Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

UZROCI I POSLJEDICE HRVATSKE KVAZIDEMOKRACIJE      (06.02.2011.)

Mladen Lojki─ç: Kletva kralja Zvonimira

Nakon samo godinu dana autor Mladen Lojki─ç iznena─Ĺuje s jo┼í jednom svojom intrigantnom knjigom - Kletva kralja Zvonimira (Vlastita naklada, Zagreb studeni 2007.). Iako sam naslov ─Źitatelja navodi na krivi zaklju─Źak o mogu─çem sadr┼żaju knjige, ve─ç ─çe prve stranice nagovjestiti da se autor ┼żeli baviti uzrocima i posljedicama hrvatske kvazidemokracije. Kroz povijesne osvrte o stoljetnom ugnjetavanju Hrvata i hrvatske dr┼żave, autor naime te┼żi definirati sadr┼żaj i ulogu sada┼ínjeg liberalnog relativizma, te utvrditi uzroke la┼żne demokracije.

Kao i u prvoj knjizi Vladari svijeta, tako i u Kletvi kralja Zvonimira Lojki─ç zadivljuje ┼íirinom obavje┼ítenosti. Od po─Źetka do kraja knjige, ponovno velika brojnost detalja, podataka, ─Źinjenica i doga─Ĺaja. Opse┼żno kazalo od oko 700 imena osoba spomenutih u knjizi i bibliografija od 48 prou─Źenih tiskanih naslova, govori da se za pripremu svoje druge knjige Mladen Lojki─ç slu┼żio s jo┼í vi┼íe izvora. U Kletvi kralja Zvonimira ─Źitatelj se nastavlja opse┼żno upoznavati s cijelim nizom raznolikih povijesnih, politi─Źkih i vjerskih podataka. Lojki─ç se u kratkom vremenskom razmaku, u kojem je izdao dvije opse┼żne i po sadr┼żaju osebujne knjige, pokazao kao vrstan poznavatelj doga─Ĺaja, od najranije pa do suvremene povijesti Hrvata. Time se Lojki─ç dokazuje kao vrstan poznavatelj uzroka i posljedica hrvatskog dru┼ítvenog i politi─Źkog stanja. To se svakako ne mo┼że ignorirati i zanemariti.

Rijetko u kojoj knjizi ─çe se na─çi ovakav sveobuhvatni povijesni pregled o hrvatskom narodu, od pravremena do Krista i od Krista do dana┼ínjih dana, poput ovog sa┼żetog u Kletvi kralja Zvonimira. Lojki─ç ukazuje na dokazano prapodrijetlo hrvatskog naroda, duboke povijesne veze izme─Ĺu Vatikana i Hrvatske, po ─Źemu su Hrvati posebni i razli─Źiti od ostalih europskih naroda. Glede starosti hrvatskog pisma i kr┼í─çanstva spominje se premalo poznata Li┼ítanska plo─Źa. Navodi se ugovor diplomatske razine s papom Ivanom IV. i Hrvatske kao samostalne europske dr┼żave i prvi hrvatski ustav iz godine 753. sa Hrvatskog sabora na Duvanjskom polju, kao najstariji poznati ustav u Europi. Cijeli povijesni presijek autor vodi kroz tri poglavlja kako bi u ─Źetvrtom ukazao ─Źitatelju na najnoviju povijest 20. stolje─ça, s pogubnim utjecajima na razvoj suvremene hrvatske demokracije.

O najnovijim utjecajima na hrvatske povijesne istine, Lojki─ç povla─Źi paralelu izme─Ĺu svjetske komunisti─Źke internacionale i masonerije, rje┼íavanja ┼żidovskog pitanja u Nedi─çevoj Srbiji, beskona─Źnog ponavljanja neistina i stvaranja kompleksa hrvatske krivnje zbog zlo─Źina u Jasenovcu. Postavlja pitanja za┼íto se jo┼í uvijek prikrivaju masakri nad Hrvatima koje su zapo─Źeli ─Źetnici 1941. po Lici, Pounju, zapadnoj Bosni i sjevernoj Dalmaciji, u hrvatskim mjestima iz kojih su Hrvati tada posve istrebljeni, poput Kulen Vakufa, Gvozdenskog, Bori─Źevca, ┼ápanovice, Gudura, Udbine, Zrina...

Postavlja pitanja o zaboravljenim logorima u Srbiji iz Drugog svjetskog rata, za┼íto je SPC sa mitropolitom Josifom podr┼żavala Nedi─çevu Srbiju, za┼íto nitko ne spominje istrebljenje ┼Żidova u Srbiji za vrijeme Drugom svjetskog rata? Kako to kad se danas Hrvati terete s usta┼ítvom, a nikada se istom ┼żestinom ne osu─Ĺuju ─Źetni─Źka zlodjela? Za┼íto su komunisti ukinuli Hrvatsku pravoslavnu crkvu (HPC), ubili pravoslavne sve─çenike i arhiepiskopa Germogena? Tra┼żi odgovore na pitanja o Bleiburgu, su─Ĺenju nadbiskupu Stepincu, mnogobrojnim likvidacijama Hrvata u komunizmu poslije rata i preobrazbu komunisti─Źkih zlo─Źinaca u tzv. antifa┼íiste.

Lojki─ç sve to navodi s ciljem kako bi ukazao na ogromne nepravde koje su se kroz povijest, a posebno u komunisti─Źko doba, natalo┼żile na ra─Źun Hrvatske. Za┼íto su Srbi i Srbija u potpunosti ostali po┼íte─Ĺeni kriti─Źkih osvrta na svoju ne─Źasnu pro┼ílost, posebno za svoj antisemitizam iz vremena Drugog svjetskog rata? Za┼íto svjetska politika provodi proces abolicije Srbije od zlo─Źina glede agresije na Hrvatsku i BiH krajem 20. stolje─ça i za┼íto su Srbima u BiH priznata ratna osvajanja u vidu tzv. republike srpske? Sve su to pitanja na koje Lojki─çeva knjiga nudi i realne odgovore.

U posljednjem ─Źetvrtom poglavlju Lojki─ç navodi potrebu lustracije i pogubnost mentaliteta iz komunisti─Źke pro┼ílosti. Nu┼żnost lustracije poti─Źe stoga ┼íto se komunisti─Źka ideologija posve transformirala u kvazidemokraciju, te slijednici te ideologije predvode u zamagljivanju povijesnih istina. U novijem vremenu navodi primjere detu─Ĺmanizacije s izvrtanjem povijesnih istina o prvom predsjedniku dr. Franji Tu─Ĺmanu, neistine o Domovinskom ratu, o tzv. podjeli Bosne, navodi cijeli niz nedemokratskih afera, poput premje┼ítanja Zida boli u Zagrebu ili otpu┼ítanja s du┼żnosti Jadranke Cigelj, biv┼íe predstojnice Ureda za nevladine udruge.

Klju─Źne poruke Lojki─çeve knjige su one koje govore o demokraciji: "Dvostruki standard vladara svijeta je ┼íokantan. Propagira se demokracija, ali ona je za vladare svijeta istinska samo onda ako je u njihovoj slu┼żbi, podani─Źka i onakva kakva njima odgovara. Ako netko na vlast do─Ĺe demokratskim putem u zemlji koja im ne─çe saginjati glavu (Bjelorusija ili zemlje islamskog fundamentalizma), to za njih nisu demokratske zemlje. Prema njima se vodi izolacionisti─Źka ekonomska politika kako bi se bira─Źima dalo do znanja da su krivo izabrali i da je za izolacionizam kriva njihova autokratska vlast (primjer Hrvatske za vrijeme dr. Tu─Ĺmana)". Zaklju─Źno Lojki─ç poru─Źuje: "Spominjanje demokracije kod sada┼ínjih navodnih demokrata izaziva cinizam, jer ono ┼íto danas imamo u Hrvatskoj je najgrublja diktatura ljevi─Źarsko-liberalne podani─Źke klike vje┼íto umotana u celofan kvazidemokracije".

Lojki─ç uvi─Ĺa ogromni problem Hrvata zbog kratkog pam─çenja i brzog zaborava. Kao uvjereni katoli─Źki vjernik shva─ça da bez Bo┼żjeg zahvata nema bolje perspektive u Hrvatskoj. No, on se dr┼żi na─Źela da nije dopu┼íteno ┼íutjeti i smatra potrebnim ukazivati na povijesne podvale i neistine. Lojki─çeva knjiga mo┼że dobro poslu┼żiti svima, no posebno je dobrodo┼íla mla─Ĺim nara┼ítajima, glede utvr─Ĺivanja objektivne istine o hrvatskoj pro┼ílosti, sada┼ínjosti i budu─çnosti. Svakako i zato, jer su reformirani i reciklirani komunisti u posljednjim godinama poslije Domovinskog rata u velikoj mjeri uspjeli blokirati javnu, objektivnu i znastvenu raspravu o biv┼íem komunisti─Źkom re┼żimu, njegovim ┼żrtvama i ideolo┼íkom inficiranju najmla─Ĺih hrvatskih nara┼ítaja. Postoji realna opasnost da u dru┼ítvu prevladaju ljudi s gubitkom povijesnog pam─çanja, bez mogu─çnosti prosu─Ĺivanja, bez volje, bez sposobnosti ispravnog dru┼ítvenog djelovanja, manipulirani ljudi s politi─Źkim i mediokritetskim utjecajem, ispranog mozga, odnosno kako ih Lojki─ç kratko naziva - zombiji i kiborzi.

Na posljedice komunisti─Źkog ispiranja mozga nedavno je u Glasu koncila (20. sije─Źnja 2008.) ukazao i teolog Josip Sabol pod naslovom "Prijatelji i protivnici Crkve u hrvatskom dru┼ítvu". Opisuju─çi protivnike Crkve i krugove ljudi koji osporavaju nu┼żno potrebnu ulogu Crkve i aktivnih vjernika u na┼íem dru┼ítvu, teolog Sabol zaklju─Źuje da hrvatskom dru┼ítvu nedostaje nu┼żno potreban konsenzus o povijesnoj istini. Ali ne onoj liberalnoj 'istini' kakvu podme─çu reformirani komunisti, ve─ç onoj istini na koju upu─çuju autori katoli─Źkih na─Źela promi┼íljanja, poput Mladena Lojki─ça. A onima koji ─çe poku┼íati banalizirati Lojki─çeve knjige, ismijavati ih glede nekakve fantazije zavjere ili samo opominjati da je pogre┼íno demonizirati pro┼ílost, dovoljno je ponoviti misli teologa Josipa Sabola:  "Demoni vladaju tamo gdje ne vlada istina. Demoniziranje ne─çe biti mogu─çe od onoga ─Źasa kada bude poznata cijela istina i odgovornost za sve ┼íto se doga─Ĺalo nakon rata na ovim prostorima".

Ovo je u stvari najbolja poruka svima koji bi na bilo koji na─Źin ┼żeljeli omalova┼żiti autora i kritizirati sadr┼żaj njegovih knjiga. Zaklju─Źno, autor Mladen Lojki─ç je uvjereni katoli─Źki laik, on vjeruje u snagu Duha, veli─Źinu Istine i zagovor Mariji. Zato svoja razmi┼íljanja zavr┼íava optimisti─Źki - s porukama Cenakula karizmati─Źnog i ┼íirom svijeta poznatog don Stefano Gobbija, koji je 20. rujna 1996. u Stepin─Źevu katedralu u Zagrebu donio hrvatskim katolicima poruku Fatimske Gospe. Marijina poruka glasi - "Ne boj se, malo stado!"

Autoru treba ─Źestitati na dojmljivom djelu i sna┼żnom zauzimanju za punu povijesnu istinu.

"Hrvatski se narod plebiscitarno izjasnio za hrvatsku dr┼żavu i ja bih bio ni┼ítarija, kad ne bih osjetio bilo Hrvatskog naroda!".

Prigodom Stepin─Źeva, 10. velja─Źe 2008.


Pi┼íe Damir Borov─Źak

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU