Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

KAKO IZA─ćI IZ EUROPSKE UNIJE       (06.06.2011.)

U nedjeljnoj emisiji "Nedjeljom u 2" Stankovi─ç je spomenuo Lisabonski ugovor, pokazao knjigu hrvatskog prijevoda i pripomenuo, za one koji se pitaju mo┼że li se iza─Źi iz Europske unije, da se to mo┼że i  kao dokaz jo┼í jednom pokazao na knjigu.

Me─Ĺutim, nije ba┼í sve tako jasno i jednostavno kako on misli.

Europski ugovori jasno reguliraju kako neka dr┼żava mo┼że pristupiti EU, ali kako mo┼że iz nje iza─Źi, to nije jasno. U ugovoru pi┼íe da sporazum o ulasku vrijedi na "neograni─Źeno" vrijeme, a samo jedan ─Źlanak Ugovora o Europskoj uniji, ─Źlanak 50, govori o tome da ─çe o zahtjevu za izlazak iz EU odlu─Źivati Europsko vije─çe, a da pritom ─Źlanica koja ┼żeli napustiti EU na tom savjetovanju ne smije biti ─Źak ni prisutna.

Za┼íto to? A ┼íto ako Vije─çe odlu─Źi da ─Źlanica ne mo┼że napustiti EU dok ne vrati posu─Ĺen novac ili dok ne ispuni ovaj ili onaj uvjet (sjetimo se ─Źime su nas sve ucjenjivali: odustajanje od Zerpa, izru─Źenje generala, gradnja stanova Srbima, itd.)?

U povijesti EU poznat je do sada samo jedan slu─Źaj izlaska iz ─Źlanstva i to oto─Źne zemlje Grenland. Nakon 12 godina ─Źlanstva Grenland je 1985. napustio EU u kojoj se na┼íao zbog toga ┼íto je pripadao Danskom kraljevstvu koje je 1972. sa 63 posto glasova odlu─Źilo pristupiti EU, premda su stanovnici Grenlanda dvo-tre─Źinski bili protiv. Bojali su se da ─çe o sudbini njihovog tradicionalnog ribolovstva odlu─Źivati Brisel, a ne oni sami, ┼íto se pokazala kao ispravna bojazan.


1979. otok je dobio status "unutarnje autonomije" kao dio kraljevstva. Ohrabren tom autonomijom, a nezadovoljan nazo─Źno┼í─çu Europske ribarske flote u svojim vodama, Grenland je odlu─Źio iza─Źi iz EU. Na referendum od 23. velja─Źe 1982. glasovalo je 52 posto stanovnika za izlaz. Tek nakon 3 godine, 1. velja─Źe 1985., Grenland se oslobodio tutorstva Europske unije i na njegovim se obalama vi┼íe ne vije plavi barjak sa ┼żutim zvjezdama, ve─ç njihov bijelo-crveni.

Kako bi to izgledalo u nekom drugom slu─Źaju, te┼íko je re─Źi. Jedno je sigurno. Prije nego donesemo odluku za ili protiv, moramo poznavati ne samo Lisabonski ugovor, nego i znati ┼íto se doga─Ĺa unutar EU i njenoga parlamenta. O tome ne┼íto vi┼íe u ─Źlanku

"Viagra za EU parlamentarce".

Dunja Gaupp

 

 

Lisabonski ugovor o istupu iz ─Źlanstva

─îlanak 50.

1. Svaka dr┼żava ─Źlanica mo┼że donijeti odluku o povla─Źenju iz Unije u skladu s vlastitim ustavnim odredbama.

2. Dr┼żava ─Źlanica koja odlu─Źi povu─çi se, svoju namjeru priop─çuje Europskom vije─çu. S obzirom na smjernice koje daje Europsko vije─çe, Unija pregovara i s tom dr┼żavom sklapa sporazum kojim se utvr─Ĺuju modaliteti njezina povla─Źenja, uzimaju─çi pritom u obzir okvir za njezin budu─çi odnos s Unijom. Sporazum se dogovara u skladu s ─Źlankom 218. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Sporazum u ime Unije sklapa Vije─çe koje odlu─Źuje kvalificiranom ve─çinom nakon pribavljanja suglasnosti Europskog parlamenta.


3. Ugovori se na doti─Źnu dr┼żavu prestaju primjenjivati od dana stupanja na snagu sporazuma o povla─Źenju ili, ako takav datum ne postoji, dvije godine od priop─çenja iz stavka 2., osim ako Europsko vije─çe, u sporazumu s doti─Źnom dr┼żavom ─Źlanicom, jednoglasno ne odlu─Źi produljiti to razdoblje.


4. Za potrebe stavaka 2. i 3. ─Źlan Europskoga vije─ça ili Vije─ça, koji predstavlja dr┼żavu ─Źlanicu koja se povla─Źi, ne sudjeluje ni u raspravama Europskoga vije─ça ili Vije─ça ni u dono┼íenju odluka o tome predmetu.
Kvalficirana se ve─çina odre─Ĺuje u skladu s ─Źlankom 238. stavkom 3. to─Źkom (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije.


5. Ako dr┼żava koja se povukla iz Unije zatra┼żi ponovno pristupanje Uniji, njezin zahtjev podlije┼że postupku iz ─Źlanka 49.

U ─îlanku 50. spomenuti ─îlanci:

─îlanak 218.
3. Komisija ili Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, kad se predvi─Ĺeni sporazum odnosi isklju─Źivo ili poglavito na zajedni─Źku vanjsku i sigurnosnu politiku, daje preporuke Vije─çu, koje donosi odluku kojom se odobrava otvaranje pregovora te kojom se, ovisno o predmetu predvi─Ĺenoga sporazuma, imenuje pregovara─Ź Unije ili voditelj pregovara─Źkoga tima Unije.

─îlanak 238.

3. Od 1. studenoga 2014. i podlo┼żno odredbama propisanim Protokolom o prijelaznim odredbama, u slu─Źaju kad u skladu s Ugovorima svi ─Źlanovi Vije─ça ne sudjeluju u glasovanju, kvalificirana se ve─çina utvr─Ĺuje na sljede─çi na─Źin:

(a) Kvalificiranu ve─çinu ─Źini najmanje 55 % ─Źlanova Vije─ça koji predstavljaju dr┼żave ─Źlanice koje sudjeluju, a koje zajedno imaju najmanje 65 % stanovni┼ítva tih dr┼żava. Manjina koja mo┼że sprije─Źiti dono┼íenje odluka mora sadr┼żavati barem minimalni broj ─Źlanova Vije─ça koji predstavljaju vi┼íe od 35 % stanovni┼ítva dr┼żava ─Źlanica koje sudjeluju u odlu─Źivanju i jo┼í jednoga ─Źlana, u protivnom se smatra da je ostvarena kvalificirana ve─çina.

(b) Iznimno od to─Źke (a), kad Vije─çe ne odlu─Źuje temeljem prijedloga Komisije ili Visokoga predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, tra┼żena kvalificirana ve─çina definira se kao najmanje 72 % ─Źlanova Vije─ça koji predstavljaju dr┼żave ─Źlanice koje sudjeluju u odlu─Źivanju, ─Źime je obuhva─çeno najmanje 65 % stanovni┼ítva tih dr┼żava.

 

Lisabonski ugovor

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: