Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

ISTINA O SLAVKU LINI─ćU     (09.05.2013.)

Ni u jednom narodu nisu komunisti bili tako besmisleno i izdajni─Źki postavljeni prema vlastitom narodu kao u hrvatskom. Hrvatski komunizam, u ve─çini gledaju─çi, bio je antihrvatski. Svaki onaj tko je bio komunist morao je u prvom redu biti, a velik dio hrvatskih komunista je i bio, protiv svih aspiracija hrvatskog naroda za slobodom, njegovog napretka i zdravog razvitka. Morao je biti za Jugoslaviju, za jugoslavensko-srpsku koncepciju, ─Źime su Hrvati komunisti bili postavljeni na kolosijek povijesnog izdajstva i renegatstva (renegat: ─Źovjek koji je promijenio svoje uvjerenje, odmetnuo se, prebjegao - otpadnik, izdajica i izrod) ┼íto je u Titu savr┼íeno i potpuno dokazano.

Ako se danas tra┼żi tko su bili istaknuti hrvatski komunisti me─Ĺu biv┼íim pripadnicima SKH mo┼że se na─çi i ime Slavka Lini─ça.
Nakon uru┼íavanja komunizma "dru┼ítva zabluda", nakon ru┼íenja totalitarne tvorevine i tamnice hrvatskog naroda te stvaranja hrvatske dr┼żave, jednog i drugog ostvareno prvenstveno i isklju─Źivo voljom hrvatskog naroda za slobodom, komunisti─Źki kadrovi transformirali su se u "demokrate", jedni ve─çinom u "socijal-demokrate" a drugi u "kr┼í─çanske-demokrate". Svi koji su do ju─Źer bili ─Źlanovi SK promijenili su svoje uvjerenje i postali "demokrati" pa i "domoljubi" s nevjerojatnom sposobno┼í─çu prilagodbe neoliberalnom kapitalisti─Źkom modelu.

Najve─çim kapitalistima, mimo ideolo┼íko-teoretskih postavki, postali su upravo komunisti. Svjesni snage neoliberalizma i globalizacije brzo i bez puno promi┼íljanja postali su prista┼íe i gorljivi zagovornici te nove ideologije zla i idu danas s njom ruku pod ruku. Doju─Źera┼ínji zakleti komunisti, koji su prije ┼żestoko napadali kapitalizam, sada su tako iznenada postali prista┼íe privatizacije, slobode tr┼żi┼íta i slobodnog opticaja financijskog kapitala, upravo onih zna─Źajki koje uvjetuju i osiguravaju opstanak kapitalisti─Źkoga gospodarstva. Bez rasta i ┼íirenja svog polja djelovanja, bez ekonomske i financijske ekspanzije nama neoliberalnom kapitalizmu opstanka, a upravo to mu omogu─çuje i privatizacija i slobodno tr┼żi┼íte i slobodan opticaj financijskog kapitala.


U ostvarenju svog cilja i u Hrvatskoj je na┼íao oslonac u biv┼íim komunistima, koji su doju─Źera┼ínje vazalstvo zamijenili novim, preko kojih osvaja izvore hrvatskih bogatstava i glavne grane privrede. Preko kojih ostvaruje svoj utjecaj na gospodarski i cjelokupni "razvoj" zemlje. Jedini pravi smisao njihovog takvog opredjeljenja je isti onaj koji je bio i ju─Źer, a to je "vlast" koja njima samima omogu─çuje, jednom rije─Źju, sva┼íta.


Me─Ĺu njima, biv┼íim komunistima, a danas kapitalistima iskristalizirali su se vode─çi, a "primus inter pares" svakako je Slavko Lini─ç, danas grubi i nemilosrdni kapitalist po metodama rada, favoriziranju odabranih i opho─Ĺenju prema sebi i podre─Ĺenima. Ali s druge strane gledaju─çi on je prvi me─Ĺu njima i po vazalnom odnosu spram tu─Ĺim financijskim i politi─Źkim centrima mo─çi koji su Hrvatskoj nametnuli neoliberalnu doktrinu pomo─çu koje ostvaruju svoje ciljeve i interese, a koja se zahvaljuju─çi upravo i ponajvi┼íe i Slavku Lini─çu u RH dosljedno provodi.


Drugi o Slavku Lini─çu


Potpredsjednik Vlade u premijerskoj eri I. Ra─Źana puno je desetlje─çe obna┼íao funkciju rije─Źkog gradona─Źelnika i saborskog zastupnika. Predstavljao je centralnu os oko koje se vrtio rije─Źki politi─Źki i gospodarski ┼żivot - na koji je u svim njegovim fazama i u svim njegovim oblicima imao presudan utjecaj. Tokom 90-tih gradom je vladao autoritativno, suvereno, osvajaju─çi sve centre mo─çi koracima isplaniranim u radionici SDP-a. Privatizirao je grad i pretvorio ga u grad-poduze─çe, sintagmu koja je obilje┼żavala njegov i strana─Źki stil upravljanja i vladanja po kojem je on sam direktor i ┼íerif. Osoba oko koje se u samo desetak godina stvorio kult li─Źnosti Rijeke. Bio je lokalni boss koji je po vlastitim uzancama uvodio red i poredak u gradu.


U Rijeci i Primorsko-goranskoj ┼żupaniji doga─Ĺalo se 90-tih sli─Źno kao u cijeloj Hrvatskoj. Brojni Primorci spremno su se odazvali mobilizacijskim pozivima i oti┼íli na rati┼íte. Istodobno s njihovim anga┼żmanom u obrani domovine svoj je pohod na zajedni─Źku imovinu zapo─Źela kasta s vremenom sve bogatijih ljudi. Radnici su postali ratnici, a doju─Źera┼ínji socijalisti─Źki direktori veliki menad┼żeri. Dru┼ítveno se vlasni┼ítvo za male novce i temeljem tzv. menad┼żerskih kredita Rije─Źke banke, po─Źelo prelijevati u privatne ruke. Neujedna─Źeni kriteriji za njihovu dodjelu u prvi su plan izdvojili 59 odabranih i povla┼ítenih osoba koje su u narednom desetlje─çu postali pravi gospodari Rijeke. Van izabranog kruga u to dru┼ítvo nitko drugi nije mogao uletjeti.

Zanimljivo da sve dobitnike menad┼żerskih kredita, bez obzira jesu li kraj 1992. i po─Źetak 1993. do─Źekali u SDP-u ili HDZ-u, ve┼że ista pro┼ílost. Redom, gotovo bez iznimki, potekli su iz Partije, iz njenih struktura u kojima su se prethodno stvarali, brusili i dokazivali. Partija ih je postavila i na ─Źelna mjesta dru┼ítvenih poduze─ça na kojima su do─Źekali "demokratske promjene". Prvo su se vrijeme primirili ─Źekaju─çi razvoj doga─Ĺaja, a kad se na lokalnoj razini pro─Źuo model pretvorbe i privatizacije, koji je na dr┼żavnoj provodio HDZ, i u Rijeci se krenulo u akciju..


U daljnjem ┼íirenju biznisa obilato je pomagao duh Slavka Lini─ça koji je gradom i cijelom Primorsko-goranskom ┼żupanijom upravljao koriste─çi vlastitu karizmu te preko svojih satelita, postavljenih na sva va┼żnija mjesta u javnim ustanovama ili u trgova─Źkim dru┼ítvima u kojima se Grad Rijeka nalazio kao ve─çinski vlasnik. Mo┼że se re─çi da je obranio Rijeku od HDZ-a i osvojio je u ime SDP-a.

Cjelokupnu infrastrukturu dr┼żao je pod svojom kontrolom, te je premre┼żio grad svojim vezama i osobama od naro─Źitog povjerenja. Preuzeo je konce cijelog gospodarstva u svoje ruke. Jedna od njegovih poluga mo─çi svakako je bilo i sudstvo koje je u Rijeci skupa sa SDP-om stavio u svoju kontrolu najprije instaliranjem svojih kadrova u tu instituciju. Pod, i u vrijeme vladavine Slavka Lini─ça Rijekom, Rijeka je (p)ostala uto─Źi┼íte za kriminal "crvenih". Nesumnjivo je da su i da razni lobiji, koji dominiraju raznim rije─Źkim sferama, ishodi┼íte svoje mo─çi nalazili i nalaze u SDP-u stranci koju, uz ostalo, doniraju uo─Źi svakih izbora.


U ratu obranjena od ─Źetnika, stvorena Hrvatska u miru "spaljena", oplja─Źkana i uni┼ítena od komunista!


Gra─Ĺani Hrvatske te┼íko ┼żive jer su ih oplja─Źkali HDZ-ovci, a plja─Źku koju je HDZ izveo u posljednjih osam godina u kojoj su sudjelovali i sada┼ínji ─Źelni ljudi te stranke, zaista je te┼íko nadoknaditi, tvrdi upravo Slavko Lini─ç. On la┼że, odnosno govori poluistine, jer Hrvatska se plja─Źka u kontinuitetu ve─ç dvadesetak godina neovisno o tome dali je HDZ ili SDP na vlasti.


Privatizacija i pretvorba je najve─ça dr┼żavno organizirana plja─Źka vlastitog naroda. Kroz pretvorbu tu su plja─Źku omogu─çavale dr┼żavne i paradr┼żavne institucije bez ikakvih sankcija za po─Źinitelje. Ujedno je to i najve─çi projekt pranja novca i investiranja protuzakonito ste─Źenog novca i to na dr┼żavnom nivou i kroz dr┼żavni projekt budu─çi da je kroz tvrtke u pretvorbi cirkulirao novac poznatog ali i nepoznatog porijekla, tvrde stru─Źnjaci.


Ta plja─Źka nije djelo samo HDZ-a. Upravo Lini─ç se dolaskom I. Ra─Źana na vlst suprotstavio usvajanju prijedloga o reviziji pretvorbe i privatizacije. Njegovom direktivom taj prijedlog je povu─Źen iz saborske procedure, a navodno iz razloga, jer bi to u kona─Źnici vodilo do zaustavljanja i onemogu─çavanja daljnje mafija┼íke privatizacije.


Izme─Ĺu ostalog, prodaja HT-a i INA-e primjer je kriminala i korupcije vlade u kojoj je kao potpredsjednik bio Lini─ç. U re┼żiji te vlade, u samo godinu dana, strancima je prodano 44 posto hrvatskih banaka, a do kraja 2003 stranci su postali vlasnici 91 posto banaka. Rasprodan je onaj sustav ─Źija stabilnost jest ─Źimbenik gospodarske sigurnosti i napretka. Analiti─Źari tvrde da ta rasprodaja nije samo najte┼żi udarac koji su biv┼íi komunisti zadali hrvatskoj dr┼żavi, nego je to i jedna od najve─çih plja─Źki i lopovluka u pretvorbenom procesu, ovaj put u re┼żiji SDP-a.


Slavko Lini─ç nije samo specijalist za laganje i prebacivanje kolektivne krivnje komunista samo na HDZ. On je specijalist i za legalni kriminal - ste─Źajeve - koji su kori┼íteni kako bi se legalizirala plja─Źka dr┼żavne imovine i zatvaralo radna mjesta. Ste─Źajevi su poslu┼żili kao elegantan na─Źin privatizacije - lopovlukom. Ako se tvrdi da je HDZ "izmislio" privatizaciju, onda se za Lini─ça mo┼że re─çi da je glavni planer i strateg ste─Źajeva.


Oni su bili i jesu Lini─çeva strategija i najve─çi val ste─Źajeva, zapravo, zapo─Źinje u mandatu Ra─Źanove koalicijske Vlade. Analiti─Źari tvrde kako se tada trebalo ponuditi na prodaju i prodati ┼íto je mogu─çe vi┼íe tvrtki koje su ostale u dr┼żavnom vlasni┼ítvu, a ono ┼íto je ostalo trebalo je "o─Źistiti" kroz ste─Źajeve bez ikakvih izuzetaka. Lini─ç je za ste─Źajeve opravdanje na┼íao u proma┼íenoj privatizaciji koju je trebalo ispraviti po principu "spaljene zemlje". Sve one gospodarske subjekte koji se nisu uspjeli sna─çi u novom okru┼żenju neoliberalnog kapitalizma trebalo je sravniti sa zemljom i krenuti ispo─Źetka od nule.


Tako je i u─Źinjeno, ali s tom razlikom da je cijela Hrvatska krenula od nule, a tajkuni su startali s protuzakonito akumuliranim bogatstvom iz razdoblja HDZ-ove vladavine.


Ste─Źajevima ili bankrotima tvrtki u RH zavr┼íava se faza uni┼ítenja gospodarskih subjekata ─Źija je prava devastacija zapo─Źela 90-tih godina. Lini─çevi ste─Źajevi kontinuitet su privatizacijske i pretvorbene plja─Źke koja je naslije─Ĺena iz 90-tih godina.
S obzirom na ste─Źajnu praksu nezadovoljne vjerovnike, obespravljene i nepla─çene radnike i masovno ga┼íenje proizvodnje, bez volje i namjere dr┼żavnih tijela da se sa─Źuva i nastavi proizvodnje za hrvatske ste─Źajeve mo┼że se re─çi da su objedinili legalizirani kriminal i masovno upropa┼ítavanje tvrtki.


Lini─çeva strategija pogodovala je kapitalu i novostvorenom sloju bogata┼ía-tajkuna. Na tvrtka,ma koje su se privatizirale moglo se zaraditi u svakoj fazi njihove vlasni─Źke transformacije po─Źev┼íi od prvih manipulacija s pretvorbom i privatizacijom i naknadnom preprodajom tih tvrtki tre─çim kompanijama ili fizi─Źkim osobama i prodajom njihove pokretne imovine i nekretnina kao i u zavr┼ínoj fazi - ste─Źajevima. Kupiti tvrtku u ste─Źaju, osporiti potra┼żivanja vjerovnika i vi┼íestruko smanjiti njezinu realnu vrijednost u svakom slu─Źaju, s aspekta ulaga─Źa, profitabilan je poslovni potez. Takva ulaganja primarno osiguravaju zna─Źajne dobitke ulaga─Źima koji ─çe zaraditi na razlikama u cijeni nekretnina kroz razne manevre koji rezultiraju enormnim boga─çenjem pojedinaca i isto tako enormnim pove─çanjem nezaposlenosti, jer tvrtka koja zavr┼íi u ste─Źaju u praksi ne generira nova radna mjesta, niti je u interesu ┼ípekulativnom ulaga─Źu baviti se proizvodnjom.


Mnogi novi vlasnici privatiziranih poduze─ça, tzv. tajkuni, po┼íto su kupili poduze─ça po bagatelnim cijenama, rasprodali su dio ili cijelu olako ste─Źenu imovinu i u inozemne banke iznijeli milijarde dolara, a dr┼żava je istovremeno uzimala zajmove od MMF-a i drugih financijskih institucija. Podr┼żavao se precijenjen te─Źaj doma─çe valute, ┼íto je i┼ílo u prilog novoj klasi poduzetnika i vlasnika stranog kapitala te zajmodavcima, koji su tako mogli po povoljnim uvjetima iznijeti novac iz Hrvatske.


Takva ekonomska politika, a ─Źiji je jedan od stratega i Slavko Lini─ç, kao ministar financija, provodi se i danas te kao takva nije bila niti jest u interesu razvoja, nego u interesu financijskog kapitala. Stalno se zadu┼żuju─çi RH upada iz duga u dug i tako ovisi o me─Ĺunarodnim financijskim institucijama da bi uop─çe mogla gospodarski funkcionirati i financirati vlastiti dr┼żavni aparat.


Inozemni krediti su "spasonosna formula", jer se novim i novim zadu┼żenjima kupuje socijalni mir ali i da bi se politi─Źka garnitura ┼íto du┼że odr┼żala na vlasti. Tako─Ĺer da bi se kompenzirao i nedostatak onih investicija koje bi proizvele rast i razvoj.
U svemu tome uop─çe nije vi┼íe bitno da vi┼íe ne postoji sloboda djelovanja hrvatskih vlada i da sve va┼żnije odluke, i o ulaganjima, i o investicijama, i o pritezanju kai┼ía hrvatskih gra─Ĺana, i o reduciranju prihoda hrvatskih gra─Ĺana, i o klja┼ítrenju socijalnih slu┼żbi itd. donose vjerovnici, a sve to samo kako bi se moglo kreirati dovoljno sredstava da se mo┼że ispla─çivati kamate na strane dugove koje su nam priskrbili na┼íi novi "demokrati" i "domoljubi" do ju─Źer komunisti.


Apsolutna nu┼żnost ovog bankrotiranog sustava je i spa┼íavanje uz daljnju prodaju preostalog "obiteljskog zlata i srebra". Time se direktno ugro┼żavaju temelji i suverenitet dr┼żave. Me─Ĺutim po┼íto ne postoji strategija ni pravna osnova za daljnju rasprodaju, kao ┼íto nije postojala ni do sada, nije te┼íko doku─Źiti razloge najavljene nove privatizacije i rasprodaje.
To donosi svje┼żi novac koji je nu┼żno potreban za prikrivanje svih dosada┼ínjih proma┼íaja u re┼żiji HDZ-a i SDP-a. Tako─Ĺer da bi se stvorila podloga za "korumpiranje" gra─Ĺana na izborima. Jer se time pogoduje i ekonomskoj i financijskoj ekspanziji me─Ĺunarodnog financijskog kapitala na ovim prostorima. Osim toga, budu─çi da ne postoji nikakva kontrola i unaprijed utvr─Ĺena metodologija, u pitanju su i igre oko dobivanja velikih provizija za pojedince, a mo┼żda i skupine.


To se mora jednom zaustaviti! Kako?


Prije svega spoznajom i prihvaćanjem istine. A ta istina je da uspjeh borbe nije bio potpun. Uspjeh se mjeri po promjenama koje nastaju, uzroci našeg pedesetogodišnjeg ropstva u Jugoslaviji i uzroci našeg današnjeg ropstva nisu borbom promijenjeni.
To ─çe se mo─çi zaustaviti kad Hrvati spoznaju i prihvate istinu da je djelovanje komunisti─Źkih frakcija SDP-a i HDZ-a izdajni─Źko i neprijateljsko djelovanje spram vlastitog naroda i hrvatske dr┼żave, da su jednako krivi i odgovorni za ovo novo stanje ropstva.
Kad spoznaju i prihvate istinu da su i jedni i drugi bili i jesu jedna primitivna kategorija komunista koja se nikada, pa ni danas, nije iskreno i po┼íteno bavila hrvatskim problemima i hrvatskom problematikom, niti se borila za interese naroda i dr┼żave, ve─ç samo za svoje. Da su se uvijek kretali i da se i danas kre─çu na kolosijeku izdajstva i renegatstva. Da ih kao takve treba smijeniti i razvlastiti.
Alternative ima na pretek!


Te izdajni─Źke strukture nisu narod strmoglavile samo u propast. Strmoglavile su ga u la┼ż i svijet la┼żi. Tajna njihovog "uspjeha" je i u ─Źinjenici da se pristaje uz la┼ż. Upravo to je donijelo razo─Źaranje, jer la┼ż sama po sebi te┼żi i vodi razgradnji, upropa┼ítavanju, zarobljavanju, a sve to imamo danas. Samo istina spa┼íava, izgra─Ĺuje, osloba─Ĺa. Upravo ona je najbolji i najuspje┼íniji na─Źin borbe protiv zla i ustrajnost na istini je garancija za boljitak i prosperitet.


Problem je me─Ĺutim da je la┼ż u Hrvatskoj puno vi┼íe "┼żiva", nego ┼íto je to istina i da se i stoga uz blistave ─Źari la┼żi pristaje ra─Ĺe nego uz hladnu i golu istinu. Samim time istina nije osu─Ĺena na neuspjeh, niti je nemo─çna i besperspektivna.
La┼ż je osu─Ĺena na neuspjeh. I ne samo na neuspjeh. Osu─Ĺena je na propast, jer koliko god ljudima la┼ż bila draga toliko je Bogu mrska. (Psalam 5,7 ; Izreke 12,19)


Pi┼íe: Mirko Omr─Źen

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU