Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

11 GODINA POSLIJE - IDEALI I STVARNOST

Vrhovni ┼żivotni ideal dra. Franje Tu─Ĺmana je bila samostalna, neovisna i suverena hrvatska dr┼żava. Danas na 11. obljetnicu njegove smrti odr┼żava se ova komemoracija u trenutku dubokog moralnog pada nekih hrvatskih politi─Źara. Zapitajmo se , kako je mogu─çe da nakon ─Źovjeka koji je ─Źasno izgorio za slobodnu i demokratsku Hrvatsku do─Ĺu na vlast osobe koje ru┼íe sve ┼íto je Tu─Ĺman ostvario?

No nije korupcija politi─Źara jedina opasnost koja danas prijeti Tu─Ĺmanovoj ba┼ítini suverene Hrvatske. Velika opasnost je i ponovno o┼żivljavanje pod drugim nazivom tragi─Źne povijesne zablude zvane Jugoslavija. Tu─Ĺman je znao da je jugoslavenstvo u bilo kojem obliku grob hrvatskoga naroda i gubitak njegova nacionalnog identiteta. Tragi─Źno povijesno iskustvo je pokazalo, da su Srbi tu multinacionalnu tvorevinu uvijek shva─çali kao pristupni stadij za veliku Srbiju. Ostale opasnosti za hrvatsku dr┼żavu vidimo danas 11 godina nakon Tu─Ĺmanove smrti u dodvoravanju hrvatskih politi─Źara onima koji su napali Hrvatsku i poku┼íali odcijepiti dio njezinog dr┼żavnog podru─Źja, u omalova┼żavanju ┼żrtava jugosrbijanske agresije time, da se namjerava povla─Źiti tu┼żba protiv Srbije za ratnu od┼ítetu, u diskriminaciji prema ┼żrtvama komunizma vra─çanjem stanova u Hrvatskoj agresorskim jugooficirima na kojima su prije bijega iz Hrvatske imali stanarsko pravo, dok , s druge strane, oduzeta imovina u Hrvatskoj u vrijeme komunisti─Źke strahovlade nije niti 20% vra─çena, iako je to bio jedan od uvjeta prijama Hrvatske u UN i Vije─çe Europe.

Krnjenje suverenosti i nacionalnog ponosa je i koaliranje hrvatske Vlade s ─Źetnicima, zatim kad Hrvatska ne koristi me─Ĺunarodnom konvencijom dano joj pravo progla┼íenja isklju─Źivog gospodarskog pojasa na moru, nego umjesto toga progla┼íava pravni hibrid zvan ZERP, pa ─Źak i njegovo djelovanje suspendira prema onima koji plja─Źkaju hrvatski riblji fond.

Diskriminaciju protiv Hrvata u Hrvatskoj vidimo i u kr┼íenju temeljnog demokratskog pravnog na─Źela "jedan ─Źovjek - jedan glas" kad pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj imaju dva glasa na izborima, a pripadnici hrvatskoga naroda samo jedan glas. Veliku opasnost za suverenost hrvatske dr┼żave predstavlja i ulazak u ovako ustrojenu EU. Hrvati su bili i ostali dio Europe, ali one duhovne i kulturalne, Europe naroda i domovina. Ulazak bi Hrvatske u ovako strukturiranu EU,koja vi┼íe sli─Źi unitaristi─Źkoj naddr┼żavi negoli udru┼żenju ravnopravnih dr┼żava, u ─Źijem parlamentu neke ─Źlanice imaju 96 a neke samo 6 predstavnika , ┼íto je o─Źita formula za nadglasavanje, u kojoj se zbog potpune slobode kretanja robe, usluga, radne snage i kapitala otvaraju ┼íirom vrata rasprodaji strancima hrvatskog nacionalnog bogatstva, ulazak bi Hrvatske u takvu EU zna─Źio odricanje od mukotrpno ste─Źene nezavisnosti i suverenosti. Tu─Ĺman je bio za pristup EU, ali takvoj, u kojoj ─çe hrvatski narod zadr┼żati pravo da sam donositi bitne odluke o svojoj sudbini. To pravo je i zahtjev patriotizma, koji je kroz stolje─ça o─Źuvao hrvatski nacionalni identitet usprkos hegemonisti─Źkim presizanjima Be─Źa, Venecije, Pe┼íte i Beograda.

Dr. Franjo Tu─Ĺman je znao, da je bitan preduvjet za o─Źuvanje hrvatske dr┼żavne samostalnosti me─Ĺusobna pomirba hrvatskoga naroda, koji su njemu strane ideologije me─Ĺusobno zavadile. Na┼żalost danas smo svjesni, da ova pomirba nije u potpunosti uspjela onako kako je Tu─Ĺman nju zami┼íljao i ┼żelio. Pomirba je nezamisliva bez spoznaje potpune istine o po─Źinjenim zlo─Źinima, bez priznanja krivnje i bez kajanja za to. No dok se zlodjela pobije─Ĺenih po─Źinjena u Hrvatskoj u Drugome svjetskom ratu prikazuju i osu─Ĺuju, partizansko-komunisti─Źki zlo─Źini se sustavno pre┼íu─çuju. ┼áto vi┼íe, oba predsjednika hrvatske dr┼żave koja su do┼íla nakon Tu─Ĺmana hvale komunizam, tu najkrvaviju utopiju 20. stolje─ça, u ime koje je samo od 8. svibnja 1945., do Bo┼żi─ça te iste godine pogubljen svaki 6. Hrvat. S najvi┼íih politi─Źkih vrhova Hrvatske hvali se Tito, i naj─Źuvenijem trgu u glavnome gradu Hrvatske daje se njegovo ime.

I dok je ─Źak ruski donji dom ("Duma") osudio Staljina za njegove zlo─Źine nad ruskim narodom, a u sije─Źnju 2011. osudit ─çe ga i ruski parlament, u Hrvatskoj nitko nije ni prozvao komunisti─Źkog diktatora Tita, koji je odgovoran za 1 milijun i 100 tisu─ça onih koje je dao ubiti nakon zavr┼íetka Drugoga svjetskog rata. I dok Njema─Źka postavlja zahtjev da se jugoslavenskom komunisti─Źkom diktatoru oduzme u Njema─Źkoj dodijeljeno mu odli─Źje jer je odlu─Źivao o politi─Źkim ubojstvima Hrvata u inozemstvu, u Hrvatskoj se do danas ne zna ni broj politi─Źkih atentata koje je on naredio. Svojataju─çi naziv antifa┼íista biv┼íi Titovi drugovi nastoje opravdati komunisti─Źke zlo─Źine, a neki od njih i amnestirati sebe za njih. Time oni sprje─Źavaju ostvarenje pomirbe i nacionalne sloge u Hrvatskoj.

Nakon Tu─Ĺmanove smrti ovi su biv┼íi partijski "kadrovi"postali najve─ça zapreka povratku iseljenih Hrvata, koji bi u domovinu unijeli ne samo financijska sredstva, nego ono ┼íto je bitno za Hrvatsku stru─Źno znanje i demokratsko iskustvo vlasti. Upravo su ovi jugokomunisti─Źki "kadrovi" bili i ostali najgrlatiji u povici za tzv. detu─Ĺmanizacijom hrvatskog dru┼ítva, ┼íto za njih zna─Źi rashrva─çenje Hrvatske. Dok je Tu─Ĺman bio ┼żiv ovi su se ideolo┼íki fosili gurkali oko njega za polo┼żaj i presti┼ż, da bi ga nakon njegove smrti klevetali. Dok su za Hrvatsku u Domovinskome ratu ginuli uglavnom nekomunisti i njihova djeca, vode─çe polo┼żaje u politici i gospodarstvu su zauzeli uglavnom biv┼íi komunisti i njihova djeca i nastavili podrivati i plja─Źkati Hrvatsku. Zbog izostale katarze hrvatskoga dru┼ítva koja je bila nu┼żna nakon polustoljetne vladavine komunizma, zbog propu┼ítene lustracije koja se je morala provesti na human ali temeljit na─Źin, hrvatski narod nije do┼żivio onu pomirbu i slogu koje su bile stalna ┼żelja dra Franje Tu─Ĺmana.

Hrvatska se 11 godina nakon smrti dr.Franje Tu─Ĺmana nalazi na povijesnom raskri┼żju. Zbog nesposobnosti, lakejstva i korupcije onih koji vode Hrvatsku, zbog infiltracije jugonacionalista me─Ĺu hrvatske politi─Źare, zbog komunisti─Źkih petokolona┼ía u hrvatskom javnom ┼żivotu, zbog nesklonosti nekih dr┼żava, kao npr. Velike Britanije, prema samostalnoj Hrvatskoj, jer im je samostalna Hrvatska poremetila neokolonijalne planove na ovim prostorima, zbog golemog vanjskog duga Hrvatske, zbog svega toga postoji ozbiljna opasnost gubitka hrvatske dr┼żavne samostalnosti.

Evo samo jedan primjer kako korupcija hrvatskih politi─Źara ugro┼żava samostalnost Hrvatske. Ma─Ĺarska preko tvrtke MOL (tri puta manje od INE) dolazi uz bescjenje do ve─çinskog vlasni┼ítva INE, najve─çeg hrvatskog gospodarskog giganta, okosnice hrvatskog gospodarstva i garanta energetske neovisnosti dr┼żave. Ovom malverzacijom Hrvatska postaje apsolutno gospodarski ovisna o Ma─Ĺarskoj kao na po─Źetku XX. stolje─ça. Napomenimo, da je Ma─Ĺarska uz plin i naftu postala i vlasnik svih izvora pitke i termalne vode koje je imala u vlasni┼ítvu INA, a koji su nacionalno bogatstvo Hrvatske. Za ovo do sada jo┼í nitko nije odgovarao, a ovo se nije moglo provesti bez sudjelovanja najmo─çnijih u hrvatskoj politici.

Kod ovakva uru┼íavanja hrvatske dr┼żavne suverenosti svatko se od nas mora zapitati, ┼íto mo┼że osobno u─Źiniti da se ovakvo stanje u Hrvatskoj promijeni. U spa┼íavanju vlastite domovine nitko od nas nije neva┼żan. Hrvatski je narod bio sretan ┼íto je u presudnim trenutcima svoje povijesti imao kao vo─Ĺu dra. Franju Tu─Ĺmana, ─Źovjeka uznosita duha, odva┼żna srca, nepotkupljiva karaktera i dr┼żavni─Źke mudrosti, kojega od njegova ideala slobodne i samostalne Hrvatske nisu mogli odvratiti ni prijetnje, ni neprijateljstva, ni klevetanja potkupljenih medija, ni muke, pa ni sama smrt.

No vremena se mijenjaju i Hrvatska se danas, 11 godina nakon Tu─Ĺmanove smrti, nalazi pred novim isku┼íenjima. U hrvatskom narodu postoje volja i hrabrost da se o─Źuva hrvatska dr┼żava. No da bi se ovo ostvarilo potrebno je da se uklone s odgovornih mjesta beski─Źmenjaci, nesposobni, potkupljeni karijeristi, i ostali karakterni kastrati li┼íeni domoljublja, ali zato puni sebeljublja i srebroljublja. No oni, ─Źiji su o─Źevi ubijali ljude i bacali ih u Jazovku i stotine drugih jama, nemaju danas moralno pravo postavljati se kao arbitri po┼ítenja i demokracije. Oni i njihovi o─Źevi su ve─ç jednom uni┼ítili hrvatsku dr┼żavu.

Tek tada, kada se razra─Źuna s ovim nakotom zloduha, smije se hrvatski narod nadati, da ─çe se uz pomo─ç Bo┼żju uspje┼íno suprotstaviti opasnostima kojima je danas Hrvatska izlo┼żena, i da ─çe o─Źuvati svoju slobodnu, nezavisnu i demokratsku dr┼żavu, za koju je ┼żivio i umro dr. Franjo Tu─Ĺman.

Netko re─Źe, da Hrvati kroz cijelu svoju povijest ne silaze s kri┼żnoga puta. Ne znam je li to za sve Hrvate to─Źno, ali je zacijelo to─Źno za prvoga hrvatskog predsjednika. On je svoj kri┼ż svjesno i voljno nosio uspinju─çi se na Golgotu. Da je Tu─Ĺman nosio svoj kri┼ż s osobno izgra─Ĺenom religiozno┼í─çu neka posvjedo─Źi i ovaj doga─Ĺaj s kojim zavr┼íavam ovaj prikaz.

Prilikom posjete pape Ivana Pavla II. Splitu 1998. godine imao sam privilegij biti cijelo poslije podne s predsjednikom Tu─Ĺmanom u vili "Dalmacija", jer je protokol zahtijevao da se predsjednik dr┼żave, gradona─Źelnik i ┼żupan oproste od sv. Oca tek nave─Źer u ka┼ítelanskoj zra─Źnoj luci. To sam poslijepodne razgovarao s predsjednikom, me─Ĺu ostalim, i o Bogu, vjeri i bibliji. Sje─çam se, da je Tu─Ĺman s dubokim po┼ítovanjem govorio o Kristovoj osobi i poruci, i da je rekao, da je Katoli─Źka crkva u Hrvata najbolji jamac, da ─çe Hrvati sa─Źuvati na ovoj zemljopisnoj vjetrometini svoj nacionalni i vjerski identitet. To je bio moj zadnji susret s predsjednikom.

Doista, onaj tko se s Kristom penje na Golgotu, zajedno s Kristom i uskrsne. Duboko sam uvjeren, bez obzira na pona┼íanje onih koji sramote Hrvatsku, i koji su nedostojni da nju predstavljaju, da je uskrsnu─çe s Kristom sudbina cijeloga poni┼żavanog hrvatskog naroda, i da je to sudbina ─Źovjeka kojemu je Hrvatska zahvalna za svoju nezavisnost i slobodu, dra. Franje Tu─Ĺmana. On ─çe ostati zapam─çen kao ─Źovjek, koji je u mo┼żda najte┼żim trenutcima povijesti napa─çenoga hrvatskog naroda bio njegov lu─Źono┼ía, ─Źuvar njegovih ideala, svjedok njegova ponosa, i - ono najva┼żnije - tvorac njegove samostalne dr┼żave.


Prof. dr. Branimir Lukšić

13.12.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: