Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

POVIJESNA IZLO┼ŻBA POVODOM 150. OBLJETNICE SMRTI BANA JOSIPA JELA─îI─ćA        (27.01.2011.)

U studenom 2009. g. u Hrvatskom povijesnom muzeju otvorena je izlo┼żba "Uspomene na jednog bana - ostav┼ítina Jela─Źi─ç u Hrvatskom povijesnom muzeju". Trebala je trajati do rujna 2010., ali je zbog velikog zanimanja produljena do o┼żujka 2011. Ako vam je mogu─çe, pogledajte izlo┼żbu, ne ─çete po┼żaliti.

Ostav┼ítina plemi─çke, barunske i grofovske grane loze Jela─Źi─ç obuhva─ça oko 700 raznovrsnih predmeta. Zbog pomanjkanja prostora izlo┼żena je polovica, ali je u katalogu pridodan Popis preostalih predmeta. Jezgru ostav┼ítine ─Źine predmeti koje su ─Źlanovi obitelji za ┼żivota darovali ili kao cjelinu namijenili Arheolo┼íko-povijesnom narodnom muzeju u Zagrebu. Najve─çi je dio tih predmeta pristigao u Muzej otkupom ostavine Anke Jela─Źi─ç, posljednje nasljednice Novih Dvora, 1937. godine, te su na izlo┼żbi posebno ozna─Źeni.

Raznovrsni predmeti prikazani su u originalu, reprodukcijama i multimedijalnim putem. Prema vremenu nastanka obuhva─çaju razdoblje od kraja 18. do po─Źetka 20. st. te predstavljaju vrijedan i nezaobilazan izvor podataka u istra┼żivanjima hrvatske povijesti i kulture.

Predmeti iz Ostav┼ítine Jela─Źi─ç na izlo┼żbi su sagledani na dva na─Źina. S jedne strane kao obiteljske uspomene ─Źuvane u Novim Dvorima, a s druge kao povijesni izvor, odnosno materijalna svjedo─Źanstva o ┼żivotu i ulozi bana Josipa Jela─Źi─ça,
Tematsko-kronolo┼íka struktura izlo┼żbe omogu─çuje pak njihovo sagledavanje kao dokumenata vremena unutar kojega su nastali i imali svoju prvotnu funkciju prije nego ┼íto su postali uspomene.

U prvoj i najve─çoj cjelini predstavljen je banov javni i privatni ┼żivot. U toj su cjelini izdvojene podteme koje biografski nazna─Źuju va┼żne trenutke iz banova ┼żivotopisa: Banovo djetinjstvo i mladost, '┼áto Bog dade i sre─ça juna─Źka': Jela─Źi─ç narodni ban, Prevratna 1848./49. godina i Svjedo─Źanstva banova ugleda i popularnosti, Obiteljski ┼żivot: Sofija Jela─Źi─ç i ┼żivot u Novim Dvorima, Banove posljednje godine ┼żivota i Pogreb bana Jela─Źi─ça.

Geslom '┼áto bog dade i sre─ça juna─Źka', kojeg je Jela─Źi─ç odabrao za devizu svog grofovskog grba, posjetitelja se uvodi u razdoblje banova ┼żivota koje predstavlja vrhunac njegova javnog djelovanja, ali najavljuje i njegov brzi silazak s politi─Źke pozornice.

 

Josip Jela─Źi─ç (Petrovaradin, 16.10.1801. - Zagreb, 20.05.1859.),

podrijetlom je iz stare hrvatske plemi─çke obitelji koja je svoje podrijetlo vezivala uz podru─Źje tzv. Turske Hrvatske (zapadne Bosne, podru─Źje izme─Ĺu Une i Vrbasa).Obitelj je dr┼żala da potje─Źe iz bosanskog grada Bu┼żima u Bosni, ─Źime se pogre┼íno uvrije┼żilo tuma─Źenje obiteljskog pridjevka 'od Bu┼żima' ili 'Bu┼żimski', a koji se zapravo odnosi na obiteljski posjed Buzin kraj Velike Gorice u Turopolju.
Josip Jela─Źi─ç ro─Ĺen je u Petrovaradinu, vojnoj utvrdi Hrvatsko-slavenske vojne krajine, kao najstarije od ─Źetvero djece (Josip, Juro, Antun i Cecilija), austrijskog podmar┼íala Franje Jela─Źi─ça i Ane ro─Ĺ. Portner. Djed, s o─Źeve strane, bio je kapetan, otac mu je bio podmar┼íal koji je za zasluge u ratovima s Francuzima odlikovan kri┼żem Marije Terezije, najvi┼íim vojnim odlikovanjem Austrijskog Carstvam na temelju kojega je obitelj stekla barunski naslov. Poslije je Josip svojim zaslugama u obrani Monarhije, obitelj uzdigao na grofovski naslov ─Źime je postao nositeljem plemi─çke barunske i grofovske grane loze Jela─Źi─ç, a svojim je vojnim podvizima i slavom nadma┼íio i vlastitog oca (koji je umro kada je Josipu bilo 9 godina).

Ni s maj─Źine strane nije nedostajalo vojne tradicije. Djed i ujak Vinko Kne┼żevi─ç bili su istaknuti generali. U garnizonu svoga ujaka, generala konjani┼ítva i pukovnika koji je tako─Ĺer bio odlikovan vojnim ordenom Marije Terezije, mladi je Josip zapo─Źeo stjecati vojno iskustvo.
Jela─Źi─ç se kao visoki carski i kraljevski ─Źasnik aktivno uklju─Źio u Ilirski pokret. Prilikom ─Źestih posjeta majci i prijatlejima u Zagrebu, povezao se s vo─Ĺama pokreta Ljudevitom Gajem i Jankom Dra┼íkovi─çem.

Ponosio sam se uvijek ┼íto me je hrvatska majka u hrvatskoj domovini rodila... Evo sam, narode mili, du┼íom i tijelom tvoj ban, primi me u bratimski naru─Źaj tvoj i budi uvjeren da ─çu jedino za domovinu i kralja ┼żiviti i umrijeti. - ban Josip Jela─Źi─ç iz pozdravnog govora prigodom sve─Źanog ─Źina bankse instalacije 5. lipnja 1848.
Jela─Źi─çevo imenovanje za bana jednoglasno je izglasano na Narodnoj skup┼ítini u Zagrebu 25.03.1848. Bio je to izraz volje naroda, pa je Jela─Źi─ç postao prvim banom i voljom naroda i legitimnim carskim dekretom. U svijesti naroda Jela─Źi─ç je ostao zapam─çen po ukinu─çu kmetstva i uvo─Ĺenju prijekog suda protiv ma┼íarske propagande u Slavoniji.

1850. godine o┼żenio je 33 godine mla─Ĺu Sofiju Stockau (imala je samo 16 godina kada se udala za njega) koja potje─çe iz moravske grofovske obitelji. Sofijin otac, Georg Adolf Sockau, borio se pod zapovjedni┼ítvom bana Jela─Źi─ça. Jednom ga je pozvao na svoje imanje u lov i tom su se prigodom Sofija i Josip Upoznali. Njihovo jedino dijete, devetomjese─Źna k─Źerkica Ana, umrla je od kolere. Sofija je uz bana ostala do kraja njegovog ┼żivota. Nakon banove smrti 1859. Sofija je neko vrijeme ┼żivjela u Novim Dvorima. 1863. Udaje se za grofa Adolfa Dubskog iz Moravske, carskog komornika i dragunskog pukovnika, s kojim je imala troje djece. U skladu s oporukom bana Jela─Źi─ça, odrekla se posjeda Novi Dvori, koji je pripao bratu Juri Jela─Źi─çu.

Pogreb bana Jela─Źi─ça odr┼żan je u ─Źetvrtak, 26. Svibnja 1859. G. U Zagrebu, nakon ┼íto je njegovo balzamirano tijelo, sa svim po─Źastima, ─Źetiri dana bilo izlo┼żeno na odru u Banskim dvorima. Banu, koji je spasio Austriju, tek formalnu po─Źast odalo je slu┼żbeno izaslanstvo carskog Dvora, dok je vojnu delegaciju predvodio podban barun Josip ┼áok─Źevi─ç uz prisutnost crkvenih i civilnih dostojansvenika i deputacija. Zagreb je taj dan bio obavijen u crno, a mno┼ítvo naroda iz cijele Hrvatske do┼ílo mu je na pogreb. Nakon obreda u katedrali koji je vodio kardinal Juraj Haulik, sve─Źana povorka uputila se prema posljednjem po─Źivali┼ítu bana Jela─Źi─ça na njegovom obiteljskom imanju Novi Dvori gdje je pokopan u kapelici sv. Josipa.

Josip Jela─Źi─ç, ban Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, civilni upravitelj Dalmacije i Rijeke, zapovjednik kraji┼íkih pukovnija nakratko je formalno ujedinio sve hrvatske zemlje unutar Habsbur┼íke Monarhije. Bilo je to vrijeme nacionalnih pokreta i revolucionarnih previranja, te po─Źetka oblikovanja modernoga gra─Ĺanskog dru┼ítva.

Priredila Dunja Gaupp

Društvene obavijesti br. 106, prosinac 2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU