Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

ARMENIJA, NA┼á DALEKI RO─ÉAK  ┬á┬á ┬á (26.01.2020.)

"Glazbena razglednica iz Hrvatske" - Dva koncerta hrvatskih skladatelja u Erevanu

Hrvatske glazbenice Klasja Modru┼ían i Eva Kirchmayer Bili─ç odr┼żale su 3. i 4. prosinca 2019. dva koncerta sa skladbama isklju─Źivo hrvatskih skladatelja u Erevanu, glavnome gradu Armenije. U dvorani Dr┼żavnoga Konzervatorija Komitas nastupile su 3. prosinca i izvele koncert hrvatskih skladbi za glas i klavir, kao i za klavir solo, uz predavanje o klju─Źnim doga─Ĺajima iz hrvatske povijesti, te o umjetnosti i glazbi, s naglaskom na hrvatsku vokalnu glazbu, te su predstavljeni najzna─Źajniji predstavnici hrvatske glazbene umjetnosti, po─Źev┼íi od Franje Bosanca u 15. stolje─çu, preko Ivana Luka─Źi─ça, Vinka Jeli─ça, u 16. i 17. stolje─çu, obitelji Sorko─Źevi─ç u 18. stolje─çu, potom nositelja Hrvatskoga narodnoga preporoda u 19.stolje─çu, zatim skladatelja 20. stolje─ça, sve do suvremenih u 21. stolje─çu.

Koncerti su nosili naziv 'Glazbena razglednica iz Hrvatske', te su ─Źinili svojevrsno glazbeno putovanje kroz hrvatsku povijest, od prvih do najsuvremenijih opusa i zapisa. Predavanje o hrvatskoj glazbi je odr┼żano na engleskom jeziku uz nesebi─Źnu pomo─ç g─Ĺice Liane Ohanyan, koja je prevodila s engleskog na armenski, usmeno i pismeno.

Na koncertu u dvorani Dr┼żavnoga Konzervatorija Komitas u sredi┼ítu Erevana, pred brojnom su publikom glazbenice izvele uglavnom svjetovne skladbe Vatroslava Lisinskog, Ivana pl. Zajca, Dore Peja─Źevi─ç, Ivane Lang, Josipa Hatzea, Blagoja Berse, Krsta Odaka, Jakova Gotovca, Borisa Papandopula, Tomislava Uhlika i Darka Domitrovi─ça, a na koncertu u dvorani Komitasovog Komornog doma (zanimljivog arhitektonskog rje┼íenja, u obliku crkve!), glazbenice su izvele sakralne skladbe za glas i orgulje i orgulje solo o. Vinka Jeli─ça, o. Ivana Luka─Źi─ça, nepoznatog skladatelja iz franjeva─Źkog samostana s otoka Cresa, iz zbirke Cithara octochorda, Ivana pl. Zajca, zanemarenih i u Hrvatskoj nepoznatih skladatelja 20. stolje─ça, stradalnik├ó o. Bernardina Sokola, o. Miroslava Gr─Ĺana i o. Kamila Kolba, te suvremenih skladatelja 20. i 21. stolje─ça Ivane Lang, Borisa Papandopula, Emila Cossetta i An─Ĺelka Klobu─Źara, te ┼żivu─çih ┼Żeljka Fo─Źi─ça i Tomislava Uhlika. Programski letak, koji je priredila dr. sc. Snje┼żana Miklau┼íi─ç ─ćeran, pratili su detaljno pripremljeni tekstovi/┼żivotopisi svih skladatelja na engleskom jeziku, a djelomi─Źno i na armenskom, a veliki jumbo plakati ispred dvorana najavljivali su koncerte.

Koncertno gostovanje u Armeniji glazbenice su potaknuli susreti i poznanstva s armenskim glazbenicima koji ┼żive u Hrvatskoj, vrsnim pijanistom i pedagogom Rubenom Dalibaltajanom i njegovom studenticom Arpi Vardanjan, a koncertno gostovanje odr┼żano je pod pokroviteljstvom i uz financijsku potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Hrvatskim Veleposlanstvom u Gr─Źkoj za Armeniju i Cipar, te susretljivo┼í─çu Uprave erevanskoga glazbenog Konzervatorija Komitas i Komornoga doma. Koncertima su nazo─Źili rektorica Dr┼żavnoga Konzervatroija Komitas prof. Sona Hovhannisjan, prorektorica za me─Ĺunarodnu suradnju Hasmik Hovhannisjan kao i visoki uzvanici i brojni diplomati na ─Źelu s g. Aleksandrom Sunkom, veleposlanikom Republike Hrvatske u Gr─Źkoj, Armeniji i Cipru, koji su pozdravili nazo─Źne, kao i g. Zvonimirom Svibenom, opunomo─çenim ministrom, te g. Arta┼íesom Kazakhetsjanom, po─Źasnim konzulom RH-a u Armeniji, ─Źlanovima armensko-hrvatskoga dru┼ítva prijateljstva i armenskoga nacionalnoga parlamenta Arenom Varderesjanom i Arayikom Aghababjanom, a tako─Ĺer i brojnim profesorima i studentima Dr┼żavnoga Konzervatorija Komitas. Uprava Konzervatorija bila je po─Źa┼í─çena dolaskom diplomata i predstavnika armenskoga parlamenta, te je neposredno prije koncerta bio za njih organiziran obilazak zgrade, dvoran├ó i knji┼żnice Konzervatorija.

Publika je bila odu┼íevljena skladbama na oba koncerta, te njima do sada nepoznatim spoznajama o hrvatskoj kulturi i glazbi, zapanjuju─çim sli─Źnostima hrvatske i armenske povijesti, napose sakralne arhitekture. Kao dodatak na kraju koncerata, glazbenice su pripremile i izvele armenski napjev '─îinar es', armenskoga skladatelja Komitasa (1869-1935), ┼íto je bilo posebice dojmljivo i za hrvatske umjetnice i za armensku publiku/slu┼íatelje. Skladbu '─îinar es' umjetnicama je pomogla pripremiti upravo g─Ĺica Arpy Vardanyan, studentica zagreba─Źke Muzi─Źke akademije, koja je armenski tekst i pismo prevela u latini─Źno i pomogla Klasji Modru┼ían oko izgovora teksta/stihova. (Nekoliko Komitasovih pjesama pripremili su i izveli su studenti Muzi─Źke akademije u Zagrebu u svibnju 2019. u Zagrebu na Muzi─Źkoj akademiji tako─Ĺer uz Arpiin poticaj i pomo─ç.) Na samome kraju koncerta Klasja i Eva darovale su Upravu Dr┼żavnoga Konzervatorija Komitas brojnim hrvatskim suvenirima s istaknutim glagoljskim pismom, kravatom, licitarima i monografijama o hrvatskoj glazbi, te ponajboljim hrvatskim vinom i bombonijerama.

Daleku Armeniju, nama gotovo nepoznatu zemlju, hrvatskoj su javnosti u svojim knjigama nedavno i po prvi puta predstavili kroatist Artur Bagdasarov i publicist Zdravko Vampovac, a ta su djela poticaj temeljitijem istra┼żivanju i upoznavanju armenskoga naroda, ─Źija zadivljuju─ça povijest ima i zapanjuju─çu povezanost i sli─Źnost s hrvatskom povijesti, a posebice u ranokr┼í─çanskoj sakralnoj umjetnosti i arhitekturi.

Hrvatske glazbenice, osim ┼íto su susrele i upoznale Armeniju, njezine predivne, susretljive, skromne i ponosne ljude, te predstavile bogatstvo hrvatske glazbene ba┼ítine, uzvratno su oboga─çene jedinstvenim iskustvom i susretom s jednim od najstarijih naroda na svijetu. Podsjetimo, na povijesnom, izvornom etni─Źkom teritoriju Armenije koji je prije 100 godina pripao Turskoj, u Armeniji se nalazi planina Ararat, koja se spominje u Knjizi Postanka ÔÇô mjesto na kojemu se zaustavila Noina korablja nakon op─çeg potopa. Armenija se prostirala od Sredozemnoga mora do Kaspijskoga jezera, ali je na vjetrometini povijesnih zbivanja stradavala od svih osvaja─Źa koji su stolje─çima tim podru─Źjem prolazili i osvajali ju, te je danas teritorijalno manja i od Hrvatske; prostire se uz obronke ju┼żnoga Kavkaza, a grani─Źi s Turskom, Gruzijom, Azerbajd┼żanom i Iranom. Armenija je prva kr┼í─çanska i katoli─Źka zemlja koja je priznala kr┼í─çanstvo, 301. godine dr┼żavnom religijom, ─Źitavih 12 godina prije Milanskoga edikta iz 313. godine. Armenija obiluje crkvama ─Źiji su tlocrti identi─Źni hrvatskim ranim srednjovjekovnim crkvicama, nadgrobni spomenici ha─Źkari sli─Źni su ste─çcima, a pleter identi─Źan hrvatskome, se posvuda na njima pojavljuje. Posebno je dojmljiv samostan Geghard ('Koplje', kojim je Isus proboden, a koje je apostol Juda Tadej donio u Armeniju i koje se ─Źuvalo u samostanu E─Źmiadzin), crkva i kapele 'izdubljene' unutar stijene (od 4.st.), a u─çi u taj prostor posebno je iskustvo.

Armenaca u Armeniji ┼żivi oko 2 milijuna, dok ih u iseljeni┼ítvu ima preko 8 milijuna. Pi┼íu i govore armenskim pismom i jezikom, ─Źuvaju, poznaju i silno su ponosni na svoju povijest, kulturu i tradiciju i ba┼ítinu. Armenija je zemlja ┼íipka, marelica, 'lava┼ía' (vrsta beskvasnoga kruha). Bez obzira ┼íto su im mahom Mongoli i Turci u svojim invazijama uni┼ítili brojne kulturne spomenike i tisu─çe zapisa, muzej Matenadaran ─Źuva oko 500.000 dokumenata, manuskripata, liturgijskih, teolo┼íkih, znanstvenih i drugih knjiga i zapisa koje je sa─Źuvala Armenska apostolska Crkva. Armenski skladatelj, pjesnik, sve─çenik, knji┼żevnik, muzikolog, pjeva─Ź i zborovo─Ĺa Komitas, koji je, saznav┼íi za veliki genocid nad sunarodnjacima, psihi─Źki je zastranio, te tragi─Źno preminuo. Ako je Hrvatska (bila) predzi─Ĺe kr┼í─çanstva prema Zapadu, onda je to svakako Armenija prema Sjeveru, tj. sjevernim kr┼í─çanskim zemljama.

Gostovanje hrvatskih glazbenica i diplomata u Armeniji rezultiralo je brojnim novim susretima i kontaktima, te idejama za nastavak hrvatsko-armenske suradnje, koju je uistinu potrebno nastavljati poticati i razvijati.

O svome do┼żivljaju koncerata Klasje Modru┼ían i Eve Kirchmayer Bili─ç zabilje┼żila je profesorica Dr┼żavnoga Konzervatorija Komitas muzikologinja i orgulja┼íica Lilit Martirosyan:

'Ovih je dana prvi put u povijesti Armenije, armenskoj publici bila predstavljena hrvatska glazbaÔÇŽ Publiku se dojmila prezentacija o hrvatske povijesti, glazbi i o sli─Źnostima izme─Ĺu armenske i hrvatske kulture. Na koncertu je bila iznimna atmosfera i publika je osjetila ljubav i ponos hrvatskih glazbenica prema svojoj domovini. Na kraju koncerta nas je do─Źekalo iznena─Ĺenje: izvele su Komitasovu pjesmu "Cinar es" na armenskom jezikuÔÇŽOvi koncerti su omogu─çili armenskoj publici upoznati se s dubokom i svijetlom du┼íom hrvatskog narodaÔÇŽjer, kako ka┼że Komitas, 'glazba je ogledalo naroda.'

Eva Kirchmayer Bili─ç, hkv.hr

www.hkz-kkv.ch

178 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU