Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

RAZGOVOR UGODNI S IVICOM KOSTELI─ć.        (18.01.2011.)

Hrvatska kulturna zajednica u posjeti kod Ivice Kosteli─ça,

Basel 03.02.2004.

Svima nama koji pratimo svaki Ivi─Źin nastup stalo je srce, kada je 27. sije─Źnja u drugoj vo┼żnji no─çne slalomske utrke u Schladmingu bio u pravom smislu te rije─Źi katapultiran iz staze u visine, koje ne dose┼że ni Blanka Vla┼íi─ç, te se nakon pada na zale─Ĺenu stazu nije dizao. A kada smo suznim o─Źima pratili kako na┼íeg Ivicu odvoze u akiji (sanjke za povrije─Ĺene), bilo nam je jasno, da je sezona za aktualnog svjetskog prvaka u slalomu zavr┼íena.

Slijedila je jo┼í jedna u nizu operacija koljena, u njemu i njegovoj sestri ve─ç na┼żalost dobro poznatoj klinici u Baselu.

 

Ivica je ve─ç 02. velja─Źe po─Źeo sa laganom rehabilitacijom. Bez oklijevanja je privolio na razgovor sa HKZ-om pa smo ga posjetili slijede─çu ve─Źer. Upoznali smo jednog vrlo simpati─Źnog mladi─ça, koji je usprkos svojih golemih sportskih uspjeha ostao jednostavan i skroman. Vedar, otvoren, bez trunka poti┼ítenosti zbog prerano zavr┼íene sezone, Ivica je zra─Źio je optimizmom i bio pun planova za daljnu sportsku budu─çnost.


Znali smo da je Ivica kompletna li─Źnost te da mu interesi nisu ograni─Źeni na sportsku profesiju, nega da se izme─Ĺu ostalog zanima i za povijest, pa smo mu kao dar HKZ-a ponudili na izbor nekoliko knjiga, koje na nekomercijalnoj bazi nudimo u ┼ávicarskoj. Ivica je odmah iz prve dohvatio knjigu "Povijest hrvatskih neprijatelja" od Emila ─îi─ça, primjetiv┼íi da mu je otac ve─ç preporu─Źio tu knjigu. Pa┼żnju mu je privukla i knjiga "Dr. Franjo Tu─Ĺman - vizije i postignu─ça", pa smo imali ─Źast u ime HKZ-a pokloniti mu dvije knjige.

U neformalnom i ugodnom razgovoru, kao da smo stari poznanici, po─Źeli smo naravno sa njegovim prvim skija┼íkim poku┼íajima i za┼íto ba┼í alpsko skijanje:


Ivica: Tata me je stavio ve─ç sa tri godine na skije. Obzirom na moju tada┼ínju dob te┼íko mogu tvrditi da je to bila moja odluka. To je bila naravno tatina odluka. Nisam siguran gdje je to bilo, mo┼żda na Sljemenu, i do sedme godine je to bila zabava za mene. Od sedme godine sam po─Źeo trenirati u skija┼íkom klubu Medve┼í─Źak (Zagreb) i kojem je bio u─Źlanjen i tata, i tu sam po─Źeo sa prvim takmi─Źenjima. Me─Ĺutim zbog tatinih profesionalnih obaveza preselili smo se uskoro u Borovo naselje kod Vukovara, i to je onda bilo razdoblje bez takmi─Źenja. Ipak kontinuitet skija┼íkog treninga nismo sasvim prekinuli ni u slavonskoj ravnici. Tata je u blizini Vukovara otkrio neko brda┼íce od nekih stotinjak metara visine, ┼íto je ipak bilo dovoljno za neko spu┼ítanje na skijama. Nakon Borovog naselja tata je dobio mjesto rukometnog trenera u Celju i tu ustvari po─Źinje moj ozbiljni skija┼íki trening.

Tvoj uspjeh je nevjerojatan, kad se uzmu u obzir mogućnosti treniranja koje Ti imaš u Zagrebu, o Vukovaru da i ne govorimo, u usporedbi sa na pr. Švicarcima, koji nakon prijepodnevne škole mogu poslije podne na trening na tri tisućemetara visine. Kako je tvoja sezona izgledala i gdje si trenirao?


Sa treninzima smo uglavnom po─Źeli u rujnu i to na gle─Źerima u Austriji. Svaku subotu i nedjelju putovali smo u Austriju i natrag, sve dotle dok nije pao snijeg kod nas.

To zna─Źi da ste trenirali samo preko vikenda?


Da, ali to je za klince dovoljno

Da, ali samo za nadarene klince kakvi ste Ti i Janica.


Ovisi i o tome da li se taj sport voli ili ne, te i o odnosu roditelja i motivaciji koju oni daju. Neki su se skrivali od trenera i izbjegavali trening, a meni je bilo najva┼żnije da se skijam ─Źim vi┼íe. Rado sam trenirao, uhvatio me je natjecateljski duh i nastojao sam ─Źim bolje izvoziti stazu.

Tko te sada trenira?


Tata je glavni trener i s njim radim kondicioni trening, prije svega u pripremnom periodu od svibnja do po─Źetka takmi─Źarske sezone. Tada se razdvojimo i tata prati Janicu, dok ja imam svoju ekipu koja se sastoji od trenera, fizioterapeuta i servisera za skije.

Odnosi sa drugim skijašima, ima li prijateljskih veza?


Prijatelji u stvarnom smislu te rije─Źi nismo, na kraju smo ipak konkurenti. Ali odnosi su veoma korektni, radi se izvjesnom po┼ítovanju prema drugom profesionalcu. Postoji veliki me─Ĺusobni respekt i razumijevanje za probleme drugoga.

Ve─çina dobrih slaloma┼ía se ograni─Źava na takozvane tehni─Źke discipline, slalom i veleslalom. Ti si ove sezone po─Źeo voziti super G (super giant slalom, t.j. super-veleslalom). Ima┼í li ambicija i u brzinskim disciplinama?


Dok sam bio junior postizavao sam najbolje rezultate u spustu i super-G-u, pa smatram da moja nadarenost za skijanje dolazi upravo u brzinskim disciplinama do punog izra┼żaja. Ja sam u stvari priu─Źeni slaloma┼í, spust i super-G mi najbolje le┼że, ali smo od nastupa u tim disciplinima morali privremeno odustati zbog ─Źestih ozljeda. U zadnje vrijeme sam ih opet po─Źeo voziti, jer je na┼í dugoro─Źni plan da na olimpijskim igrama u Torinu 2006-te nastupim u kombinaciji (slalom i spust).

Vidimo da ─Źak ni Slovenci nemaju uvjeta za trening brzih disciplina, o na┼íim prilikama da i ne govorimo?


Da, tako je. Za spust su potrebna dva uvjeta: velika ekipa i duga─Źka staza. Samo velike skija┼íke nacije si mogu priu┼ítiti spusta┼íke ekipe. U mom slu─Źaju nije ispunjen niti jedan od ta dva uvjeta, ja sam sam, a nemamo ni odgovaraju─çe staze. Me─Ĺutim mi imamo volju, i dokazali smo da mo┼żemo parirati u sportu u kojem se to smatra nemogu─çim. To ┼íto je Janica iza sebe ostavila predstavnike alpskih zemalja moglo bi se usporediti sa pobjedom Eskimaca protiv nas u vaterpolu. Zato mislimo da mogu uspjeti i u spustu odnosno super-G-u.

Za obi─Źne gledatelje je neshvatljivo, kako je mogu─çe, specijalno u slalomu, sna─çi se me─Ĺu onim mnogobrojnim kolcima?


Prije trke postoji ogled staze koji traje najvi┼íe 45 min. Staza se prou─Źava odozgo prema dolje, nije dozvoljena vo┼żnja kroz stazu nego samo promatranje. Prije starta se napravi vizualizacija staze. Znam neke koji su u stanju upamtiti cijelu stazu, ja uglavnom pamtim klju─Źna mjesta. Treningom se stekne vje┼ítina da noge automatski reagiraju.

Imaš li tremu prije nastupa?


Da, ali odre─Ĺena doza nervoze je dobra, jer se povisi puls i tijelo je spremno za start. Prevelika nervoza blokira, pa treba na─çi optimalnu dozu.

Je li Bode Miler stvarno tako flegmati─Źan na startu kako izgleda ili je to gluma?


Mislim da ne glumi. On je dijete hipija i proveo je djetinjstvo u nekoj kolibi bez teku─çe vode i struje, i iz takvog odgoja proizlazi njegova le┼żernost.

Baviš li i drugim sportovima osim skijanja?


Da, bavim se sa ronjenjem i podvodnim ribolovom, ali to su samo hobiji.

Uspjeh pojedinaca mo┼że potaknuti razvoj slijede─çe generacije. U ┼żenskoj ekipi ima naznaka dobrih talenata, tu su Nika Fleiss i Jelu┼íi─ç. Naziru li se nasljednici i u mu┼íkoj ekipi?


U slijede─çem nara┼ítaju ima dobrih momaka, imamo kvalitetnu ekipu od njih sedmero u dobi oko 17 god., a najbolji je po mome mi┼íljenju Ratko Zrn─Źi─ç-Dim. Njih trenira moj biv┼íi trener i imaju daleko bolje materijalne uvjete nego u moje doba. Trebati ─çe 3-4 godine da se pojave u svjetskom kupu, i ako pro─Ĺu bez ozljeda bit ─çe i rezultata.

Razmišljaš li o vremenu nakon završetka aktivne sportske karijere?


Skija┼íki profesionalni sport je vrlo naporan i oduzima mnogo vremena, jer je vezan uz vremenske i geografske uvjete. Mnogo se putue, a uvijek postoji neizvjesnost nastupa. Zato, nakon zavr┼íetka skija┼íke karijere planiram uzeti jedan dulji odmor od otprilike godinu dana na na┼íem prekrasnom Mljetu, gdje ─çu se isklju─Źiti od svijeta. Znati┼żeljan sam kako taj otok zimi izgleda. Tom ─çu prilikom dobro razmisliti o budu─çnosti. ┼Żelio bih studirati povijest ili upisati fakultet za fizi─Źku kulturu. Mo┼żda ─çu usput trenirati mladi nara┼ítaj i prenijeti im moja iskustva.

Obzirom na posljednje doga─Ĺaje smijemo li dotaknuti temu odnosa prema novinarima?

Ivica je kod tog pitanja postao ozbiljan. Iz njegovih rije─Źi izbijalo je ogor─Źenje ili bolje re─Źeno razo─Źarenje jednog jo┼í djelomi─Źno naivnog mladi─ça, koji je na svojoj ko┼żi osjetio onu ru┼żnu i gadnu stranu senzacionalisti─Źkog ┼żurnalizma.


Nema tabu teme. Prije te afere sa nacizmom bio sam vrlo otvoren prema novinarima, i sa sada┼ínjim iskustvom mogu re─çi preotvoren i naivan. Nisam o─Źekivao da ljudi to nekome mogu u─Źiniti. Ta etiketa nacizma je stra┼ína stvar, jer je nacizam u svakom kutku zemljine kugle sinonim za neljudstvo. Nevjerojatno je, da me netko optu┼żi za nacizam tko me nije nikad vidio ni progovorio niti jednu rije─Ź sa mnom. Najgore od svega je ┼íto sam imao me─Ĺu novinarima i prijatelje koji su iz privatnih razgovora izdvajali i skrajali novosti. Poslije svega ┼íto mi se dogodilo ja na┼żalost ne mogu vjerovati niti mogu biti otvoren prema ni jednom novinaru.

To kako je jedna hrvatska tiskovina izvukla iz konteksta jednu Tvoju metaforu i zlonamjerno je interpretirala, smatramo svinjarijom prvog reda. S druge strane, svako zlo za neko dobro. Vidjeli smo da ti je hrvatski narod u tim trenutcima dao masovnu podršku.


Solidarnost je oduvijek ono ┼íto me fascinira i to je nevjerojatno kako nas je hrvatski narod prihvatio, najprije Janicu a onda ─Źitavu obitelj. Povratak Janice sa olimpijade i do─Źek nakon svjetskog prvenstva su prekrasni do┼żivljaji, koji se ne mogu opisati rije─Źima i koji se ne zaboravljaju.

###

Razgovor je vi┼íe puta bio prekidan telefonskim pozivima. Zvali su prijatelji, bri┼żni otac se informirao o najnovijem stanju i daljnoj terapiji.
Na ovom mjestu razgovora javila se je djevojka. Ivica je telefonirao u na┼íem neposrednom prisustvu, tako da nismo mogli, ne ─Źuti dijelove razgovora, koji je bio posebno dojmljiv utoliko ┼íto se odvijao dvojezi─Źno. Djevojka je govorila ameri─Źko engleskim jezikom, a Ivica hrvatski sa zagreba─Źkim specijalitetima (nema frke...). Nije da Ivica ne vlada jezikom svoje ameri─Źke djevojke, ─Źuli smo ga kako razgovarana odli─Źnom engleskom sa ameri─Źkim akcentom.

Vidjev┼íi na┼ía za─Źu─Ĺena lica, Ivica nam je objasnio, da je u po─Źetku veze komunicirao na engleskom. Me─Ĺutim od kad je veza postala ozbiljnija, on o─Źekuje da djevojka nau─Źi hrvatski.  Posjetila je Hrvatsku i u me─Ĺuvremenu hrvatski dobro razumije, ali joj govoriti ide ne┼íto te┼że.

Mi smo u mislima napravili usporedbu sa mnogima na┼íim sunarodnjacima u ┼ávicarskoj, koji su u mije┼íanom braku, a ─Źija djeca ne vladaju ni rudimentarno jezikom svojeg hrvatskog roditelja. Nakon tog razgovora nametnulo se je slijede─çe pitanje:

Mo┼że┼í li si zamisliti ┼żivot izvan Hrvatske?


Te┼íko, samo ako me protjeraju, ┼íalim se. Vrlo te┼íko podnosim boravak izvan Hrvatske, ne mogu se nigdje priviknuti i nakon profesionalno uslovljene odsutnosti od 2 do 4 mjeseca jedva ─Źekam povratak u Domovinu.

┼áto bi poru─Źio Hrvatima u ┼ávicarskoj?


Nikada nemojte zaboraviti tko ste, i nemojte se sramiti svog porijekla, jer mi Hrvati smo ponosan narod sa velikom kulturom i povješću, a koju su mnogi pokušali krivotvoriti.

Zahvaljujemo na razgovoru. Mi, HKZ, a sigurno nam se u tim ┼żeljama pridru┼żuju svi Hrvati, ma gdje bili, ┼żelimo Ti od sveg srca brzo i potpuno ozdravljenje te jo┼í puno uspjeha na skija┼íkim stazama. I neka nas bude ─Źim vi┼íe na bodrenju u Torinu.

Razgovor vodili:

Dunja i Osvin Gaupp

Društvene obavijesti broj 95, lipanj 2004.

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU