Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

INTERVJU S GOSPODINOM JERKOM RUNJE, PREDSTAVNIKOM HMI     (kolovoz 2003.)

Ovih ste dana gost HKZ, pa Vas molimo, predstavite se na┼íim ─Źitateljima.

Kod Vas sam u ulozi predstavnika Hrvatske matice iseljenika, ─Źiji sam ─Źlan upravnog odbora. Matica u ovom slu─Źaju prati projekt Hrvatska pri─Źa, jer te┼żi suradnji s hrvatskim iseljeni─Źkim zajednicama. U iseljeni┼ítvu sam i sam proveo vi┼íe od dvadeset i pet godina. Do 1995. ┼żivio sam i radio u Njema─Źkoj, a onda sam se s obitelji uspio vratiti u Hrvatsku. Povratak u domovinu uvijek je bio dio moje ┼żivotne koncepcije, no ipak je bilo te┼íko donijeti konkretnu odluku, a onda je i provesti u djelo - to ─çete Vi svi ovdje sigurno lako razumjeti.

Rodom sam Sinjanin, iz Karaka┼íice, sela koje je od Sinja udaljeno nekoliko kilometara. Po struci sam teolog i pravnik. Moja obitelj i ja ┼żivimo u Zagrebu. Uspjeli smo se sna─çi, mada nam je na po─Źetku bilo veoma te┼íko. Moja supruga radi na jednoj srednjoj ┼íkoli, a djeca studiraju.

Kako je došlo do Vaše djelatnosti u Hrvatskoj matici iseljenika?

Strana─Źki sam anga┼żiran u HSLS-u, i stranka me u trenutku koalicijske izborne pobjede predlo┼żila za svog predstavnika. Rado sam prihvatio, jer mi tema iseljeni┼ítva le┼żi na srcu, bliska mi je.

Objasnite nam status Hrvatske matice iseljenika; je li to udruga?

Hrvatska Matica iseljenika je dr┼żavna ustanova, a njena je svrha povezivanje iseljene i domovinske Hrvatske. Vlada imenuje upravni odbor, a upravni odbor pak bira ravnatelja, zamjenika i glavnog tajnika, koji vode operativnu djelatnost. Matica ima tridesetak radnih mjesta u Zagrebu i drugim ve─çim hrvatskim gradovima. Bud┼żet joj je do sada dodijeljivan preko Ministarstva financija, a sada ide preko Ministarstva kulture.
Matica ima niz stalnih djelatnosti, kao ┼íto su na pr. ljetne ┼íkole hrvatskog ili razni folklorni seminari, no i projekte poput ovog, ili na pr. radne Ijetne djelatnosti mladih iz iseljeni┼ítva, izdavanja knjiga ili organizacije izlo┼żbi.

Mo┼żete li nam objasniti razliku izme─Ĺu Hrvatske matice iseljenika i Matice hrvatske?

Matica hrvatska je stara hrvatska ustanova kojoj je cilj o─Źuvanje i promicanje hrvatske kulture i kulturno prosvje─çivanje. Ona je kroz svoju dugu povijest uglavnom djelovala u domovini, mada sada ima i odjel za suradnju s iseljeni┼ítvom. Po svojoj strukturi ona je gra─Ĺanska udruga, te o njenoj sudbini odlu─Źuju njeni ─Źlanovi, a ne dr┼żava, kao u slu─Źaju Hrvatske matice iseljenika. Za vrijeme totalitarne jugoslavenske vladavine, Matica hrvatska branila je narodne interese, a Hrvatska matica iseljenika kontrolirala je hrvatsko iseljeni┼ítvo i sigurno je sudjelovala u njegovoj kriminalizaciji. Nakon stvaranja Hrvatske dr┼żave Hrvatska matica iseljenika postaje va┼żna demokratska ustanova, most prema iseljeni┼ítvu. Intenzivno je uklju─Źena u obrambeni rat i stvaranje dr┼żave, a njene su aktivnosti, posebno u razdoblju u kojem je Maticu vodio Ante Beljo, doista mnogobrojne.
Cinjenica je da je u tom razdobIju iseljeni┼ítvo po prvi puta u povijesti dobilo znacaj koji je bio u skladu s njegovom stvarnom ulogom, no problem je da se mnogim iseljenicima ipak cinilo da dr┼żava i Matica svoje djelatnosti i zanimanje pretjerano razvijaju prema tada┼ínjim stranackim nitima i kriterijima.
Ako je to bilo istina, onda je sada jo┼í puno gore. Sada┼ínja vlast uglavnom ignorira iseljeni┼ítvo, na mjestima ─Źak pokazuje izvjesnu distanciranost i politi─Źki antagonizam, ili pak u dijaspori simpatizira tek rijetke pojedince i grupe. Ozbiljna politika prema iseljeni┼ítvu ostaje trajnim izazovom za budu─çnost.

Idejna za─Źetnica i autorica projekta Hrvatska pri─Źa je Lejdi Oreb; kako je do┼ílo do toga da je Hrvatska matica iseljenika sunositelj projekta?

Autorica i sudionici svoj su rad ┼żeljeli predstaviti iseljenicima, ovaj puta u ┼ávicarskoj, i obratili su se ustanovi kojoj je to posao. Smatram da bi Matica ovaj projekt trebala u budu─çnosti jo┼í ─Źvr┼í─çe podr┼żati.

Kakvi su Vaši dojmovi s priredbe u Zürichu?

I u Z├╝richu i u drugim mjestima na kojima je Hrvatska pri─Źa izvedena dobio sam veoma pozitivan dojam. ─îini mi se da je u Z├╝richu bilo posebno uspje┼íno i dojmljivo i stoga treba odati priznanje Va┼íoj Hrvatskoj kulturnoj zajednici koja je omogu─çila da se Hrvatska pri─Źa vidi i ─Źuje u ┼ávicarskoj. Prepoznatljivo je da iza toga stoji puno truda i rada ─Źlanova Zajednice.

Kakvi su Vaši dojmovi o Švicarskoj?

U mladim danima puno sam puta bio ovdje, no sada bolje vidim pojedinosti izvanredne ljepote i razvijenosti zemlje. Gledaju─çi, ─Źovjek tako i nesvijesno po─Źinje uspore─Ĺivati ┼ávicarsku i Hrvatsku i silno za┼żeli br┼żi napredak vlastitoj zemlji. Razumije se da se uskoro ne mo┼żemo nadati sli─Źnom uspjehu, takvo je o─Źekivanje nerealno, jer su razlike u materijalnom bogatstvu neizmjerne - dovoljno je samo usporediti neku ┼íkolu, bolnicu ili ure─Ĺenost nekog krajolika - no treba sve u─Źiniti da napravimo nekoliko velikih koraka prema naprijed. Nadam se da ─çe se to i ostvariti pa da jedan dio iseljenika lak┼íe donese odluku o preseljenju u Hrvatsku. Doista mislim da bi to bilo dobro za obje strane, jer ┼żivot u Hrvatskoj ima i svoje nemjerljive, idealne kvalitete. Razumije se da je odluka o povratku uvijek individualna i obiteljska odluka i tu nema mjesta politi─Źkim parolama.

Molimo Vas da na┼íim ─Źitateljima ponovite poruku koju ste izrekli na priredbi u Z├╝richu.

Hrvatska matica iseljenika - a mo┼żda bi bilo bolje kada bi se zvala Matica hrvatskih iseljenika - mora te┼żiti intenzivnijim, a nadstrana─Źkim aktivnostima za iseljenike. Njeni su potencijali u materijalnom i ljudskom smislu ograni─Źeni, no simboli─Źki ona je institucija Hrvatske dr┼żave koja iseljenicima treba biti poput majke - spremna prihvatiti svu svoju djecu, sa svima sura─Ĺivati, sve paziti i poticati, pomagati u me─Ĺusobnoj komunikaciji raznih zajednica i raznih skupina. Treba sura─Ĺivati sa svim dru┼ítvima, udrugama, misijama, klubovima, hrvatskim ┼íkolama, predstavni┼ítvima i krovnim organizacijama. U tom smislu posebno treba o┼żivjeti suradnju sa Hrvatskim svjetskim kongresom.
Iseljeni┼ítvo je neodijeljivi i preva┼żan dio hrvatskog nacionalnog tijela - dolazimo iz istih zavi─Źaja, iz istih obitelji, nose nas iste ─Źe┼żnje za zajedni─Źkom budu─çnosti i boljitkom - i u tom smislu treba te┼żiti bezuvjetnoj suradnji, po┼ítivanju i zajedni┼ítvu.

Gospodine Runje, zahvaljujemo Vam osobno i u ime Hrvatske kulturne zajednice na razgovoru i strpljivosti.

I ja Vama zahvaljujem na suradnji i gostoprimstvu, i ┼żelim da uspje┼íno nastavite svojim radom. Svima je poznato da u ┼ávicarskoj djeluje mnogo izvanrednih pojedinaca i anga┼żiranih skupina, a dugogodi┼ínje djelovanje ljudi u Hrvatskoj kulturnoj zajednici posebno je poznato. Sigurno je da takav rad ima smisla. Inicijativa i stvarala┼ítvo uvijek unapre─Ĺuju ljudski, na┼í osobni i ┼żivot ljudi oko nas, pa je Va┼í trud sigurno na dobro Va┼íe Zajednice, domovine Hrvatske i na dobro Va┼íe druge domovine - ┼ávicarske. Na sitne se napetosti me─Ĺu ljudima i grupama ne treba osvrtati, to je posve normalno i poznato je svima koji se prihvate nekog dru┼ítvenog posla. Idite dalje, a ja Vam u ime Hrvatske matice iseljenika i u svoje ime ┼żelim ustrajnost i napredak.

Intervju napravili Dunja i Osvin Gaupp


002-2003

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU