Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

JOZI─ć-JOVANOVI─ćEV PRAVOPIS SAMO POLITIKA MO┼ŻE U─îINITI SLU┼ŻBENIM,    (23.04.2013.)

NE POSTOJE STRU─îNJACI KOJI ─ćE MU DATI PROLAZNU OCJENU

Pravopis koji je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje iznjedrio pod ravnalom ┼Żeljka Jozi─ça i uz gromoglasno odobravanje ┼Żeljka Jovanovi─ça, tek politika mo┼że u─Źiniti slu┼żbenim jer ne vjerujem da postoje stru─Źnjaci koji bi mu dali prolaznu ocjenu.

Prijedlog pravopisa koji je pred nama, a rije─Ź je o "radnoj ina─Źici", nastao je doista pod dvojbenim okolnostima i pra─çen neistinama. Ukinuto je Vije─çe za normu (koje je donijelo odluke o pravopisnim na─Źelima), dokumentacija Vije─ça iz javnosti nestala je, ministru i ravnatelju puna usta "da nemamo pravopis", da je "u upotrebi pet pravopisa", da je prijeko potreban "jedinstveni pravopis".

Ministrov naum da se jednom za svagda obra─Źuna s Hrvatskim pravopisom, najavljen ve─ç po─Źetkom njegova madata, izbor novoga Institutova ravnatelja i nagla u┼żurbanost u Institutu uz visoku tajnost izradbe pravopisa - nije ba┼í te┼íko povezati, a ministar se potrudio dati nam do znanja da sprega postoji izjavljuju─çi da se novi ud┼żbenici pi┼íu novim pravopisom. Javnost zna da te─Źe pravopisna rasprava, ali ministar ve─ç zna da ─çe ta rasprava zavr┼íiti pravopisnim prijedlogom zbog kojega ─çe trebati mijenjati ud┼żbenike.


┼áto se javne rasprave ti─Źe, posrijedi je postupak koji se najbla┼że mo┼że nazvati nepristojnim - naime, svrstati na istu razinu politi─Źara, novinara, ─Źista─Źa, trgovca, bruco┼ía matematike, apsolventa filozofije, fakultetskog profesora ili akademika, pa od svih njih o─Źekivati da ravnopravno sudjeluju u raspravi i to tako da stanu u red na kiosku za Ve─Źernjak da bi do┼íli do svog primjeraka pravopisa (ili spremno ─Źekaju 15. travnja da bi juri┼íali na mre┼żnu stranicu Instituta), a onda da poslu┼íno po┼íalju na nare─Źenu adresu svoje mi┼íljenje - pa ┼íto je mnogo, mnogo je!

Red ipak postoji. Trebalo je izraditi konkretna pravopisna na─Źela (a ne onaj niz ispraznica s mre┼żne Institutove stranice), poslati ih na ocjenu institucijama koje su stru─Źne i pozvane o pravopisu odlu─Źivati pa onda pravopis slati u ministarstvo na odobravanje. Ovaj je put bilo obratno. Uz to, odobreni pravopisi postoje, napisani su prema na─Źelima ukinutog Vije─ça. U nizu doista mutnih doga─Ĺaja, valja spomenuti jo┼í jedan - Agencija za znanost i visoko obrazovanje dopustila je prije nekoliko tjedana upotrebu Mati─Źina pravopisa u ┼íkolama. Uz Hrvatski pravopis s ministarskim dopu┼ítenjem za upotrebu, u ┼íkole je oti┼íao pravopis bez toga dopu┼ítenja. ─îini se da Hrvatski pravopis treba izgurati s pravopisnoga popri┼íta pod svaku cijenu, a razlog mo┼że biti samo politi─Źki. Naime, pri─Źa o "jedinstvenom pravopisu" jednostavno nije istinita.


Ina─Źica za javnu raspravu jedinstvena je samo po tome ┼íto su u njoj rje┼íenja iz svih pravopisa, ima tu i Hrvatskoga pravopisa (najmanje), Ani─ç-Sili─çeva i Mati─Źina (najvi┼íe). Ako je rje┼íenje iz Hrvatskoga pravopisa postavljeno kao pravilo, prema ostalim dvama pravopisima navode se odstupanja; ako je rje┼íenje iz ostalih dvaju pravopisa navedeno kao pravilo, prema Hrvatskom se pravopisu navode odstupanja. Tako nastaju dvostrukosti, ali bez reda usustavljene.


Pravilo je da je ne─çu sastavljeno, ali se dopu┼íta i ne ─çu. Valja napomenuti da je to nova dvostrukost, do sada ju nismo imali. Je li nam trebala? ─îini se da jest, najvi┼íe da ne─çu ide u ┼íkole, a ne ─çu je o─Źito mrvica gladnima.


Temeljno je pravilo da se pi┼íu iz pokrivenoga r (strijela/strjelica) ekavski oblici, ali poslije popisa ekavskih oblika u jedinstvenom pravopisu slijedi popis dvostrukosti: bregovi i brjegovi, crepovi i crjepovi, grehovi i grjehovi, kresovi i krjesovi, vresovi i vrjesovi, ┼żdrebovi i ┼żdrjebovi, bezgre┼ían i bezgrje┼ían, gre┼ían i grje┼ían, gre┼ínica i grje┼ínica, gre┼ínik i grje┼ínik, spre─Źavati i sprje─Źavati, spre─Źavanje i sprje─Źavanje, unapre─Ĺivati i unaprje─Ĺivati, unapre─Ĺenje i unaprje─Ĺenje. Ovdje je rije─Ź o dvostrukostima koju su nesustavne i te┼íko se pamte. Takve su dvostrukosti u po─Źetnim izdanjima Hrvatskoga pravopisa bile nu┼żno zlo i prijelazno razdoblje prema usvajanju jekavskih likova, a sada smo ponovno povu─Źeni na isto stanje.

VRA─ćENE SPOJNICE U NAZIVIMA MJESTA

Oblici zadatci, napitci, metci vrlo su dosljedno normirani svi u korist oblika na tc, dc. Tako je i u Hrvatskom pravopisu, pa s te strane nema novih pravopisnoga pravila.

Pisanje tu─Ĺica zapanjuju─çe je. Propisuje se oblik Camusjev (prema Camus), pravilo o pisanju posvojnoga pridjeva oprimjeruje se oblikom celebrity i celebrityjem, ali se zato ne dopu┼íta newjor┼íki, nego je njujor┼íki.

Nove su pravopisne dvostrukosti i anglizirani oblici Mao Zedong, Yasser Arafat, Moshe Katsav, Kim Il-sung, Ban Ki-moon, Bashar al-Assad, Mahmoud Abbas, Muammar al-Gaddafi, Benazir Bhutto, Pervez Musharraf, Yukio Mishima, Akira Kurosawa, Georgios Papandre-ou, Melina Mercouri, Constantinos Gavras, Yoko Ono; Bombay, Mumbai, Fukushima, Hiroshima, Kyoto, Beijing, Pyongyang, Tokyo. Bombay, Mumbai, Fukushima, Hiroshima, Kyoto, Beijing, Pyongyang, Tokyo - nove su pravopisne dvostrukosti.

Primjerice, pišete Tokio ili Tokyo, tokijski. Pišete Peking ili Beijing, pekinški. A što s beijinški? I to postoji u hrvatskom jeziku? Hoćemo li dopustiti i Moscow? Posve nepotrebna anglizacija i posve nepotrebne i nesustavne dvostrukosti.

Vra─çena je spojnica u Ivani─ç-Grad i Ad┼żi─ç-Lokvu, ali je i napomena o uvrije┼żenosti pisanja bez spojnice. Za┼íto onda uop─çe predlagati pisanje sa spojnicom? Da bismo mijenjali plo─Źe s natpisima mjesta i slu┼żbene nazive?


Sastavljeno se tra┼żi pisanje prijedlo┼żnih izraza navrijeme, nasre─çu, na┼żalost, naruku, ubrk, ubeskraj, uglavu, naprimjer (a ne ka┼że se ┼íto zna─Źe te rije─Źi, doista, ┼íto zna─Źi, primjerice - ubrk?), ali odmah i druga─Źije - mo┼że i na primjer i na vrijeme.

Mo┼że i boktepitaj, boktevesli i Bog te pitaj, Bog te veseli, ali ne mo┼że ubi Bo┼że i da Bog da, nego samo ubibo┼że i dabogda. Pisanje slo┼żenih kratica (koje se ovdje zovu pokrate) bezrazlo┼żna je dvostrukost: INA-e i INE; HINA-e i Hine. Nije bilo razloga ni da se dvoto─Źje i troto─Źje zamijeni dvoto─Źkom i troto─Źkom. Navedena su samo tiskana slova, a pisanih, rukopisnih nema.

VRLO NEMARNO NAPISAN

Pravopis je vrlo nemarno napisan, doista je radna ina─Źica, nedostaju obroj─Źani paragrafi, mnoga su ponavljanja pa ─Źak i neusugla┼íenosti, autorska je razli─Źitost o─Źita.


Moglo bi se jo┼í nabrajati - povratak na dvostrukosti; popis pravopisnih pravila iz razli─Źitih pravopisa (najmanje Hrvatskoga pravopisa), a ne pravopisna norma; nesustavnost i nelogi─Źnost mnogih pravila; nepotrebna anglizacija tu─Ĺica (Beijing umjesto Peking) i nepotrebna fonetizacija (njujor┼íki umjesto newyor┼íki), nepotrebno naru┼íavanje ustaljenih oblika (Ivani─ç-Grad umjesto Ivani─ç Grad; INA-e umjesto Ine), sastavljeno pisanje izvan hrvatske tradicije (nasmrt, ubrk) - nepotrebno, uznemiruju─çe i daleko, daleko od jedinstvenoga pravopisa.

Norma je izbor, a autori nisu izbarali - poslali su svoje popise i neodlu─Źnosti "narodu" na odlu─Źivanje (onom "narodu" s tr┼żnice kao i onom s katedre). Pa kad u ┼íkole krene samo ne─çu i samo pogre┼íka i samo njujor┼íki i samo INA-in i Beijing, kad ve─çina pravila bude nenau─Źiva jer nema unutra┼ínje logike i kad se toliko odmaknemo od vlastite pismenosti, od vlastitoga jezika da ga vi┼íe ne budemo razlikovali od srodnih - bit ─çe "narod" kriv.

I, molim, ne dajte se povu─çi za nos (a tek ne zanos kako bi jedinstveni pravopis htio), jo┼í nema pravopisnoga rje─Źnika, a taj je dio pravopisa ogledalo jezika i ka┼że vi┼íe i od pravil├ó. Bez njega se ne mo┼że valjano o pravopisu razgovarati, a kamoli raspravljati.

Ministrica kulture valjda je izrekla najo┼ítriju kritiku i ne znaju─çi da kritizira - pohvalila je ┼íto pravopis "predla┼że i dopu┼íta". Me─Ĺutim, pravopis je normativna knjiga koja propisuje i odre─Ĺuje, pravopis koji nije normativan uop─çe nije pravopis nego je nepis.
I na koncu - svoj sam prilog pravopisnoj raspravi dala još 2005., pišući uz S. Babića i M. Moguša Hrvatski školski pravopis.

Piše: prof.dr. SANDA HAM
Hrvatski tjednik

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU