Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

MAESTRO IVAN MATARI─ć, GLAZBENIK, SKLADATELJ I GLAZBENI PEDAGOG       (21.11.2018.)

┬╗Na vjeri se mora stalno raditi - zalijevati┬ź


U povodu 4. Vinkova─Źkoga orgulja┼íkoga festivala (VOF) ┬╗Organum Cibalae┬ź u Vinkovcima je i ove godine bio njegov pokreta─Ź prof. Ivan Matari─ç, jedan od najistaknutijih predstavnika hrvatskih orgulja┼ía, glazbenik, skladatelj i glazbeni pedagog, predsjednik Hrvatske kulturne zajednice iz ┼ávicarske i dobitnik priznanja pape Franje za 53 godine orgulja┼íke slu┼żbe.

Od Svete Klare do Lihtenštajna

Prof. Matari─ç je ro─Ĺen u Zagrebu 1952., a zaljubljenik u orgulje postao je zahvaljuju─çi roditeljima, koji su bili ─Źlanovi Katedralnoga pjeva─Źkoga zbora u Zagrebu, te je kao dijete do┼íao do prvih dodira s fascinantnim zvukovima zbornoga pjevanja, kao i s rasko┼ínom paletom orguljskoga zvukovlja. Prvu poduku na orguljama primio je od isusovca o. Loranda Kilbertusa na Salati u dobi od 12 godina. Ni┼żu i srednju glazbenu ┼íkolu zavr┼íio je u Glazbenoj ┼íkoli Pavla Markovca u Zagrebu u razredu prof. Zente Figenwald. Upisav┼íi studij orgulja na Muzi─Źkoj akademiji u Zagrebu u razredu prof. Vlaste Hranilovi─ç, diplomirao je 1979. godine u razredu prof ┼Żarka Dropuli─ça.

S nepunih 15 godina, nakon prerane ot─Źeve smrti 1968., preuzeo je mjesto stalnoga orgulja┼ía u crkvi sv. Klare u Svetoj Klari kraj Zagreba, gdje je bio orgulja┼í do 1979. Od 1968. pa sve do studenskih dana istodobno je bio i orgulja┼í bazilike Srca Isusova u Zagrebu. Nakon zavr┼íenoga studija djelovao je kao profesor klavira i korepetitoru ┼ákoli za klasi─Źni balet na Ilirskom trguu Zagrebu. U jesen 1979. postao je stalni orgulja┼í crkve sv. Marije na Dolcu u Zagrebu, a 1984. godine postao je stalnim orgulja┼íem zagreba─Źke katedrale. Godine 1985. boravio je u Weimaru kao aktivni orgulja┼í na majstorskom te─Źaju u razredu Mathiasa Eisenberga. Predavao je orgulje na Institutu za crkvenu glazbu u Zagrebu 1985. - 1989., a 1986. svirao je u SAD-u kao gost ┬╗The Salon Orchestra Society┬ź iz Rena u Nevadi.

Svoju karijeru nastavio je graditi nastupaju─çi kao solist ili ─Źlan ve─çih ili manjih ansambala, kako u zemlji tako i u inozemstvu. Gubitkom radnoga mjesta u mati─Źnoj ┼íkoli 1991. godine, te nakon tra┼żenja novoga zaposlenja, u jesen 1992. godine oti┼íao je u Austriju, gdje je, nakon natje─Źaja, dobio mjesto nastavnika klavira i orgulja u Lustenauu na Rheintalische Musikschule, te ondje radi svih ovih godina. U srpnju 1995. godine postao je glavni orgulja┼í crkve St. Gallus - Triesen u Kne┼żevini Lihten┼ítajn. U Zurichu je 1999. izabran za predsjednika Hrvatske kulturne zajednice u ┼ávicarskoj.

Niz solisti─Źkih koncerata odr┼żao je u rodnom gradu Zagrebu u zagreba─Źkoj katedrali, crkvi sv. Marije na Dolcu, franjeva─Źkoj crkvi na Kaptolu, u crkvi na Ksaveru, u bazilici Srca Isusova, a ─Źest je bio gost i u inozemstvu u Italiji, Austriji, ┼ávicarskoj, SAD-u... kao i diljem Hrvatske: u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Puntu na Krku, Vara┼żdinu... Nastupao je u organizaciji Koncertne direkcije u Zagrebu u ciklusu Zagreba─Źke ljetne ve─Źeri 1988., 1990., 1992. i 1993. godine. Odr┼żao je niz humanitarnih koncerata u Austriji i ┼ávicarskoj pod motom ┬╗Stop the war in Croatia┬ź 1991. i 1992. godine. Godine 2007. u organizaciji Hrvatskoga veleposlanstva u Santiagu u ─îileu na poziv hrvatskoga kluba ┬╗Sokol┬ź iz Antafagaste i ─îileanskoga orgulja┼íkoga dru┼ítva iz Santiaga odr┼żao je niz koncerata na glasoviru i orguljama. U bazilici Srca Isusova u Zagrebu 23. svibnja 2008. bila je koncertna misa u povodu 40 godina njegova djelovanja kao crkvenoga orgulja┼ía i u povodu 25 godina koncertnoga orgulja┼ía. Program mu je vrlo opse┼żan i obuhva─ça sva zna─Źajnija djela za orgulje starih i suvremenih autora. Mnogobrojne kritike s tih koncerata isticale su da Matari─ç kao umj etnik suvereno vlada orguljama, uspje┼íno se koriste─çi mnogobrojnim nijansama i bojama, kako pojedinih registara tako i ─Źitavih orgulja.

Vinkova─Źki orgulja┼íki festival plod je dugogodi┼ínje suradnje Hrvatske kulturne zajednice u ┼ávicarskoj, Hrvatske matice iseljenika, Podru┼żnice Vukovar i Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima, a pokrenut je zahvaljuju─çi prof Matari─çu.

┬╗Kao ┼íto znate, u Domovinskom ratu srpski je agresor doslovno spalio i o┼ítetio niz orgulja po crkvama u isto─Źnoj Slavoniji. Nakon 14 godina donacijom Hrvatske kulturne zajednice iz ┼ávicarske ponovno su se ─Źule orgulje u Vukovaru. Ideju za projekt obnove orgulja, kao i kolaudaciju orgulja, dala je i ostvarila s velikim ponosom i zadovoljstvom moja malenkost, kao predsjednik Hrvatske kulturne zajednice iz ┼ávicarske. Posveta i kolaudacija odr┼żane su 13. o┼żujka 2005. i od tada se poznanstvo s Dra┼żenom ┼ávageljom i Silvijem Jergovi─çem iz Vinkovaca pretvorilo u sna┼żno prijateljstvo i po┼ítovanje prema hrvatskoj ba┼ítini i kulturi koje njegujemo svih ovih godina. Vjerojatno je trebao pro─çi niz godina kako bi se razorene crkve i vjerni─Źki puk vratili u normalniji ┼żivot nakon ratnih razaranja. Kada sam vidio dobrodo┼ílicu na licima tih napa─çenih i o┼íte─çenih ljudi, kako se raduju svakomu dolasku, i da to ostavlja optimizam kod njih, obuzeo me je osje─çaj da moram do─çi ponovno, i to se doga─Ĺa niz godina vrlo intenzivno. Inicijator je va┼żan, ali bez pomo─çi dvojice velikih ljudi i prijatelja Dra┼żena ┼ávagelja i neumornoga Silvija Jergovi─ça te┼íko bismo dogurali tako daleko. Vinkova─Źki orgulja┼íki festival postoji, zainteresirao je velik broj mladih glazbenika, mladih polaznika radionica, crkvenih zborova i slu┼íatelja, odr┼żavaju se susreti nakon koncerata (posebna zahvala ┼żupniku Stjepanu Podboju iz Vinkovaca) i iz godine u godinu na┼í kulturni prvijenac posti┼że ono zbog ─Źega je i pokrenut.┬ź

Nadahnuće našao u molitvi orguljaša

Prof. Matari─ç isti─Źe da je za njega vjera dar koji je upoznao i na koji je bio upu─çen preko svojih roditelja.

┬╗Kasnije, kao mladi─ç, za to napredovanje i formiranje mene kao budu─çega ─Źovjeka zahvaljujem svomu starijemu bratu Juliju. Vjera se ne dobije samo tako. Na njoj se mora stalno raditi - zalijevati. Vjerom ispunjen, postajem bolji ─Źovjek, budem smireniji i mudriji, mogu prosuditi smijem li to ili... Ponosan sam na to ┼íto jesam. ─îesto me nadahnjuje ono ┼íto sam na┼íao u molitvi na koju sam slu─Źajno naletio (postoji li slu─Źajnost) i koja me je o─Źarala. Molitva glasi: ÔÇśVeliki i uvijek slavljeni Bo┼że, svidjelo Ti se da mi povjeri┼í orgulja┼íku slu┼żbu s kojom trebam i ┼żelim promicati ve─çu Tvoju slavu. I stoga danas odlu─Źujem da ─çu je vr┼íiti s pravom i ─Źistom namjerom da Tebe jedino ─Źastim isklju─Źuju─çi bilo kakvu drugu ljudsku nakanu. Odbacujem laskavu ljudsku pohvalu jer Tebi samom, Gospodine, i Svetom imenu Tvojemu pripada ─Źast, hvala, slava i pohvala, a meni nedostojnom sluzi Tvomu stid na licu. Stoga Te molim i zaklinjem, Gospodine, da upravlja┼í mojom pameti i rukama da Ti omilim, a Tvoje vjernike koji me budu slu┼íali poti─Źem na ve─çu pobo┼żnost prema Tebi i da bi uvijek izvr┼íavao sve spremnije Tvoju Presvetu Volju. To Te molim po Kristu na┼íem Gospinu. Amen.ÔÇÖ┬ź

┬╗O─Źito treba dosegnuti odre─Ĺene godine, starost ili zrelost, i onda, ako je ─Źovjek dobar, uporan i vjeran odre─Ĺenomu cilju, ponekad stignu priznanja, kao i ovo koje sam dobio iz Rima potpisano rukom Svetoga Otca za 53 godine orgulja┼íke slu┼żbe. Priznanje i orden primio sam na opro┼ítajnoj misi zahvale u ┼żupnoj crkvi u Triesenu u Lihten┼ítajnu, gdje sam bio glavni orgulja┼í 23 godine. To priznanje ispunjava me zahvalno┼í─çu i ponosom┬ź, rekao je maestro Matari─ç.

 

 

Maestro Matari─ç kao skladatelj


Uz intenzivan pedago┼íki i koncertni rad, Matari─ç je po─Źeo i skladati: 1994, godine suitu za orgulje ┬╗vjera, ufanje, Ijubav┬ź (praizvedba 13. travnja 1994. u katedrali u Feldkirchu), 1995. godine dvije skladbe (moteti) za mje┼íoviti zbor: ┬╗Mislima uz kri┼żni put┬ź i ┬╗O─Źe na┼í┬ź; 1998. niz obrada za orgulje i trombon, glazbu na dramski tekst Bertolda Brechta ┬╗Mutter Courage┬ź, izabrao je i obradio za "Dowani International FL" hrvatske bo┼żi─Źne pjesme. Tijekom 2004./2005. skladao je misu ┬╗Salvum me fecit┬ź (┬╗Ti si me izbavio┬ź) za mje┼íoviti zbor, soliste i orgulje, koja je praizvedena 22. svibnja 2005. u Lustenauu, Godine 2005. skladao je ┬╗Ave Maria┬ź za sopran solo, mje┼íoviti zbor i orgulje. Uz ostalo skladao je i misu na tekst o. Rudija Kopreka ┬╗Me┼ía vuzmenog jutra┬ź 2012.
Snimio je i nosa─Ź zvuka s djelima C. Francka, Ch. M. Widora, L. Viernea, J. Alaina i L. Boelmanna odsviranim na orguljama zagreba─Źke katedrale i nosa─Ź zvuka snimljen na novim orguljama u ┼żupnoj crkvi u Lustenauu, a 2005. snimio je nosa─Ź zvuka popularne glazbe "Glazba za sanjarenje" na klaviru.

 

 

Snje┼żana Kraljevi─ç, Glas Koncila broj 43, listopada 2018.

www.hkz-kkv.ch

165 -2018

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU