Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

HRVATSKI ISELJENI─îKI DUHOPIS    (14.07.2013.)

NOVA KNJIGA O HRVATSKIM ISELJENICIMA

Krajem lipnja ove godine iza┼íla je iz tiska knjiga "Hrvatski iseljeni─Źki duhopis". Autorica Tuga Tarle i sama je okusila iseljeni─Źki ┼żivot. Radila je i kao diplomat, te bila promotor hrvatske kulture u ─îileu, ┼ápanjolskoj, Australiji i Slova─Źkoj.

Donosimo recenziju dr. sc. Marina Sopte i kratki pregled aktivnosti gospo─Ĺe Tarle.

Recenzija

Tuga Tarle: Hrvatski iseljeni─Źki duhopis

Knjiga autorice Tuga Tarle pod naslovom Hrvatski iseljeni─Źki duhopis pripada onim ┼ítivima koje, kada ga po─Źnete ─Źitati, ne ispu┼ítate iz ruke dok ne zavr┼íite s ─Źitanjem. I pored, po mom sudu, nepotrebne isprike autorice na samom po─Źetku knjige, da njezina namjera nije bila da pi┼íe znanstveni rad ┼íto sama knjiga i nije, ja ─Źu sebi uzeti slobodu i tvrditi da ─çe ona morati postati obavezna literatura ne samo za sveu─Źili┼íne profesore i njihove studente koji se bave prou─Źavanjem povijesti hrvatskog iseljeni┼ítva, nego i za hrvatske diplomate, naro─Źito one koje njihova profesionalna du┼żnost odvede u gradove i dr┼żave u kojima ve─ç djeluju dobro organizirane hrvatske zajednice.

Autori─Źin jednostavan i lagan stil pisanja u kojima ona daje slikovit opis hrvatskih zajednica, pojedina─Źnih uspjeha ili pak tragi─Źnih sudbina hrvatskih iseljenika u Australiji, ─îileu, Ekvadoru ili Slova─Źkoj, gdje ju je odvela njezina profesionalna du┼żnost diplomate, ─Źitatelj sti─Źe dojam da i sam te zajednice i li─Źnosti osobno dobro poznaje. Opisuju─çi ┼żivot hrvatskih zajednica, izazove i probleme s kojima su njihovi ─Źlanovi suo─Źeni u svakidana┼ínjem ┼żivotu u njihovim novim domovinama, dolazimo da spoznaje kako se o hrvatskom iseljeni┼ítvu ipak dovoljno ne zna, da je ono nedovoljno istra┼żeno pa ─Źak i zanemareno.

U svojoj poznatoj pjesmi Hrvatska, pjesnik Drago Ivanišević pjeva;

Ni brda nisu
ni doline, ni rijeke, ni more
ni oblaci nisu,
ni kiša, ni snijeg nije moja Hrvatska...
Jer Hrvatska nije zemlja, kamen, voda,
Hrvatska je rije─Ź koju nau─Źih od majke

Stihovi ove pjesme na najbolji na─Źin ilustiraju ┼żivot i rad autorice, kao i hrvatskih iseljenika i njihovih zajednica u Australiji, ─îileu, Ekvadoru i Slova─Źkoj koje ona u svojoj knjizi opisuje. Nakon ┼íto je sa svojom obitelji i sama okusila iseljeni─Źki ┼żivot u Australiji, suo─Źena kao i ve─Źina iseljenika da bira izme─Ĺu dva svijeta, jednog u kojem za hrvatske a i svjetske pojmove djeluje dobro organizirano dru┼ítvo i visoki ┼żivotni standard, ili povratak u domovinu gdje je ─Źeka neizvjesna i nesigurna budu─Źnost, autorica i njezina obitelj odlu─Źuje se a povratak u Hrvatsku, u kojoj se ve─Ź iz daljine ─Źuju ratni bubnjevi i pokli─Źi Milo┼íevi─Źevih "vitezova" Arkana, ┼áe┼íelja i njima sli─Źnih.

I ba┼í ovo kratkotrajno ┼żivotno iseljeni─Źko iskustvo ste─Źeno u Australiji, uveliko ─çe autorici pomo─çi i olak┼íati da bolje shvati, razumije a iznad svega suosje─ça s hrvatskim iseljenicima kada kao profesionalni diplomata dolazi raditi u njihovim sredinama. Autorica u svojoj knjizi izvrsno uo─Źava probleme s kojima su suo─Źeni pripadnici hrvatskih zajednica bez obzira da li se to radilo o Australiji, ─îileu, Ekvadoru ili Slova─Źkoj. Kako se suprostaviti izazovima procesa asimilacije ili integracije, na koji na─Źin ┼íto bezbolnije odgovoriti na ove probleme.

Novo vrijeme, nove generacije, i druga politi─Źka stvarnost u domovini, to jest uspostava demokratske Hrvatske, prisiljava hrvatske iseljenike naro─Źito u Australiji na drasti─Źne promjene dru┼ítvenoga djelovanja. I zato autorica u svojoj knjizi s pravom apelira na sve hrvatske vlasti, da dr┼żavna politika posveti vi┼íe pa┼żnje hrvatskim iseljenicima. Koliko zna─Źi pa┼żnja i dr┼żavna pomo─ç hrvatskim iseljenicima, autorica uzima za primjer malobrojne hrvatske zajednice u Slova─Źkoj. Daju─çi veoma sa┼żeti prikaz povijesti Hrvata u Slova─Źkoj i njihovoj vi┼íestoljetnoj borbi za o─Źuvanje svog nacionalnog, kulturnog, a iznad svega vjerskog identiteta, autorica tvrdi ┼íto i primjerom dokazuje, a to je da bez stru─Źne i materijalne pomo─çi Republike Hrvatske devedesetih godina pro┼íloga stolje─ça, najvjerovatije Hrvati Slova─Źke bi zauvijek nestali u bespu─çu evropske povijesti.

Autorica daje izvrstan prikaz borbe hrvatskih iseljenika u njihovim nastojanjima da o─Źuvaju svoj nacionalni, kulturni, vjerski i ini identitet. U Australiji to se manifetira kroz djelovanje mnogobrojnih dru┼ítava, klubova, folklornih i sportskih klubova, a iznad svega crkava ─Źije je djelovanje najvi┼íe doprinjelo o─Źuvanju tog identitata. Za razliku od Australije, u ─îileu se na┼żalost u ve─Źini slu─Źajeva svelo na to da tisu─çe i tisu─çe mladih ─îilenaca hrvatskog porijekla s ponosom isti─Źu svoje porijeklo, koje kod njih nakon uspostave demokratske Hrvatske pobu─Ĺuje "pomije┼íani osje─Źaj dragosti, tuge i ponosa".

─îitaju─çi veoma pa┼żljivo i s velikm zadovoljstvom autori─Źinu knjigu, njezin opis hrvatskih zajednica, individualne profesionalne uspjehe, velika znanstvena, umjetni─Źka ili sportska dostignu─ça, ali i osobne tragedije u zemljama u kojima je odvela njezina profesionalna du┼żnost, dolazi se do zaklju─Źka da ono ┼íto je svima njima zajedni─Źko, ono ┼íto ih dr┼żi na okupu, ┼íto im daje duhovnu snagu da lak┼íe izdr┼że svoj iseljeni─Źki ┼żivot, mo┼że se opisati ponovo kroz rje─çi pjesnika Drage Ivani┼íevi─ça koji napisa:

i ono u rije─Źi mnogo dublje od rije─Źi
i ono dublje s Hrvatskom me ve┼że,
s Hrvatskom Hrvata,
s patnjama njinim,
sa smijehom i nadom,
s ljudima me ve┼że,
te ja kao Hrvat brat sam sviju ljudi
i kud god idem sa mnom je
Hrvatska

Navode─çi poznate i uspje┼íne Hrvate i Hrvatice koji su svojim individulnim uspjesima ostavili velike tragove u svojim novim domovinama, autorica ┼żeli upoznati, a iznad svega dokazati svom ─Źitatelju da su hrvatski iseljenici bili i ostali najbolji ambasadori svoje domovine. I zato danas kada imao demokratsku Hrvatsku koja je stvorean uz veliku pomo─ç hrvatskih iseljenika, dakako uklju─Źuju─çi i tu Hrvate Australije, ─îilea, Ekvadoea i Slova─Źke o kojima ona pi┼íe, autorica je u pravu kada propagira i bori se da njezina ideja izgradnje suvremenog muzeja hrvatskog iseljeni┼ítva postane jednoga dana stvarnost.

Kao ┼íto se izme─Ĺu ostalog mo┼że zaklju─Źiti ─Źitaju─çi knjigu "Hrvatski iseljeni─Źki duhopis" autorice Tuge Tarle, tematika hrvatskog iseljeni┼ítva je najneistra┼żeniji dio moderne hrvatske povijesti. I zato izgradnja muzeja hrvatskog iseljeni┼ítva o ─Źemu autorica pi┼íe, prdstavljao bi jedan veliki iskorak naprijed u sticanju novoga znanja o bogatoj, dramati─Źnoj i ─Źesto puta bolnoj pro┼ílosti hrvatski iseljenika. Oni su to zaslu┼żili. Na kraju to je zaslu┼żila i sama autorica ove izvanredne knjige o ┼żivotu, radu, uspjesima hrvatskih zajednica, o njihovim strepnjama i strahu pred budu─Źno┼í─çu. Naime zadnjih desetak godina ona se bori, lobira kod ministara, hrvatskih premijera i drugih institucija za ostvarenje projekta koji se zove hrvatski iseljeni─Źki muzej.

Datum recenzije: 3. lipnja 2013-06-03
Recezenzt: dr. sc. Marin Sopta

 

Tuga Tarle

Diplomatkinja, promotor hrvatske kulture u svijetu (─îile, ┼ápanjolska, Australija, Slova─Źka) i dru┼ítveno anga┼żirana publicistkinja: inicirala i vodila Zakladu za skrb o djeci ┼żrtvama rata - DORA (1991.- 1996.), pokreta─Ź i prva predsjednica Hrvatske humanitarne mre┼że te povjerenica podru┼żnice SDLSN-a pri MVEP-u (2008.- 2012.). Sredinom 90-ih ─Źlanica uredni┼ítva ─Źasopisa Matica Hrvatske matice iseljenika i suradnica vi┼íe izdanja Hrvatskoga iseljeni─Źkog zbornika.


Osnovala Hrvatsko-┼ípanjolsko dru┼ítvo prijateljstva u Madridu te Diplomatski klub zamjenika veleposlanika u Bratislavi, vodila (1992. - 1995.) i odnedavna ponovno vodi politi─Źku tribinu KIC-a Kuda ide┼í, Hrvatska?

Objavila zbirku kratkih pripovijetki Ariadnina nit, 2011., DHK - Ogranak Rijeka i Plesne kritike, HC-ITI, 2009., Zagreb te osmislila i priredila knjigu Hrvatska - Australija/Novi Zeland, povijesne i kulturne veze, DHK, 2000., Zagreb; autorica zapa┼żenih eseja iz podru─Źja etike, identiteta i migracija kao i pripovijetki, poezije i neobjavljenih romana. Sura─Ĺivala u mnogobrojnim tiskanim i elektroni─Źkim medijima.

 

 


 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU