Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

   
   
   
 

      KLEVETE I LA┼ŻI TIHOMIRA NUI─ćA     (20.10.2001.) 

Donosimo jedan od mnogobrojnih napada na našu udrugu iz pera Tihomira Nuića

Na┼żalost, objavila ga je Hrvatska matica iseljenika u svome mjese─Źniku MATICA, bez da su uspostavili kontakt s legalnim predstavnicima udruge i barem upitali ┼íto se to stvarno doga─Ĺa. Na┼í odgovor nisu bili spremni objaviti, toliko o novinarskoj korektnosti!

Pro─Źitajte ga ovdje "Lo┼íi gubitnici".

HKZ U ŠVICARSKOJ PRED RASULOM

Hrvatska kulturna zajednica (HKZ) u ┼ávicarskoj bi ove godine trebala slaviti 30-tu obljetnicu postojanja. Umjesto obljetnice, HKZ grca u dugovima i sudskim procesima. Sudski i odvjetni─Źki tro┼íkovi su se dosad popeli na preko 100 tisu─ça franaka.

Kad je 1971. godine osnovana udruga Prijatelja Matice hrvatske u Z├╝richu, diplomacija tada┼ínje dr┼żave je stavila "paso┼íare" pod pritisak, jer se okupljaju pod imenom neprijateljske ustanove koju je vlast u domovini zabranila. Promjenom imena u Hrvatska kulturna zajednica, uspjelo se otupiti o┼ítricu jugodiplomata. HKZ je mogla organizirati svoje priredbe s hrvatskim kulturnim djelatnicima. Te su se priredbe zaista izdizale iznad onih koje su organizrili razni jugoklubovi i njima srdone udruge, jer nikad nisu zavr┼íavale tu─Źama i neredom. Osim toga, HKZ se bavila kulturnim djelatnostima kao tiskanjem vlastitog glasila Dru┼ítvene obavijesti i dvojezi─Źnih bro┼íura o Radi─çu, Jela─Źi─çu, Hrvatima u ┼ávicarskoj i sl., ┼íto je bilo zanimljivo isklju─Źivo ljudima sa stanovitom naobrazbom i nacionalnom svije┼í─çu.

Kreatori "monolitne dijaspore" iz domovine su se po─Źetkom 90-tih godina, me─Ĺutim, uglavnom oslonili na snage i pojedince koji su svoje hrvatske biografije trebali prilagoditi povijesnom trenutku, jer ih je, o─Źito, bilo najlak┼íe ucjenjivati. Po┼íto je HKZ bila ve─ç dobro organizirana i imala ─Źlanove, novac i svoje glasilo - dakle, politi─Źku i gospodarsku neovisnost, dr┼żalo ju se u takvim krugovima veoma opasnom po njihove dru┼ítvene makinacije i osobne karijere. Po─Źeli su je ru┼íiti s "hrvatskih" pozicija, jer je u Zagrebu donesena odluka, prema izjavi jednog diplomata u Bernu, da sve hrvatske udruge u inozemstvu, nastale prije 1990. godine, moraju nestati. Na tom su se poslu na┼íli zajedno biv┼íi hrvatski komunisti i jugokluba┼íi, domovinski i iseljeni─Źki hadezeovci, hrvatski diplomati i dr┼żavni du┼żnosnici.

Najprije se pristupilo ignoriranju svih djelatnosti HKZ-a u domovinskim sredstvima javnog priop─Źavanja. Pre┼íu─çivane su javne tribine sa ┼ívicarskim novinarima i politi─Źarima kao i publicisti─Źka, kulinarska i sli─Źna promid┼żba Hrvatske. Od 1993. godine prelazi se u napade anonimnim i potpisanim pismima zbog "bavljenja politikom" u glasilu HKZ-a Dru┼ítvene obavijesti. Glasilo je prvenstveno tra┼żilo uspostavu pravne dr┼żave i ka┼żnjavanje kriminala, te demokartski postupak pri utemljenju paradnoga Hrvatskog svjetskog kongresa. Dvojezi─Źna publikacija pokojnoga dr. Jure Petri─Źevi─ça "Tre─Źi svjetski rat?" u nakladi Adria Verlag i HKZ-a, 1994., u kojoj se kao glavnog krivca za potporu srpskoj agresiji na Hrvatsku i BiH okrivljuje Rusiju, UNO i EU, te spominje "nerazboritu" i "samovoljnu" politiku F. Tu─Ĺmana s "diktatorskim ovlastima", samo je bila ulje na vatru.

Na Godi┼ínjoj skup┼ítini HKZ-a 1995. g. tada┼ínji veleposlanik prof. dr. Zdenko ┼ákrabalo otvoreno napada publikaciju i njezinog autora - i neuljudno napu┼íta skup prije nego dr. Petri─Źevi─ç dobiva priliku za odgovor. U razgovoru za Glasnik HDZ-CH (1995.) ┼ákrabalo ─çe ponoviti kako je djelovanje "pojedinaca u nekim hrvatskim udrugama u suprotnosti s interesima Republike Hrvatske". HDZ potom anga┼żira svoje pismenije ljude da vr┼íe pritisak na HKZ. U tome im se pridru┼żuje i Hrvatski radio iz Zagreba koji dopu┼íta Dubravku Horvati─çu slijede─çu izjavu: "Ako ─Źovjek gleda, recimo, Dru┼ítvene obavijesti, koje izdaje HKZ u ┼ávicarskoj, onda ─çe vidjeti da oni na neki na─Źin nasjedaju jugoslavenskoj propagandi koja jo┼í uvijek putom niza listova djeluje u Hrvatskoj" (5.1.1995.). Odgovor HKZ-a, poslan na ruke tada┼ínjem uredniku Hrvatskoga radija, g. Tomislavu Radi─çu, nikad nije objavljen. Zatim slijedi napad ┼Żeljka Sabola u Vjesniku 19.10.1995. na dr. Juru Petri─Źevi─ça i njegovu ve─ç spomenutu publikaciju, pri ─Źemu valja spomenuti, da se dr. Petri─Źevi─çu nije omogu─Źen odgovor. Hrvatski ─çe veleposlanik u svojoj okru┼żnici, povodom razrje┼íenja s du┼żnosti, u sije─çnju 1996., poja─çati tenzije izjavom da se "izdvaja mala grupica neodgovornih pojedinaca koji rje─Źju i djelom ┼ítete ugledu Republike Hrvatske stalnim kritizerstvom svega i sva─Źega ┼íto u datom trenutku poduzima legalno izabrana vlast u Republici Hrvatskoj". Lausanneska novina Le Nouveau Quotidien od 13.2.1996. shva─ça to kao prijetnju i upozorava svoje ─Źitatelje i ┼ívicarsku javnost da je veleposlanik ┼ákrabalo pre┼íao granicu dopu┼ítenog diplomatskog pona┼íanja.

Za slijede─çu godi┼ínju skup┼ítinu HKZ-a u prolje─çe 1997., i zagreba─Źki se Vjesnik (28.2.1997.) priklju─Źuje pripremama pu─ça dopisom iz ┼ávicarske, a kojeg postpisuje polupismeni predsjednik HDZ-a i kasnije konzul-savjetnik u generalnom konzulatu u Z├╝richu, Vinko Sabljo, pod naslovom "┼íto ho─çe uredni─Źko vije─çe Dru┼ítvenih obavijesti HKZ u ┼ávicarskoj?" (─Źlanak po svoj prilici potje─çe od samog tada┼ínjeg generalnog konzula Republike Hrvatske u Z├╝richu Benjamina Toli─ça.) Izborni Sabor u o┼żujku 1997. godine namjerno se organizira izvan z├╝ri┼íkog podru─çja i prvi put u povijesti HKZ-a odr┼żava u Bernu, kako bi novoprido┼íli hadezeovci imali sigurnu ve─çinu. Bio je to najslabiji posjet u povijesti godi┼ínjih skup┼ítina HKZ-a, s oko ┼íezdesetak ljudi, a od toga ─Źetrdesetak hadezeovaca. Vodstvo HKZ-a je ve─ç unaprijed bilo izabrano, a na njegovu ─Źelu se na┼íao lije─Źnik, dr. Aleksandar Kr┼ínjavi, prema pri─çama, koje su ovamo kru┼żile, kolega dr. Mate Grani─ça sa studija, koji se tek 1995.g. pojavio u HKZ-u i nametnuo ─Źlanstvu demago┼íkom i slatkorije─Źivom odano┼í─çu "demokratski izbaranoj vlasti" u Hrvatskoj i otvorenom potporom veleposlaniku ┼ákrabalu. To je po─Źetak definitivnog destruiranja HKZ-a s blagoslovom domovinske vlasti.

I HDZ i dplomacija su odahnuli. Ali ne za dugo. Dr. Kr┼ínjavi se prevario u odabiru ljudi, jer se ubrzo pokazalo da su svi "ljevi─Źari" - kako ─çe ih sam okarakterizirati. Vode se interne borbe, a HKZ je obustavila svaki rad osim tiskanja glasila Dru┼ítvene obavijesti i "hrvatskog bala" u jednom od najskupljih hotela na svijetu Dolder u Z├╝richu. Od 1997. do 1999. godine odr┼żana je jedna jedina kulturna priredba i to u listopadu 1997. godine, kad je prof. dr. Mario Plenkovi─ç privatno boravio u ┼ávicarskoj i odr┼żao predavanje o novinama i novinarima u Hrvatskoj. ─îak se izbjegavalo i organizirati komemoracije preminulim po─Źasnim ─Źlanovima dr. Petri─Źevi─çu i nobelovcu Vladimiru Prelogu. ─îlanstvo prosvjeduje, ne ┼żeli ─Źlanarinom pla─çati rastro┼ínost Doldera, te zbog op─çe neaktivnosti HKZ-a po─Źinje se osipati. Potro┼íen je ne samo sav novac iz blagajne (1995.g. se na┼ílo u blagajni preko 50'000.-- CHF), nego i 6'714.-- CHF, koji su bili skupljeni za tiskanje monografije povodom 25-te obljetnice HKZ-a. Dr. Kr┼ínjavi, me─Ĺutim, ne mari ┼íto se osiplje ─Źlanstvo Udruge, te na Saboru 1999. godine provocira nehadezeovce na napu┼ítanje skup┼ítine, a dovodi u upravu hadezeovce i njihove simpatizere. Kulturna udruga je prepu┼ítena kulturnim analfabetama. Primjerice u glasilu Dru┼ítvene obavijesti ─Źitatelji nisu upozoreni ni na jednu jedinu kulturnu publikaciju niti kulturni doga─Ĺaj u Hrvatskoj ili o Hrvatskoj u svijetu. Na mjesto urednika postavljaju se namjerno ljudi, koji nemaju ni minumum pravopisnog znanja, a kamoli naobrazbe. U razdoblju od 1999. do prolje─ça 2001. g. organizirano je na brzinu jedno jedino predavanje sa slu─Źajnim prolaznikom isusovcom prof. dr. Vladimirom Horvatom na kojem nije bilo ni dvadeset ljudi - uklju─Źiv┼íi organizatore i predava─Źa.

U HKZ-u se prosvjeduje glasnije, te se u travnju 1999. po─Źelo skupljanjem potpisa za saziv izvanredne godi┼ínje skup┼ítine. Dio ─Źlanova, koji su se usudili prosvjedovati zbog nedemokratskog pona┼íanja i zatra┼żili saziv izvanredne godi┼ínje skup┼ítine - ┼íto predvi─Ĺaju i Pravila HKZ-a, biva isklju─Źeno (njih 35), a dva ogranka, me─Ĺu kojima i onaj izvorni i najbrojniji Baden-Z├╝rich, suspendirani. Upravo lipnju 1999. godine, dolazi Ivi─ç Pa┼íali─ç u Z├╝rich, gdje se u jednom hotelu, prema svjedo─Źenju o─Źevidaca, susre─çe s upravom HKZ-a. (Istu su se ve─Źer katolici Hrvati bili okupili u Einsiedelnu na tradicionalnom hodo─Źa┼í─çu Majci Bo┼żjoj.) Ohrabreno vodstvo HKZ-a potporom visokoga gosta, nastavilo je dosljednom provedbom svoje samovolje. Nakon ┼íto je uprava na razli─Źite molbe ostala nepopustljiva, do┼ílo je u kolovozu 1999. g. do tu┼żbi protiv uprave HKZ-a, a jedna se odnosi na predsjednika i dopredsjednicu HKZ-a osobno. Sud je dosada prisilio upravu povuci 31 isklju─Źenje i obje suspenzije ogranaka, te ispri─Źati se ─Źetvorici ─Źlanova zbog uvrede li─Źnosti (Pers├Ânlichkeitsverletzung). Sudski postupak protiv predsjednika i dopredsjednice HKZ-a zbog uvrede ─Źasti je tek zavr┼íen i ─Źeka se pravomo─çna presuda. Tu┼żba troje ─Źlanova zbog isklju─Źenja iz HKZ-a ide pred vi┼íi sud (Obergericht). Ra─Źuna se da su se obostrani odvjetni─Źki i sudski tro┼íkovi dosada popeli na preko 100 tisu─ça CHF. Da bi do┼íla do potrebitog novca, uprava ┼íalje prijete─ça pisma ─Źlanovima, a poku┼íala je, bez prethodnog odobrenja ─Źlanstva, prodati adrese ┼ílanova jednom osiguravaju─çem zavodu i time se po tko zna koji put ogrje┼íila o zakon.

Je li dopu┼íteno Hrvatima u inozemstvu organizirati se bez politi─Źkog skrbni┼ítva iz domovine? Prema HDZ-ovoj ideologiji - nije, jer je sve ┼íto je izvan HDZ-ova prokrustovskog pokriva─Źa protuhrvatsko. U me─Ĺuvremenu se politi─Źka situacija u zemlji, a donekle i u hrvatskoj diplomaciji, promijenila. Da se hrvatska politika istinski bavila za┼ítitom hrvatskoga nacionalnog interesa, a da je diplomacija promicala taj interes, niti bi Hrvatska danas bila gdje je niti HKZ pred sudom i rasulom! Ovako se hrvatsko ime na┼ílo pred stranim sudom, a ─Źastohlepna, netolerantna i politizirana uprava HKZ-a je dokazala da nema nikakvog respekta prema njemu. Dok svi ─Źekamo sudski rasplet, samoupravlja─Źki mentalitet dokazuje svijetu svoju neciviliziranost i dovodi jednog od sudaca na zaklju─Źak da je HKZ zapravo "dje─çji vrti─ç". I na koncu pitanje: Je li uistinu primarni posao HDZ-a i njegovog ministra vanjskih poslova, dr. Mate Grani─ça, trebao biti stavljanje jedne bezna─Źajne, amaterske udruge pod svoju kontrolu i od kolikog je to zna─Źenja za hrvatski nacionalni interes, prepu┼ítamo ─Źitateljima na prosudbu!

Dr. Tihomil Radja, Tihomir Nui─ç

MATICA 6/2001.

Odgovor Nadzornog odbora HKZ: "Loši gubitnici"

001-2003

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: