Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

PROF. DR. SC. MIROSLAV TU─ÉMAN - NIJE IMAO POTREBU ISTICATI SE  ┬á (03.02.2021.)

Stvorio je modernu hrvatsku protuobavje┼ítajnu slu┼żbu

Preminulog Miroslava Tu─Ĺmana te┼íko je, a i nepotrebno, uspore─Ĺivati s njegovim pokojnim ocem Franjom Tu─Ĺmanom. No istina je, manje je poznato koliki je njegov doprinos bio u formiranju hrvatske dr┼żave tijekom Domovinskog rata i poslije.

Nije imao potrebu isticati se

To je uglavnom rezultat toga ┼íto Miroslav Tu─Ĺman nikada nije imao potrebu osobno se isticati. Njegovi prijatelji ka┼żu da mu je ┼żivotni moto bio ÔÇťdra┼że mi je biti, nego imatiÔÇŁ, a to zna─Źi ÔÇťimati pravo na slobodno izra┼żavanje stavova i mi┼íljenja, neovisno o trenuta─Źnim odnosimaÔÇŁ.

Takav njegov stav sigurno je pridonio i tome da se ja─Źe u ┼żivotu potvrdio kao znanstvenik i reformator obavje┼ítajno-sigurnosne zajednice nove dr┼żave, a materijalizam, slava i ego bili su za njega vi┼íe-manje prezrene kategorije. On nije samo reorganizirao HIS, nego cijelu obavje┼ítajnu zajednicu, i to uglavnom po uzoru na ameri─Źki model prilago─Ĺen na┼íim potrebama i mogu─çnostima. Ve─ç u drugoj polovici 1991. obukao je odoru HV-a i dobio zada─çu osnivanja Odjela za informativno-psiholo┼íko djelovanje (IPD) i obilazio je sva rati┼íta.

Idu─çe, 1992. godine zaklju─Źeno je da Hrvatskoj manjka vanjska obavje┼ítajna slu┼żba, a sin Franje Tu─Ĺmana bio je jedan od kandidata za vo─Ĺenje HIS-a, jer je ve─ç upoznao kontekst i bio osniva─Ź Centra za strategijska istra┼żivanja. Kad se formirala Vlada nacionalnog jedinstva, ve─çina ljudi iz Centra zavr┼íila je u Vladi. Kako je Tu─Ĺman preko Centra ve─ç ostvario kontakte s predstavnicima stranih obavje┼ítajnih slu┼żbi, bio je prirodan slijed da se njega postavi na ─Źelo HIS-a. Osobno, on to nije ┼żelio, pa je tu du┼żnost prihvatio na godinu dana, no s obzirom na ratna zbivanja, ostao je na ─Źelu HIS-a tijekom cijelog rata.

Jedan od razloga ┼íto je on zavr┼íio na ─Źelu vanjske izvje┼ítajne slu┼żbe hrvatske CIA-e bilo je to ┼íto su partnerske zemlje koje su Hrvatskoj nudile pomo─ç u ustroju slu┼żbi kazale da ne bi htjele raditi sa starim kadrovima. Drugim rije─Źima, postavljen je zato ┼íto strane slu┼żbe nisu ┼żeljele ni Manoli─ça ni Perkovi─ça. I prionuo je stvaranju potpuno nove slu┼żbe u kojoj nije bilo kadrova iz biv┼íeg sustava. Poanta je bila da je Miroslavu Tu─Ĺmanu za godinu-dvije uspjelo uspostaviti dva puta vi┼íe partnerskih odnosa sa stranim slu┼żbama nego ┼íto ih je biv┼ía Jugoslavija uspostavila tijekom svog postojanja.

Povratak u HDZ

Najvi┼íe je komunicirao s ─Źelnicima ameri─Źkih slu┼żbi, ali primjerice i sa ┼íefom ruskih obavje┼ítajnih slu┼żbi Primakovom i Tu─Ĺmanu se taj posao dopao zbog razine komunikacije koja je bila ozbiljna i argumentirana. Amerikanci su imali za ovo podru─Źje oformljen Balkan Task Force, grupu analiti─Źara iz svih ameri─Źkih slu┼żbi. S Tu─Ĺmanom su imali redovite sastanke i ubrzo je zadobio njihovo po┼ítovanje, pogotovo kada su se potvrdile procjene trajanja Bljeska i Oluje. To─Źne informacije po─Źivale su na adekvatnim izvorima koje je HIS imao u zemljama u regiji, pa i me─Ĺu pripadnicima agresorskih vojnih snaga. Tu─Ĺman je i nakon rata nastavio raditi u obavje┼ítajno-sigurnosnom aparatu, a bio je i ─Źlan VONS-a sjede─çi uz bok svome ocu Franji.

No, njihov je odnos bio potpuno slu┼żben, u poslu nikada nisu bili otac i sin. Te slu┼żbe napu┼íta nakon o─Źeve smrti i pobjede oporbene koalicije. Dobro je procijenio da ─çe novi predsjednik Stjepan Mesi─ç pokrenuti tzv. detu─Ĺmanizaciju. Tomu da je Mesi─ç postao frontmen u borbi protiv njegova pokojnog oca i ┼íto se svim silama trudio razbiti kompletnu politi─Źku i povijesnu ostav┼ítinu, Miroslav Tu─Ĺman suprotstavljao se cijelo desetlje─çe, ali i u idu─çim godinama, kada je HDZ preuzeo Ivo Sanader.

Zamjerio je i oporbenoj ┼íestorki ┼íto je podr┼żavala politiku detu─Ĺmanizacije, zapravo razgradnju suvereniteta Hrvatske, a posebno mu se zamjerila najradikalnija u tome, Vesna Pusi─ç, koja je inzistirala na tome da je Hrvatska provela agresiju nad BiH. ┼áestorka je smijenila brojne veleposlanike i konzule, a otpustila je i nekoliko stotina ljudi iz obavje┼ítajnog sustava te veliki broj ─Źasnika iz HV-a. Govore─çi o Mesi─çevim motivima za┼íto je to ─Źinio, Tu─Ĺman je za njega rekao da je osoba bez politi─Źkih uvjerenja.

Smatrao je da su Mesi─çeva svjedo─Źenja u Haagu bila ┼ítetna, sve kako bi dobio kredibilitet kod protivnika Tu─Ĺmanove politike i kako bi mu oni zauzvrat pomogli da zauzme klju─Źne pozicije. Bio je to ─Źin osvete koji je nanio puno ┼ítete i mnogim ljudima i Hrvatskoj, rekao je. Poslije se Tu─Ĺman anga┼żirao i politi─Źki, u raznim desnim politi─Źkim strankama, no nikad nije uspio pridobiti kriti─Źnu masu potpore. U HDZ se vratio na poziv Jadranke Kosor, ┼íto je bilo logi─Źno nakon pada Sanadera.

Za Sanadera je rekao da nije govorio protiv predsjednika Tu─Ĺmana, ali da bi se njegova politika mogla sa┼żeti ovako: ÔÇťpredsjedniku Tu─Ĺmanu pripada pro┼ílost, a meni budu─çnostiÔÇŁ. Jedna od njegovih najzanimljivijih izjava bila je odgovor na pitanje kada je zavr┼íio proces detu─Ĺmanizacije: ÔÇťOsloba─Ĺaju─çom presudom Gotovini i Marka─ŹuÔÇŁ. Tu─Ĺman ─çe poslije sudjelovati u politici, bavio se i obavje┼ítajnim sustavom, ali tek s razine parlamentarnog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

No, nikada vi┼íe ne─çe imati izravnog utjecaja u tom sustavu, a nije do┼żivio ni obnovu svoje Obavje┼ítajne akademije, koja je bez ikakve logike razmontirana 2001.

Davor Ivankovi─ç, Ve─Źernji list

Priredila D. Gaupp

www.hkz-kkv.ch

184 -2021

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: