Hrvatska kvota za drugi kvartal odavno je iscrpljena. Je li Hrvatska primljena u EU da bi njezini građani mogli odlaziti iz svoje zemlje u Švicarsku?

Velik broj hrvatskih građana odlazi na posao i život u Švicarsku. To je već bio slučaj posljednjih godina. Osim Njemačke i Austrije, Švicarska je posebno popularna kao useljenička zemlja za Hrvate - zbog relativno bliskog geografskog položaja i visokih plaća. Razlozi iseljavanja iz domovine su visoke cijene, loši radni uvjeti i raširena korupcija.

Iseljeništvo ima golem utjecaj na Hrvatsku, primjerice u području skrbi, obrazovanja, ali posebno osposobljenih stručnjaka.

Hrvatska Vlada dosad nije imala učinkovit recept za zaustavljanje gubitka života.

Savezno vijeće je lani u studenom odlučilo nastaviti primjenjivati ​​zaštitnu klauzulu prema radnicima iz Hrvatske predviđenu Sporazumom EU o slobodnom kretanju osoba 2024. godine. No postupno otvaranje pristupa Hrvata švicarskom tržištu rada s vremenom će se pretvoriti u potpuno otvaranje.

Prema Sporazumu o slobodnom kretanju osoba, zaštitnu klauzulu moguće je pozvati samo u dvije uzastopne godine. Prema Državnom tajništvu za migracije, potpuna sloboda kretanja za hrvatske državljane ponovno će probno vrijediti 2025. godine. Prijelazna uredba za Hrvatsku, koja traje ukupno deset godina, primjenjuje se najduže do 31. prosinca 2026. godine.

Nakon toga će sve brane vjerojatno puknuti. Pitanje je je li Hrvatska imala smisla ući u EU samo da toliki radnici bježe iz svoje zemlje. Problem s kojim se trenutačno suočavaju neke švicarske tvrtke je što zapošljavaju Hrvate ne znajući da zbog sustava kvota nemaju valjani boravišni status.

Christoph Mörgeli, Die Weltwoche

www.hkz-kkv.ch /dg