Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

HRVATSKE LEGENDE     ┬á (04.04.2020.)

Veronika - Nematerijalno kulturno dobro

O jednoj od najpoznatijih legendi ovih prostora, o Veroniki Desini─Źkoj ─Źini se kako je sve poznato, toliko da je i sama usmena predaja o njoj 2014. godine registrirana kao nematerijalno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture. Prema legendi, i danas se za vrijeme olujnih no─çi u zidinama zagorskog dvora Veliki Tabor mogu ─Źuti jecaji nesretne Veronike, ┼żrtve strastvene i zabranjene ljubavi prema FridriHu, sinu Hermana II. Celjskog. Nevina ubijena po nalogu svog nesu─Ĺenog punca Herman II. Celjskog, njezino su tijelo zazidali u zidine dvora, tamo negdje gdje se peterokutna kula spaja s ulazom u dvorac. Barem tako glasi legenda!

Tko je bila stvarna Veronika?

Pri─Źa o njoj fantasti─Źnija je od legende koja je vremenom od njezinog ┼żivota nastala, i njezino postojanje izravno je utjecalo na po─Źetak agresivnog progona vje┼ítica na ovim prostorima. U rasponu od samo nekoliko godina Veronika je postala povijesni akter drame koja je pokrenula brojne doga─Ĺaje koji su definirali izgled budu─çnosti ovih prostora.


Bila je stvarna osoba koja je ┼żivjela po─Źetkom 15. stolje─ça, u vrijeme kada su grofovi Celjski veliki, jaki i mo─çni. Herman II. Celjski na vrhuncu je mo─çi. Godine 1396. u bitci kod Nikopolja spasio je ┼żivot kralju ┼Żigmundu Luksembur┼íkom i pomogao da se spusti la─Ĺom od Dunava prema Carigradu i tako vrati u Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo. Zahvalan, ┼Żigmund mu 1397. daruje Vara┼żdin, a 1399. godine i Zagorsku ┼żupaniju. Obitelj Celjski tako na mala vrata ulazi u krug hrvatske feudalne elite, pa tako i hrvatske povijesti gdje ─çe ostaviti neizbrisiv trag.


Herman II. ima k─çer Barbaru, i sina Fridriha. Barbarinu ruku daje kralju ┼Żigmundu i ona uskoro ulazi u svoju legendu i postaje crna kraljica, strah i trepet naroda ovih prostora. Fridrih je pak, suprug Elizabete Frankopan iz ku─çe Modru┼í i ─Źini se kako je Herman II. dobro postavio budu─çnost svoje obitelji. Utjecaj, mo─ç, teritorij i bogatstvo bilo je u rukama jedne obitelji.

 


Sve do sudbonosnog trenutka kada Fridrih obilaze─çi svoje posjede upoznaje Veroniku. Ra─Ĺa se strastvena ljubav. Povijesni izvori na koje se ova pri─Źa naslanja, izme─Ĺu ostalog, temelje se na Celjskoj kronici u kojoj obiteljski pisar ili redovnik detaljno bilje┼żi doga─Ĺaje vezane uz obitelj u periodu od 1341. do 1456. godine. Kronike spominju kako Fridrih nije bio u najboljim odnosima s Elizabetom, te kako je ─Źesto izbivao i obilazio svoje posjede, te kako je imao brojne ljubavnice. Veronika se tako prvi puta spominje u kontekstu smrti Elizabete Frankopan koja 1422. godine umire pri porodu u Krapini. Kronike bilje┼że kako se odmah po njezinoj smrti po─Źelo govorkati kako ju je ubio sam Fridrih kako bi mogao o┼żeniti Veroniku. Veronika je opisana kao plemkinja ni┼żeg roda, vjerojatno k─çer nekog viteza koja je ┼żivjela kod Velikog Tabora, od kuda dolazi i drugi dio njezinog imena von Dessinitz, odnosno iz Desini─ça.

 


Ostavljaju─çi sina kojeg ima s Elizabetom, Ulriha, Fridrih je prisiljen odre─çi se svih frankopanskih posjeda i bje┼żi s Veronikom u Fridrih┼ítajn u blizini Ko─Źevja u ju┼żnoj Sloveniji. Godine 1424. zbog smrti supruge, na molbu kralja ┼Żigmunda trebao mu je suditi danski kralj Erik VII., ali presuda nije bila donesena. Poslije vjen─Źanja s Veronikom, sumnje u ubojstvo Elizabete su se pove─çale i Herman II., po njih ┼íalje odred vitezova. Kronike bilje┼że kako Fridrih u o─Źaju tra┼żi za┼ítitu od samog kralja ┼Żigmuda, no on umjesto da mu pomogne, poma┼że njegovom ocu u privo─Ĺenju. Prvo hvataju Fridrika, a potom i Veroniku, te oboje zavr┼íavaju u tamnici danas razru┼íenog starog grada Ojstrica gdje je za njihovo ─Źuvanje zadu┼żen vitez Jo┼íto Sote┼íki.

 


Kronike bilje┼że kako su ljubavnici razdvojeni. Fridriha odvode u Gornje Celje gdje je zato─Źen u kulu gdje ostaje ─Źetiri godine. Od tada se ta kula naziva Fridrihova kula. Veroniku i dalje dr┼że u Ostojnici bez hrane i vode. Uskoro ju po nalogu samog Hermana II. odvode u Celje pod optu┼żbama da je ─Źarobnica, odnosno vje┼ítica koja je zavela njegovog sina. Ovdje treba naglasiti kako je u kontekstu vremena ovaj slu─Źaj o─Źito bio relativno poznat, te kako nije bilo mogu─çe samo tako u─Źiniti da Veronika ÔÇťnestaneÔÇŁ pa je zato optu┼żena da je vje┼ítica.


Veronika je bila podvrgnuta sudskom procesu karakteristi─Źnom za vje┼ítice, koje je vjerojatno uklju─Źivalo i torturu. Sudili su joj u Celju, gdje je oslobo─Ĺena optu┼żbi. Legenda ka┼że kako je su─Ĺenje trajalo puna dva dana nakon kojeg Veroniku vra─çaju u Ostojnicu gdje je po nalogu Hermana II. dva viteza utapaju u kadi i pokapaju u slovenskom mjestu Vransko. To─Źno vrijeme njezine smrti nije poznato, jer neki izvori navode 1425. godinu, a neki 1429. godinu. Kad za ubojstvo saznaje Fridrih koji je u me─Ĺuvremenu pu┼íten iz tamnice, daje nalog da se njezino tijelo ekshumira i prebaci u ┼Żi─Źki samostan (┼Żi─Źka kartuzija).


Njegov otac Herman II. nakon obiteljske tragedije, koja je po svemu sude─çi razorila obitelj i njegove planove o ┼íirenju mo─çi, nastavlja njegovati mr┼żnju prema vje┼íticama, do te mjere da u pismu iz 1432. godine koristi svoje bansko pravo kako bi naredio ┼żupanu i plemi─çkim sucima Zagreba─Źke ┼żupanije strog progon vje┼ítica. To pismo, postaje jedna od pravih podloga progona vje┼ítica koja vremenom prelazi pod sudsku vlast. Veronika je pre┼íla u legendu koja ┼żivi i danas, dijelom zbog ─Źinjenice kako se vremenom po─Źeo tvrdi da je ona nije zadavljena u Ostojnici, ve─ç u Velikom Taboru.


Tako je prilikom ─Źi┼í─çenja dvora i njegove restauracije 1982. godine prona─Ĺena ┼żenska lubanja za koju se smatralo da pripada nesretnoj Veroniki Desini─ç. Potom su tijekom konzervatorsko-restauratorskih radova na kamenim dijelovima 2012. godine u dvorcu prona─Ĺena dva pramena kose. Rije─Ź je o svjetlosme─Ĺem i tamnosme─Ĺem pramenu kose koji su poslani na analizu u institut Ru─Ĺer Bo┼íkovi─ç. Kako bismo saznali rezultate analiza kontaktirali smo muzej dvorca Veliki Tabor ne bi li saznali radi li se uistinu o Veronikinim ostacima. Prema rije─Źima voditeljice dvorca, magistre povijesti Renate De─Źman ÔÇťAnaliza koju su proveli znanstvenici instituta Ru─Ĺer Bo┼íkovi─ç pokazala je kako pramenovi kose datiraju od sredine 17. do po─Źetka 19. stolje─ça te ne mogu pripadati Veroniki Desini─çkoj budu─çi da je ona ┼żivjela u prvoj polovini 15. stolje─ça. Sli─Źna je situacija s lubanjom koja je prona─Ĺena u ostavi, a koja je tako─Ĺer datirana na isto razdoblje.ÔÇŁ


Legenda o Veroniki ┼żivi i danas, kako u Hrvatskoj tako i u susjednoj Sloveniji, jer u vrijeme kada je nastala, te dr┼żave nisu ni postojale i danas je ona dio zajedni─Źkog naslje─Ĺa ovih prostora iz vremena kada je u rasponu od samo nekoliko godina ro─Ĺeno nekoliko legendi.


┬ę Blaga&misterije
Više na https://bit.ly/3dWs6r9

www.hkz-kkv.ch

178 -2020

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU