Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

O HRVATSKOM MEDIJSKOM PROSTORU ODLU─îUJU (I) TELEFONSKI POZIVI IZ AMERI─îKOG I NJEMA─îKOG VELEPOSLANSTVA     (22.05.2012.)

Josip Jovi─ç, jedan od najistaknutijih hrvatskih novinara - kome je takav status na svoj nakazni na─Źin svojedobno potvrdio i Haa┼íki sud - odnedavno je u mirovini, ali kao da i nije: djelatan je kao kolumnist, ali i kao ─Źest gost javnih tribina, na kojima obi─Źno predstavlja knjige svojih kolega, prognanih iz vladaju─çih doma─çih/stranih kolonijalnih medija.

Ovaj put posebno nas je zainteresirala njegova uloga ─Źlana Programskog vije─ça Hrvatske televizije, na kojoj se nalazi od 4. o┼żujka 2011. godine. Razgovarali smo - ne o uobi─Źajenim budala┼ítinama televizijskog 'glamura' - ve─ç o bitnim temama ovog jo┼í uvijek najutjecajnijeg medija u Hrvatskoj.

Protunacionalna ideologija


U Jutarnjem listu od 6. velja─Źe 2010. godine poznati ┼íportski komentator HTV-a Bo┼żo Su┼íec, nakon vlastitog umirovljenja, objavio je ovakav poziv, re─Źeno je to─Źno, za 'spas HRT-a': 'Hrvatski Sabore, osniva─Źu i vlasni─Źe HRT-a, ne dopusti da interesi kapitala uru┼íe javnu televiziju, koja bi trebala biti promicatelj demokracije, za┼ítitnik hrvatskog nacionalnog bi─ça i ─Źuvar hrvatskog kulturnog identiteta'. Zvu─Źalo je dramati─Źno; o─Źito su ugro┼żeni i demokracija i hrvatsko bi─çe i identitet, ali i previ┼íe uop─çeno: ima li taj 'kapital' svoje ime, prezime i adresu?


Bo┼żo Su┼íec ostao nam je du┼żan pojasni ┼íto je sve mislio kad je to kazao. O─Źito on svakako ima precizniji uvid u spregu kapitala i javne televizije nego promatra─Źi sa strane. Vjerojatno je mislio na komercijalizaciju, na pritiske ljudi s novcem i na potkupljivost ljudi koji rade program, kojima su va┼żni samo boga─çenje i vlastite karijere Jo┼í je jedan problem sa Su┼íecovim pozivom. Objavljen je kad je njegov autor oti┼íao pa nema onakvu snagu kao ┼íto bi ju imao da je javno istupio dok je jo┼í bio u igri. I nije u pitanju samo kapital nego i svjetonazori, ideologije oko kojih se vode globalne bitke. Dodu┼íe, jedno s drugim je povezano. Iza svake ideologije stoji novac, kao i ┼íto iza novca stoji ideologija.

Iz razgovora sa Su┼íecom lako se nazire da on kao razgraditelje nacionalne televizije vidi komercijalne televizije na nacionalnoj razini i u stranom vlasni┼ítvu - RTL i Nova TV - ali i unutarnju 'petu kolonu'. On ju ozna─Źava kao 'mlade 'falangiste' koji su 'samo izvo─Ĺa─Źi radova' za velike strane igra─Źe. Poznato nam je da su od ranih devedesetih nacionalnu televiziju - za ra─Źun famoznog Georgea Sorosa - rastakali pripadnici tzv. Foruma 21. Kakva je veza izme─Ĺu tih starih i ovih novih 'falangista'?

Gospodarska, specijalno financijska kolonizacija zemlje pra─çena je u najve─çoj mjeri medijskom kolonizacijom. Mediji su uglavnom u stranom vlasni┼ítvu. Vlasnicima medija i politi─Źkim strukturama zemalja iz kojih oni dolaze odgovara lijevo-liberalna, globalisti─Źka, neoliberalna, dakle protunacionalna orijentacija. Kadrovi u na┼íim medijima naslije─Ĺeni su iz jugoslavenskih vremena, ┼íkoluju se na ideolo┼íkim fakultetima izrazito lijeve orijentacije, imaju konzistentno negativan, posprdan ili ignorantski odnos prema cijelom nizu politi─Źkih pitanja, posebno prema naciji kao takvoj, Crkvi, obitelji, pro┼ílosti, tradicionalnim moralnim vrijednostima, prema emigraciji i Hrvatima u BiH, itd. Oni su predodre─Ĺeni za sorosovsku ideologiju, nju┼íe duh vremena i lako mu se prilago─Ĺavaju.

Ti ljudi koji su tijekom devedesetih javno primali Sorosov novac, 'Judine škude', danas su temelj medijske vlasti - i na televiziji i u vodećim tiskanim medijima. Je li uopće moguće promijeniti taj odnos u hrvatsku korist?

Naravno da je mogu─çe, pod uvjetom da na vlast do─Ĺe jedna po┼ítena, ponosna, nekorumpirana, nacionalno svjesna i odgovorna politi─Źka opcija.

Gdje takve uop─çe ima? Ili, ako je ima, zar nije razjedinjena, dakle, nacionalno nesvjesna i neodgovorna?

Znam kako ovo zvu─Źi idealisti─Źki i kako se sve ─Źini, uz presudnu upravo medijsku ulogu, da takva opcija nikada ne do─Ĺe na vlast te da posumnjamo u vlastite ideale. Ali ideali se uvijek iznova ra─Ĺaju i obnavljaju i sigurno ─çe nas nad┼żivjeti. HDZ ni u prvom ni u drugom duga─Źkom razdoblju svoje vlasti nije posvetio ovom problemu odgovaraju─çu pozornost. ┼átovi┼íe, Sanader je u skladu sa svojom op─çom politikom zbog svojih osobnih ili vanjskopoliti─Źkih ra─Źunica pogodovao takvim medijima o kojima govorimo i koji se cijelo vrijeme neprijateljski odnose upravo prema HDZ-u kao potencijalnom predstavniku i nositelju nacionalne ideje.

U ovda┼ínjim novinama povremeno se odr┼żavaju savjetovanja o vlasni┼ítvu nad hrvatskim medijima. Ali budu─çi da ga naj─Źe┼í─çe organiziraju ljudi kao ┼íto je, recimo, prof. Stjepan Malovi─ç sa zagreba─Źkog Fakulteta politi─Źkih znanosti, koji je svih ovih godina djelovao kao osobito prilje┼żan dio Sorosove mre┼że, vjerujete li da ─çe javnost ikada dobiti odgovor na to pitanje? Uostalom, i sam je Malovi─ç rekao da mediji u Hrvatskoj to ─Źuvaju kao najstro┼żu tajnu...

Prije koju godinu sastalo se vrlo ┼żurno, kao da se radi o kakvoj izvanrednoj situaciji, Vije─çe za nacionalnu sigurnost kojem su predsjedali predsjednik dr┼żave Ivo Josipovi─ç i tada┼ínja predsjednica Vlade Jadranka Kosor na temu stanja u medijima te utvr─Ĺivanja vlasni┼ítva nad njima. Nakon toga - ni┼íta. O─Źito ih je nazvao netko mo─çniji od njih i kazao: ostavite se ─çorava posla. Postoji svakako interes i strategija da mediji djeluju kao prividno slobodni, a da njima upravlja neka nevidljiva ruka iz sjene.

Je li mogu─çe da se njima, u krajnjem, upravlja iz istog stranog (londonskog?) sredi┼íta - ─Źak i kad su nominalni vlasnici 'njema─Źki' ili 'austrijski'? Ja sam ─Źesto pomi┼íljao da je, recimo, vlasnik RTL-a isti kao i krajnji vlasnik EPH-a...

Iza formalnih vlasnika stoje, bez daljnjega, odre─Ĺene politi─Źke strukture koje drmaju cjelokupnom bankarskom, politi─Źkom i medijskom infrastrukturom. Financijska nam je kriza otkrila kako su sredi┼íta mo─çi u svijetu koncentrirana u vrlo malo ruku i kako one upravljaju politikama pojedinih zemlja. Siguran sam kako ni s medijima nije druk─Źije. Radi se o dvjema najva┼żnijim polugama neoliberalnog sustava koji je sve samo nije liberalan. Mi smo mali ogranak svega toga.

Nije li znakovito: ─Źim se pojave 'Big Brother' ili ove dana┼ínje njegove ina─Źice iz latinoameri─Źke d┼żungle, odmah dobivaju ─Źitave stranice u svim izdanjima EPH-a!

Vi govorite o Big Brotheru, a ja bih mogao spomenuti kampanju za ulazak u EU. Svi su mediji djelovali kao jedan s krajnjim ciljem da nas podvrgnu stranoj kontroli. I svi su najednom prihvatili i po─Źeli rabiti pojmove kao ┼íto su 'zajedni─Źki prostori', 'zapadni Balkan', 'region' ili 'na┼ía regija'.


Animalno bratstvo - jedinstvo


Kad se u prosincu 2003. godine HTV vrlo glupo i, kako netko re─Źe, 'za gotovo korupcijski nisku cijenu', odrekao svog 3. programa i to ne u korist hrvatskog, ve─ç 'njema─Źkog' ponu─Ĺa─Źa RTL-a - pri ─Źemu je svoju ulogu (negativca) odigrao i sada┼ínji predsjednik Josipovi─ç - bunili su se tek malobrojni. Odavno je najavljeno i otvaranje novih hrvatskih programa, ponovljeno je to i ovih dana, ali od njih za sada ni┼íta, mo┼żda i opet zbog stranih medijskih interesa.

Zbivanja oko HTV-a uvijek su pouzdana slika politi─Źkih prilika u zemlji kao i pozicije zemlje u odnosu na, simboli─Źki re─Źeno, Bruxelles ili Washington. Primjeru ┼íto ste ga naveli mogao bih dodati jo┼í nekoliko svje┼żijih. Bila je ve─ç gotova stvar pokretanje posebnog sportskog, umjesto uga┼íenog i prodanog tre─çeg programa, pa se od njega naglo odustalo, ┼íto je vjerojatno bio i povod Bo┼żi Su┼íecu na onakvu reakciju. Hrvatski je sabor ograni─Źio vrijeme reklamiranja na HTV-u u korist stranih komercijalnih televizija i to, pouzdano znam, nakon ┼íto su kod Vlade intervenirali njema─Źki veleposlanik za RTL i ameri─Źki za Novu.

Doziraju li nam to gazde zapravo koliko u audiovizualnim medijima smijemo imati nacionalne 'supstance'?

Vrlo vjerojatno. Sada je opet aktualno pokretanje dvaju novih programa, tre─çega koji bi bio informativni i ─Źetvrtoga koji bi bio obiteljsko-kulturni.

I što će od toga biti?

Tko to mo┼że znati? Ti projekti sastavni su dio ugovora Vlade i HRT-a kao javnog servisa. No do┼íla je Vlada u novom sastavu, a sada┼ínjem vodstvu HRT-a prijeti se smjenama.

Takozvani reality-showovi, 'Big Brother' i njegovi kasniji sljednici, doista se ─Źine kao posebno suptilna liberalkomunisti─Źka promid┼żba, koja se od izravne politike gotovo potpuno okrenula nametanju vrijednosti preko zabave. Jeste li uo─Źili i bizarni "dramatur┼íki" lajtmotiv u mnogima od njih: kao da je svaki od njih programiran za izazivanje svojevrsnog parenja u ozra─Źju bratstva i jedinstva - uvijek neki srpski pastuh treba, javno pred milijunima gledatelja u 'regionu', povaliti neki hrvatsku '┼íupja─Źu'?

Nemogu─çe je ne uo─Źiti to animalisti─Źko ┼íirenje bratstva i jedinstva ovim ili drugim sli─Źnim realityjima, kao ┼íto je nemogu─çe ne primijetiti enormnu popularizaciju zabavlja─Źa koji simboliziraju i promi─Źu taj jugoslavenski ili neojugoslavenski sentiment poput Severine, Bala┼íevi─ça, Bajage, ─îoli─ça itd.

Mo┼żda to i┼żivljavanje srpskih mu┼żjaka nad nekim imbecilnim Hrvaticama treba shvatiti i kao politi─Źku metaforu? Tako, naime, britanski ili koji ve─ç gazde zami┼íljaju polo┼żaj Hrvatske na starom/novom 'zapadnom Balkanu'...

Nije samo to u pitanju. Big Brother dobro slu┼żi i za relativizaciju i razbijanje svih tradicionalnih moralnih vrijednosti, u krajnjem i za uni┼ítavanje srama kao prirodne, uro─Ĺene brane od nemorala.


Povratak u sedamdesete


Kako u svemu ovome na HTV-u prolazi nacionalna kultura (mislim na stvarnu, a ne onu 'sapuni─Źku' ili onu 'revizionisti─Źku', koja po stranim narud┼żbama krivotvori i povijest i sada┼ínjost ovog naroda i zemlje)? Postoji zakonska odredba o minimumu nacionalnih sadr┼żaja na televiziji. Mjeri li se - na nacionalnoj televiziji, ali i na privatnima - postotak takvih sadr┼żaja? Je li u ovom suludom globalizatorskom stampedu mogu─ça stvarno hrvatska televizija, koja bi se oslanjala na na┼íu nacionalnu i vjersku ba┼ítinu?

Minimum nacionalnih sadr┼żaja propisan je Zakonom o HRT kao i ugovorom Vlade i HRT-a i mislim da se taj postotak, barem kvantitativno, po┼ítuje. Ne bismo, uza sve na┼íe nezadovoljstvo, ipak smjeli biti nepravedni, barem kad je rije─Ź o kulturnom programu. Bilo je vrijednih serijala iz povijesti, kulture itd. Najve─çi je problem nedostatak dramskih serija koje bi bile ra─Ĺene na predlo┼íku vrijednih klasi─Źnih ili suvremenih knji┼żevnih dijela doma─çih pisaca. Imamo i doma─çe filmove koji se financiraju novcem televizijskih pretplatnika, ali koji, na ┼żalost, osim rijetkih izuzetaka, uglavnom ne vrijede ni┼íta. Nedovoljna se pozornost posve─çuje jeziku iako postoje lektorske slu┼żbe. Stanje na radiju u tom je smislu mnogo bolje nego na televiziji, gdje je novi glavni urednik najavio odre─Ĺene poteze.

Igrane serije kakva je bila 'Loza' ili dokumentarne ('Hrvatski kraljevi', Vrdoljakova o Titu, Manjkasova o jugoslavenskim tajnim slu┼żbama i sli─Źne) bile su, o─Źito, velik produkcijski napori, ali one su - za razliku od niza drugih pothvata u podru─Źju hrvatskih 'pokretnih slika' - imale za ishod stvarala─Źki uspjeh, a i odli─Źan gledateljski prijam. Ima li na HTV-u snage i volje da se nastavi u ovom smjeru, u dokumentarnom, ali i u ostalim programima - poglavito igranom dijelu programa?

Eto, to ┼íto ste nabrojili potvr─Ĺuje moju tezu ili dojam da ipak nije sve tako crno kao ┼íto se ─Źesto mo┼że ─Źuti iz razli─Źitih izvora. Moglo bi biti i bolje kada bi se omogu─çio kontinuitet rada sada┼ínjem vodstvu.

Postoje li i danas stvaraoci za koje se mo┼że re─çi da su re┼żimski miljenici i oni drugi, koji su na crnim listama? Kakvo je u tom pogledu danas ozra─Źje na Hrvatskoj televiziji i u kulturi uop─çe? Tko zapravo presudno odre─Ĺuje hrvatski kulturni krajolik, njegov okus, boju i miris?

O─Źito postoje i ponekad me ta situacija podsje─ça na rane sedamdesete. Eklatantni su, recimo, primjeri privilegiranih - Rade ┼áerbed┼żije, Predraga Matvejevi─ça, Lordana Zafranovi─ça, Miljenka Jergovi─ça ili Rajka Grli─ça. Nitko se od njih, blago re─Źeno, nije veselio osamostaljenju domovine. Ne znam postoje li crne liste, ali oni drugi pojedinci, da ih ne nabrajam, umjesto nekada┼ínjih progona, danas su pre┼íu─çeni. Iz toga se mo┼że zaklju─Źivati smjer ukupne na┼íe politike.

"Nezamjenjivi" Šprajc


U jeku strana─Źkog nadigravanja oko upra┼żnjenog mjesta u Programskom vije─çu HRT-a na skupu o medijima u re┼żimskom lijevo-liberalnom Hrvatskom novinarskom dru┼ítvu lani u svibnju ┼Żarko Puhovski je, onako pro forma, nazna─Źio sile ("kvazipolitike i kvazikapitala") koje presudno odlu─Źuju o profilu 'na┼íih' medija. Kao primjer kvazipolitike naveo je Zakon o HRT-u s 'teatrom lutaka koji se zove Programsko vije─çe HRT-a, u kojem anonimni i dovedeni ljudi, bez ikakve biografije, glume ┼áeksa i Milanovi─ça'. Jeste li se ikad, kao ─Źlan Vije─ça, svih proteklih godina, osjetili dijelom tog "kazali┼íta lutaka", u kome konce vode '┼áeks i Milanovi─ç'. I jo┼í: tko zapravo, iz ku─çe i izvana, na koncima vodi '┼áeksa i Milanovi─ça'?

O tome tko vodi na┼íe politi─Źare na uzici ve─ç smo dovoljno rekli...

Igra li Šeks, nakon posljednjih izbora, uopće nekakvu ulogu?

Njegova se uloga precjenjuje i u HDZ-u se zacijelo doga─Ĺaju ili ─çe dogoditi uskoro velike promjene.

Mo┼żda je onda bolje govoriti o utjecaju samog Puhovskog...

Njegova ocjena o silama koje utje─Źu na medije generalno stoji, ali mu je primjer lo┼í i vrlo tendenciozan, pa i uvrjedljiv. Naime, ljudi u Programskom vije─çu nisu bez biografija, svi imaju profesionalno iskustvo, titule, mnogi i doktorate, dolaze iz razli─Źitih dru┼ítvenih sfera i razli─Źitog su svjetonazora. Mo┼żda Puhovski u svom nagla┼íenome egocentrizmu nije u stanju vidjeti nikoga drugoga osim sebe i nitko mu nije ravan. Mogu slobodno re─çi, barem za ve─çi dio Vije─ça, kako smo bitno doprinijeli upravlja─Źkoj, financijskoj pa i programskoj konsolidaciji televizije, iako postoje primjedbe s raznih strana i uvijek ─çe ih biti i iako ni sami nismo posve zadovoljni programom.

Koliko, zapravo, vi kao Vije─çe uop─çe mo┼żete utjecati na izgled programa?

Kompetencije Vije─ça u tome su vrlo ograni─Źene i svaka takva intervencija progla┼íava se cenzurom. Radili smo samostalno i mimo odre─Ĺenih politi─Źkih sugestija. Josip Popovac, sada┼ínji predsjednik Uprave, kao i njegovi suradnici, prvi je ─Źelni ─Źovjek HRT-a u cijeloj njegovoj povijesti kojega nije izravno postavila politika. To je ─Źinjenica. Unato─Ź svemu tome ili ba┼í zbog toga, nekoliko proteklih mjeseci Programsko vije─çe u cjelini i njegovi pojedini ─Źlanovi izlo┼żeni su zajedni─Źkim koordiniranim neprincipijelnim napadima, diskvalifikacijama i omalova┼żavanjima od strane Hrvatskog novinarskog dru┼ítva, predstavnika tzv. civilnog dru┼ítva udruga i pojedinih politi─Źkih predstavnika, 'nevladinih' udruga i Vlade. Sude─çi po organizaciji i tonu tih napada koji su ideolo┼íki obojeni i uop─çeni, uvjereni smo kako je njihova motivacija isklju─Źivo politi─Źka, ili osobna, s krajnjim ciljem uspostave nove politi─Źke kontrole nad HRT-om i ostvarivanjem osobnih ambicija pojedinaca u ku─çi i izvan nje.

Gotovo polovica ─Źlanova Programskog vije─ça podnijela je ostavke. ┼áto to konkretno zna─Źi?

Ostavke dijela ─Źlanova Programskog vije─ça, od kojih su se neki, na ┼żalost, aktivno uklju─Źili u kampanju protiv Vije─ça, upravo su plod spomenutih pritisaka. Neki su imali svoje osobne razloge, neki pak nisu mogli podnijeti razli─Źitosti i demokratske principe odlu─Źivanja, a zacijelo je svoju ulogu odigralo i od strane predstavnika vlasti, na podno┼íenje ostavki.

Sve je eksplodiralo izborom novoga glavnog urednika i micanjem Zorana ┼áprajca s mjesta urednika Dnevnika. Nevjerojatno je da se na televiziji koja se zove 'hrvatskom' takav 'kadar' mo┼że smatrati 'nezamjenjivim'.

Taj 'slu─Źaj' sve govori. Zanimljivo je da nitko nije reagirao kad je s ekrana nestao ─Éuro Tomljenovi─ç ili kad je maknuta, primjerice, Ana Jelini─ç zbog razgovora s Darkom Petri─Źi─çem u kojemu je ovaj govorio o politi─Źkoj korumpiranost Stjepana Mesi─ça. Na Programskom su vije─çu kritizirani i Hloverka Novak Srzi─ç i Branimir Bili─ç i nije bilo problema. Smjene urednika u medijima svakodnevna su stvar. Niz novinara isklju─Źen je i onemogu─çen u pisanju pa opet nitko nije dizao svoj glas za njih.

Ta dvoli─Źnost tipi─Źna je nastranost ovda┼ínje medijske situacije.

Pa naravno da se ne radi o principima, ne radi su o medijskim slobodama, radi se jedino i isklju─Źivo o ideologiji i interesima. Postoje samo na┼íi i njihovi i ni┼íta vi┼íe. ┼áprajca smo kritizirali zbog pristranog i falsificiranog, dakle, neprofesionalnog priloga koji se svodi na tezu o izdaju Vukovara, koja je jedna od ubita─Źnih teza u projektu 'detu─Ĺmanizacije'. Mi nismo tra┼żili njegovu smjenu niti je zbog samog priloga smijenjen. Iste udruge i pojedinci koji su se digli na sve ─Źetiri nakon 'slu─Źaja ┼áprajc' prigovarali su urednicima TV-a ┼íto su dali previ┼íe prostora obrani Gotovine i Marka─Źa i izjavama nezadovoljstva gra─Ĺana nakon presude ovim generalima.


'Glave koje govore'


Ra┼í─Źlanjuju─çi strano izvje┼í─çivanje o posljednjim predsjedni─Źkim izborima, uo─Źio sam da one glave, koje nam u HRT-ovim dnevnicima obja┼ínjavaju i zemlju i svijet (Gjenero, Puhovski, Jakovina i sli─Źni), to isto rade, recimo, i u londonskom Guardianu. Tko se to brine za ovu upornu podudarnost, koja mnoge hrvatske plati┼íe - pa i one kojima je osobito stalo do nacionalne televizije - navodi na zlu primisao o potrebi bojkota pla─çanja pretplate?

Osobno sam, i ne samo ja, na sjednicama Programskog vije─ça upozoravao na iritantnu situaciju da o svim politi─Źkim pitanjima zadnjih desetak godina, bilo da je rije─Ź o izborima, bilo o povijesti, genetskom in┼żenjeringu ili homoseksualnim paradama, govore uvijek iste osobe kao da ih je netko odredio kao slu┼żbene tuma─Źe zbilje. Bojao sam se da ─çe se Puhovski pojaviti i u vremenskoj prognozi.

Ja takve 'nacionalne genije' rado nazivam 'glave koje govore' ili engleski 'talking heads'.

Nisu to samo komentatori, ve─ç ima i ultraprivilegiranih politi─Źara. Izbrojeno je, primjerice, kako je Vesna Pusi─ç, prije negoli je postala ministricom, na TV-u bila vi┼íe dana nego ┼íto ih ima u godini. Valjanog odgovora nisam dobio, osim onoga kako je izbor gostiju stvar urednika svake pojedine emisije i spremnosti sugovornika na suradnju. Moram primijetiti kako se situacija u zadnje vrijeme pone┼íto pobolj┼íala.

I kona─Źno, kako ocjenjujete u─Źinak sada┼ínjeg glavnog urednika HTV-a Brune Kova─Źevi─ça i njegove ekipe?

Po mojoj osobnoj procjeni, on radi dobro, ┼íto se ogleda najprije u zaustavljanju pada, pa onda i u porastu gledanosti HTV-a. Odgovoran je, radi┼ían, osje─ça dinamiku novinarskog posla, nije politi─Źki svrstan i razumije televizijsku tehnologiju i produkciju. Ima zate─Źenu novinarsku strukturu i tu se ni┼íta zna─Źajno ne mo┼że preko no─çi u─Źiniti. Te┼íko je, i njemu i Upravi, raditi u uvjetima kad ti stalno visi ma─Ź nad glavom.

Ho─çe li sada┼ínja vlast, koja reda protuhrvatske poteze u cijelom podru─Źju kulture i medija, do kraja mandata uspjeti ukloniti sve nacionalno s 'hrvatske' televizije?

Ne znam, ali o─Źito na tome zdu┼íno rade. Kad se ve─ç nije uspjelo na ostavku natjerati cijelo Programsko vije─çe, ili barem ve─çinu njegovih ─Źlanova, saborski Odbor za medije sada opstruira Zakon o HRT-u izbjegavaju─çi raspisati natje─Źaj za imenovanje novih ─Źlanova Vije─ça umjesto onih koji su razrije┼íeni, a u o─Źekivanju promjene Zakona o HRT-u, koja ima jedinu funkciju rasturiti nepo─çudno Programsko vije─çe i dovesti svoje ljude na ─Źelna mjesta HRT-a. U tome ─çe vlasti uvijek na─çi 'zdrave snage' u samoj ku─çi koje su spremne zbog svojih nerealnih ambicija podviti rep i pru┼żiti ruku. Danas na TV-u o navodnom kaosu najvi┼íe pri─Źaju djelatnici s televizije koji svojim pona┼íanjem i radom ili, bolje, neradom tom kaosu najvi┼íe pridonose.

Domagoj Bari─ç
Hrvatski list, 03.05.2012.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU