Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

KRABAT ─îAROBNJAK, JOHANNES SCHADOWITZ ILI JEDNOSTAVNO HRVAT IVAN ┼áADOVI─ć?     (21.07.2012.)

Legenda o Krabatu

Najpoznatija verzija legende o Krobatu nastala je izme─Ĺu 17. i 18. stolje─ça. Na rubu sorbske pustopoljine, u jednom malenom selu, prije puno, puno godina ┼żivjeo je siroma┼íni pastir. Imao je posinka imenom Krabat. Krabat se, jo┼í kao dijete sam morao brinuti za kruh svagda┼ínji. Od prolje─ça do jeseni ─Źuvajo je guske, ┼íto je jo┼í bilo sasvim uredu. Ru┼żno je postalo kada bi do┼íla zima.

Tada je morao hodati od sela do sela, prose─çi za ┼żivot. Jednoga je dana zalutao u ┼íumi i naletio na osamljeni mlin. U njemu je svoj zanat obavljao Crni Mlinar, a stvarno jedan zao ─Źarobnjak. Imao je 12 nau─Źnika, ali mu je svke godine jedan umro, pa ga je morao nadomjestiti novim. Upravo u takvom momentu pojavio se sorbski dje─Źak Krabat, a mlinar ga uzeo za nau─Źnika. Krabat ubrzo uvi─Ĺa da je njegov majstor ─Źarobnjak i da stoji u vezi s vragom. Potajno ─Źita knjigu svoga majstora i ubrzo postaje mudriji od njega. Pro─Źitao je da ga iz zato─Źeni┼ítva mo┼że osloboditi jedino maj─Źina ljubav i to tako da ga prepozna izme─Ĺu svih nau─Źnika, koje ─çe Crni Mlinar pretvoriti u vrane. Krabat je jedne no─Źi nakratko pobjegao ku─çi i s majkom dogovorio da ─çe on biti ona vrana koja ─çe kljunom ─Źistiti pod svojim krilom. Tom se lukav┼ítinom Krabat oslobodio utjecaja Crnog Mlinara.

Do┼íav┼íi ku─çi, predlo┼żio je ocu da njegovo novoste─çeno znanje iskoriste za bolji ┼żivot. Nadmudriti i prevariti trgovca nije bilo veliko zlo, ta i oni su stalno varali svoje kupce. Krabat dogovori s ocem da ─çe se pretvoriti u vola, a otac neka ga proda na sajmu stoke. Samo neka zadr┼żi kod sebe uzde, jer bez njih se Krabat ne mo┼że pretvoriti natrag u ─Źovjeka. I tako se dogodilo, pa je nu┼żda za jedno vrijeme nestala iz ku─çe pastira. Kada je novac bio potro┼íen, htjeo je Krobat ponoviti svoju vragoliju, ovoga puta kao konj. Ali, tada se pojavio Crni Mlinar, kupio konja i uzeo sa sobom uzde. Krabat je morao prikupiti sve svoje znanje da bi se mogao boriti s Crnim Mlinarom. Kad se taj pojavio kao pjetao, da bi pojeo Krabata koji se pretvorio u zrno zobi, Krabat se brzo pretvorio u lisicu i zadavio Crnog Mlinara.


Krabat je dalje ┼żivjeo u miru poma┼żu─çi svome ocu u poslovima. Koji puta bi, za vlastitu zabavu, napravio neku ─Źarobnu vragoliju. Tako je, ─Źuvaju─çi svinje, napravio da one prople┼íu. Vidjeo je to kralj i pomislio da bi mu takav momak mogao biti od koristi, te ga je bez pitanja dao dovesti na svoj dvor. To se Krabatu nije svidjelo, pa su se za kraljevskim stolom po─Źela doga─Ĺati ─Źuda, ┼żive ┼żabe su plesale po tanjurima, a zdjelama gmizale debele gliste. Ali, to je druga pri─Źa...

 

O Krabatu postoje razne pri─Źe, a njihov se sadr┼żaj mijenjao tokom vremena. U najstarijoj poznatoj verziji, Krabat je bio "veliki zao vladar". Kada je poku┼íao preorati jedan potok, volovi su mu pobjegli, a potok je postao krivudav. Sve do 20. stolje─ça o Krabatu se pri─Źalo da je vojnike radio od crnog zrna zobi i da se svojom ko─Źijom u Drezden vozio zrakom. Tako je jednom o┼ítetio zvonik crkve Kamenz, koji je do danas ostao nakrivljen.
Mijenjale su se pri─çe o Krabatu i tako se polako pretvarao u dobrog gospodara koji je svoje umje─çe koristio da bi pomogao ljudima time ┼íto bi ┼íkrto tlo pretvorao u plodno, a mo─Źvare isu┼íivao, ili ih neslanim ┼íalama nasmijao. U Lausitz-u Krabata jo┼í i danas smatraju svojim za┼ítitnikom

Krabat, proizvod mašte ili stvarnosti

Da su se Hrvati ┼żestoko opirali napadima Turaka, poznato je. U velikom ratu protiv Turaka u─Źestvovao je i Ivan ┼áadovi─ç (Johannes Schadowitz), ro─Ĺen u Zagrebu 1624. godine. Svojim ogromnim talentom za organizaciju i velikim znanjem, postao je predvodnik konji─Źke jedinice, te zaslu┼żio mnoga priznanja. Od sigurne smrti u turskom zarobljeni┼ítvu spasio je kralja Augusta Jakog (August der Starke) od Sachsen-a. Iz zahvalnosti hrvatskom oficiru kralj mu je darivao posjed Gross S├Ąrchen.

Zbog svoje neobi─Źne visine, pona┼íanja i znanja, koje je stekao na putovanjima po mnogim zemljama, ljudi su mu pripisivali nadnaravne mo─çi i nazvali ga ─Źarobnjakom. Zvali su ga Kroat (na sorbskom Chorwat), poslije se to pretvorilo u Krabat. Za njegovog vremena Gross S├Ąrchen je do┼żivjeo procvat, ┼íto je doprinijelo stvaranju legende o njemu.
Kao prakticiraju─çi katolik, iz evangelisti─Źkog Gross S├Ąrchena putovao je u Wittichenau kako bi u─Źestvovao na misi. Do┼żivjeo je lijepu starost. Umro je sa 80 godina, 29.05.1704.. U katoli─Źkoj crkvi u Wittichenau-u, gdje je pokopan, nalazi se i spomen plo─ça ─Źovjeku o kojem je narod ispreo niz legendi.

 

   

 

Narod Sorbi

Povijest Sorba u Njema─Źkoj po─Źima negdje u 6. stolje─çu, s doseljavanjem Slavena. Od 12. stolje─ça, masovnim dolaskom naseljenika iz Flandrije, Saksena, Tueringera i Franka, kao i predhodnim uni┼ítenjem zemlje ratovima, po─Źelo je polagano povla─Źenje sorbskog jezika. Sorbski jezik pripada obitelji jezika zapadnih Slavena i srodan je ─Źe┼íkom, slova─Źkom i poljskom. Dugo se zadr┼żao na podru─Źju Lausitz-a, posebno u katoli─Źkom dijelu.

U mjestu Hoyerswerda 13.10.1912. osnovano je dru┼ítvo "Domowina" za odr┼żanje sorbskog jezika i kulture. No germanizacija je u─Źinila svoje. U Weimarskoj Republici osnovan je posebni odio (Wendenabteilung) u svrhu zatiranja sorbskog jezika i kulture. Nacionalsocijalisti su 1936. zabranili dru┼ítvo "Domowina" i oduzeli mu imovinu. Tokom 2. sv. rata sorbski su domoljubi djelomi─Źno raseljeni.
10.5.1945. "Domowina" je ponovno osnovana. Za vrijeme DDR-a sorbski su jezik i kultura jako uznapredovali. Sorbi su dobili pravo na dvojezi─Źne nazive ulica i mjesta, u ┼íkolama su u─Źili svoj jezik, a imali su pravo na vlastite novine. Ta su prava bila jasno zajam─Źena ─Źlankom 40 ustava DDR-a. Nakon ujedinjenja 1990., u ─Źlanku 35. ta su prava samo indirektno spomenuta, ali zato izri─Źito stoje u ustavu pokrajina Brandenburg i Sachsen. Izme─Ĺu ostalog mo┼że se pro─Źitati: "u domovinskim krugovima sorbskog stanovni┼ítva pred sudom se smije sorbski govoriti".
Danas se sorbski u─Źi u 25 osnovnih ┼íkola i nekoliko vi┼íih. Na sorbskoj gimnaziji u Cottbus-u i Bautzenu sorbski je obavezan. Izlaze dnevne novine Serbske Nowiny i tjednik Nowy Casnik, te religiozni tjednici Katolski Posol i Pomhaj Boh. U Njema─Źkoj ┼żivi danas 60.000 Sorba, od toga 40'000 u Sachsenu i 20.000 u Brandenburgu. Time je sorbski jezik, nakon danskog, drugi po redu manjinski jezik.

Priredila Dunja Gaupp

Društvene obavijesti broj 104

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU