Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

KONTRAREVOLUCIJA ILI PU─î     (16.07.2013.)

Treba nam

"Dan aktivnog sje─çanja na ┼żrtve jugokomunisti─Źke strahovlade"

Ponedjeljak, 17. lipnja

Vozim, kao i svako jutro, oko 35 km na posao i usput slu┼íam vijesti. Bavarski radio (Bayem 5) ali i sve druge postaje donose vijest dana. Danas je 17. lipanj, do ujedinjenja slavljen kao Dan njema─Źkoga jedinstva, a nakon ujedinjenja je to"dan aktivnoga sje─çanja" na ustanak 1953. u Isto─Źnom Berlinu protivu komunisti─Źke strahovlade. Oko milijun ljudi je sudjelovalo u ustanku koji bija┼íe skr┼íen sovjetskim tenkovima i trupama Ministarstva za dr┼żavnu sigurnost.

Vra─çaju─çi se s predavanja opet slu┼íam radio, a nave─Źer i na televiziji gledam: ┼żrtvama 17. lipnja se poklanjaju - zajedno stavljaju─çi vijence na njihov grob - predsjednik Gauck, kancelarka Merkel i predsjednik Bundestaga Lammert. Svi se prisje─çaju ┼żrtava komunizma koji su tra┼żili najprije slobodu, a potom i njema─Źko jedinstvo.

Pomislih u sebi: gdje je u Hrvatskoj taj dan aktivnoga sje─çanja na ┼żrtve istih komunista? Mo┼żda ─çe se jednoga dana i u Hrvatskoj netko izboriti za dr┼żavni "Dan aktivnoga sje─çanja na ┼żrtve jugokomunisti─Źke strahovlade".

Jedan od glavnih organizatora ubijanja i bezbrojnih uhi─çenja u Berlinu 1953. bio je Erich Mielke (1907.-2000.), dr┼żavni tajnik, a od 1957. do 1989. i vje─Źni ministar (Ministerium fiir Staatssicherheit). Bio je "Kommunist und Antifaschist der ersten Stunde", "─Źekist" i polaznik "Lenjinove ┼íkole" u Moskvi, politi─Źki komesar jedne brigade u ┼ípanjolskom gra─Ĺanskom ratu, internirac u Francuskoj, a sa sovjetskim trupama ureduje od 1945. u Berlinu. Jo┼í 1931. je sudjelovao u uli─Źnim borbama s nacionalsocijalistima, ali i sa snagama reda Weimarske republike.

Ne bih se ovdje prisje─çao Ericha Mielkea da nisam prepoznao njegove rije─Źi u ustima hrvatskih politi─Źara i medija. On je naime ─Źesto tvrdio da je , "kontrarevolucionarne nerede" u Berlinu organizirala "agresivna manjina" uz logisti─Źku pomo─ç nekih tajnih sila. "Agresivna manjina" je za njega bila milijun ljudi (DDR je tada brojila oko 14 milijuna stanovnika), do─Źim su za predsjednika Vlade Milanovi─ça "agresivna manjina" onih 750'000 potpisnika inicijative udruge "U ime obitelji" za referendum o braku kao zajednici mu┼íkarca i ┼żene (Hrvatska ima oko 4,5 milijuna stanovnika). Tajne je sile opet razotkrio Mile Kekin u tre─çem dnevniku, do─Źim je Milanovi─çevu suprugu opet "isprovocirala" ista ta agresivna manjina pa je po┼íla podr┼żati "paradu ponosa" u Zagrebu.

Brojni portali i tisak - gotovo bez iznimke - govore o klerikalnoj "kontrarevoluciji", kardinal Bozani─ç je progla┼íen "homofobom godine", a Pe─Ĺa Grbin, taj lumen na partijskom nebu, bi ve─ç danas pre┼íao na revolucionarno pravo, on bi suspendirao narod da bi spasio ustav (!). Kao da je ─Źitao tajnu disertaciju profesora ustavnoga prava Ivana Simonovi─ça "Uloga prava u samoupravnom socijalizmu", Zagreb, 1991. (ne mo┼że se iznajmiti). Biva, ne zna hrvatski narod ┼íto je demokracija, ne zna narod ┼íto tra┼żi, ┼íto je za narod dobro to znade Pe─Ĺa i njegova partija. Taj bi se manevar u demokratskim dru┼ítvima nazvao "poku┼íaj pu─Źa" ili "klizaju─çi pu─Ź", dakle Pe─Ĺa samo jo┼í nije izveo tenkove na ulice, do─Źim se u Hrvatskoj samo pokoji novinar usu─Ĺuje koristiti izraz "ustavna kriza".

Nema tu nikakve ustavne krize. Ako netko narodu uskrati izvorno pravo - narod je suveren, a ne Pe─Ĺa ili Partija - taj je pu─Źist i valja se s njim kao takvim - najprije - politi─Źki obra─Źunati. Donekle umiruju rije─Źi Predsjednika Sabora Leke kako se saborska ve─çina ne ─çe okreniti protivu naroda kojemu slu┼żi nego provoditi njegovu volju, ali nije sigurno ho─çe li Partija slu┼íati Leku, navlastito ako to bude iritiralo gospo─Ĺu Milanovi─ç.

Utorak, 18. lipnja

Vra─çam se popodne doma, doista sam umoran, ipak uklju─Źujem mre┼żu. Glavna tema na hrvatskim portalima je Lex Perkovi─ç, za nas Hrvate u Njema─Źkoj barem mala zadovolj┼ítina. On i njegovi ubili su samo u Njema─Źkoj 68 Hrvata, politi─Źkih emigranata i hrvatskih rodoljuba, ali i nekoliko ┼żena i djece. Sada bi vlast u Zagrebu s nekakvim amandmanom sve te zlo─Źine u Njema─Źkoj poslala u hrvatsku "zastaru", prozirnim manevrom odvjetnika Nobila, koji o─Źito stoji iza te zakonske promjene.

Usput, Perkovi─ç je na neki na─Źin "stvorio" Nobila, najprije kao tu┼żitelja u slu─Źaju Artukovi─ç, a potom ga i izabrao kao branitelja generala Bla┼íki─ça. U tom se slu─Źaju dalo dobro isisati dr┼żavni novac, ali i novac hrvatskih domoljuba, bez ikakve efektivne kontrole. Stoga ja nisam siguran ─Źiji je onaj privatni zrakoplov kojim je Nobilo letio u Muenchen nude─çi Nijemcima gentleman agreement oko Perkovi─ça.

Me─Ĺutim, Nijemci sigurno ne ─çe nasjesti na taj imponiraju─çi stil (Imponiergehabe), zapravo je to za njih apsolutna kontraindikacija. Uostalom, za kapitalne delikte, a to je prije svega podmuklo ubojstvo s predumi┼íljajem Stjepana ─Éurekovi─ça, u Njema─Źkoj nema zastare, a istragu, zbog te┼żine i opsega izvr┼íenih zlo─Źina nad brojnim Hrvatima u Njema─Źkoj, ve─ç vi┼íe od 40 godina vodi Savezno javno tu┼żila┼ítvo u Karlsruheu. Stoga, kada Nobilo i Milanovi─ç u igru uvla─Źe tobo┼żnju za┼ítitu hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata, oni bacaju dimnu zavjesu, e da spase Perkovi─ça.

Njema─Źka, kao i EU po┼ítuju naime na─Źelo subsidijarnosti, dakle najprije je za istragu i zastaru zadu┼żena dr┼żava gdje se zlo─Źin dogodio, a to je Njema─Źka. To u hrvatskim medijima nitko ne spominje. Dakle, Nijemci ne ─çe nikada tra┼żiti hrvatske branitelje zbog mogu─çih zlo─Źina u Hrvatskoj, ali ─çe tra┼żiti da hrvatska procesuira nekoga Hrvata ako je u Hrvatskoj ubio jednoga Nijemaca. Hrvatska je desetlje─çima opstruirala tra┼żenu pomo─ç iz Njema─Źke, a sada poku┼íava da zlo─Źin iz Njema─Źke "zastari" u Hrvatskoj.

Ufam se u njema─Źko, ne hrvatsko pravosu─Ĺe, stoga sam, kad je Milanovi─ç tra┼żio od Karamarka da ponudi amandman na taj Lex Perkovi─ç, pisao Karamarku, a s problematikom sam upoznao moga zastupnika u Bundestagu i jo┼í trojicu meni poznatih zastupnika Bundestaga, no Karamarko mi nije odgovorio - ostali jesu. Predlo┼żio sam mu sljede─çi amandman: "Hrvatska ─çe udovoljiti zahtjevima europskoga uhidbenoga naloga izru─Źuju─çi tra┼żene osobe za kapitalne delikte po─Źinjene izvan Republike Hrvatske bez vremenske zastare, odnosno s rokom zastare u zemlji po─Źinjenja. I svi ostali delikti po─Źinjeni izvan Republike Hrvatske zastarijevaju tako─Ĺer prema pozitivnim propisima u zemlji po─Źinjenja toga delikta. Ina─Źe vrijedi na─Źelo subsidijamosti, tj. za sve delikte je nadle┼żno najprije sudstvo zemlje u kojoj je delikt po─Źinjen. Sporazumno se postupak mo┼że prenijeti na pravosu─Ĺe zemlje gdje je prijestupnik nastanjen ili uhi─çen".

Ah, ja... A Erich Mielke? Kako zavr┼íi on? Elem, po┼íto je Njema─Źka pravna dr┼żava, nakon ujedinjenja nije mu se moglo dokazati da je osobno ubijao, a ako je to radio njegov STASI bilo je pokriveno ""zakonima" DDR-a. Osu─Ĺen je ipak 1993. na ┼íest godina zatvora zbog dokazanoga ubojstva dvojice ┼żandara u Berlinu 1931., dakle 62 godine nakon zlo─Źina. Iz zatvora su ga pustili malo prije smrti. Nisu mu - zbog mrtvih svjedoka zlo─Źina - mogli dokazati predumi┼íljaj nego "tek" ubojstvo namah.

Pi┼íe: Zvonko Pand┼żi─ç, filozof, teolog i klasi─Źni filolog

Izvor: Hrvatsko slovo, kolumna DNEVNIK

28.06.2013.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU