ipak, sastanak koji je svakako politička kruna hrvatskog predsjedanja jest EU samit s državama Zapadnog Balkana, koji će se u Zagrebu održati 6. i 7. svibnja, a na kojem će sudjelovati šefovi 42 države EU i Zapadnog Balkana. Kako je već naglašeno, jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja jest pokretanje pregovaračkog procesa s Albanijom i Sjevernom Makedonijom s mrtve točke, a svibanjski dan kada se u Zagrebu sastaju EU i Zapadni Balkan za tu veliku zadaću nije prikladan, ni vremenski ni logistički. Proces otvaranja pregovaračkih poglavlja treba dogovoriti ranije, ponajprije s Francuskom, koja je dala crveno svjetlo na sastanku Europskog vijeća u listopadu prošle godine, zbog čega je prva ovogodišnja destinacija Vladina zrakoplova bio Pariz. No osim ministarskih sastanaka, u Hrvatskoj će se održati i brojni sastanci na nižim razinama: istaknimo ovom prilikom zajednički sastanak radnih skupina odbora za poslove u kulturi te za audiovizualne medije, održan 10. siječnja u Zagrebu.

Bogat kulturni program


Posebna je dodana vrijednost hrvatskog predsjedanja kulturni program koji će se priređivati što u domovini što u inozemstvu, a na kojem će nastupiti hrvatski izvođači, često s djelima hrvatskih autora. Karta više tražila se za prigodni koncert u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 9. siječnja, na kojem su uz najveća imena svjetske povijesti glazbe zaorila djela Lisinskog, Zajca i Gotovca, a briselska je publika 15. siječnja imala priliku čuti Hrvatski barokni ansambl sa solistima Maxom Emanuelom Cenčićem i Renatom Pokupić na svečanom koncertu u povodu početka predsjedanja u glavnom gradu Europe. Jesu li se djela Filipa Vranjanina ili Ivana Marka Lukačića već čula u čuvenom briselskom Bozaru, nije nam poznato, no odgovor nije teško pretpostaviti.

U europskim zemljama očekuje nas do kraja lipnja još više od pedeset sjajnih koncerata, izložbi, predstava i filmskih projekcija, kojima će se hrvatska baština predstaviti u najboljem svjetlu. Istaknimo samo nastupe Ansambla narodnih pjesama i plesova Lado u Beču, Pragu, Bratislavi i Pečuhu, ali i na Cipru i Malti, zatim gostovanja zagrebačkog HNK-a u sedam europskih gradova od Baltičkog mora do Atlantika, izvedbu Kuljerićeva Hrvatskoga glagoljaškog rekvijema u Münchenu pod palicom Ivana Repušića ili veliku izložbu Zagreb – Budimpešta, na kojoj Klovićevi dvori već marljivo rade s budimpeštanskim Nacionalnim muzejom, a koju ćemo nakon postava u Mađarskoj vidjeti u rujnu i na zagrebačkom Jezuitskom trgu. Neka stoga uz službeni slogan hrvatskog predsjedanja, koji glasi „snažna Europa u svijetu punom izazova“, neslužbeni slogan predsjedanja u godini u kojoj slavimo 250. obljetnicu rođenja velikog Beethovena bude stih iz Devete simfonije „Zagrlite se, milijuni“.

Piše Domagoj Marić, Vijenac 675

www.hkz-kkv.ch

178 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU