Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

KRAJ JEDNE POVIJESNE PRI─îE; 15. TRAVANJ 2011.     (13.05.2011.)

Vrijedi pravilo; nije va┼żno je li ne┼íto povijesna la┼ż ili povijesna istina - va┼żno je tko povijest pi┼íe.

Moderna historiografija postala je danas mjesto komemorativne sva─Ĺe povjesni─Źara. Nije nimalo slu─Źajno da brojne antifa┼íisti─Źke ┼żalopojke u Europi izazivaju protupitanje s druge strane: A gdje su antikomunisti─Źke komemoracije -- za mene i za moj narod? U tom smislu ─Źlanak u HL od francuskog knji┼żevnika Christophea Dolbeaua o "obezglavljenoj Hrvatskoj" ima va┼żnos,t jer daje druga─Źiju perspektivu ┼żrtvoslovlja u jugoslavenskom komunisti─Źkom pora─çu.

Stalno isticanje ┼żrtava jedne strane automatski stvara kod druge strane sli─Źan arsenal povijesnih jadikovka. U dana┼ínjim vi┼íerasnim ('multikulturalnim') zajednicama ┼íirom Europe i Amerike, sve vi┼íe ljudi razli─Źitih etni─Źkih korijena gotovo nekrofilno isti─Źu svoj identitet putem vapaja za svojim mrtvima - a sve manje za svojim ┼żivima. No suprotno ra┼íirenom uvjerenju komemoracije ┼żrtava bilo kojeg naroda ne vode ka miru. One neminovno vode u sukob - upravo zato ┼íto svaka komemoracija zahtijeva krivca, ─Źak kada krivca nema.

Hagiografija Titovih poklisara

Najve─çu krivicu za haa┼íke presude snose biv┼íi titoisti─Źki novinari, biv┼íi historiografi, jugoslavenski diplomati i "kulturni radnici" biv┼íe komunisti─Źke Jugoslavije. Na prvi pogled ova tvrdnja zvu─Źi neutemeljeno. No ona ima pozadinu u polustoljetnoj komunisti─Źkoj propagandi koja je na svim valnim du┼żinama lagala srpskom i hrvatskom narodu o doga─Ĺajima tijekom i nakon drugog svjetskog rata.

Hrvatski politi─Źari, u svojim sva─Ĺama "tko je kriv za Haag", nasljednici su te komunisti─Źke ┼íkole. Brojni biv┼íi jugoslavenski novinari, jugoslavenski diplomati, ┼íkolstvo, kao i brojni jugoslavenski instituti desetlje─çima su uporno isticali partizansko i antifa┼íisti─Źko ┼żrtvoslovlje - upravo s ciljem prikrivanja komunisti─Źki zlo─Źin i brisanja hrvatske povijesne svijesti.

Mitologizirala se partizanska borba; Jasenovac je postao komunisti─Źko sekularno sveti┼íte, gotovo jedna vrsta avnojevskog Me─Ĺugorja. Hiperrealisti─Źki se veli─Źao svaki detalj iz Titovog ┼żivota - do─Źim se paralelno brisala svaka povijesna svijest svih jugoslavenskih naroda, a naro─Źito hrvatskog naroda. U isto vrijeme komunisti─Źki historiografi nisu niti pomi┼íljali rije┼íiti nacionalno pitanje u Jugoslaviji i objektivno preispitati ┼żrtve rata i pora─ça. Tko zna, mo┼żda da jesu, mo┼żda bi Jugoslaviji spasili kakav takav ┼żivot?

Za dobrog promatra─Źa posljedice la┼żirane, hiperrealne intelektualne klime u komunisti─Źkoj Jugoslaviji, bile su predvidljive: ponovni raspad Jugoslavije, ponovna me─Ĺunacionalna mr┼żnja - i kona─Źno, ponovni rat svih protiv sviju. U Hrvatskoj i njenoj temeljnoj no─çnoj mori - Velikoj Srbiji - na kojoj Hrvatska dobrim dijelom cijelo stolje─çe gradi svoj "negativni identitet", niti 66 godina nakon drugog svjetskog rata, niti 16 godina nakon uspostave njene nazovi teritorijalne cjelovitosti - ama ba┼í ni┼íta nije rije┼íeno. Niti jedno poglavlje nije zatvoreno. Rat drugim sredstvima i dalje traje.

Hiperralnost u hipermoderni: Jasenovac protiv Bleiburga

Uo─Źi raspada Jugoslavije 1990. g. hrvatska javnost nije imala pojma o komunisti─Źkim serijskim genocidima, o biolo┼íkom nestanku najboljeg sloja hrvatskog gra─Ĺanstva, o "tihom Bleiburgu" putem milijunskog iseljavanja Hrvata i njihovog progona pod krinkom svjetski razvikanih "Titovih otvorenih granica." Jer podsvjesno, za svakog jugoslavenskog hagiografa, ba┼í kao i za svakog uli─Źnog d┼żeparo┼ía, zlatno pravilo uvijek je moralo biti pri ruci: kada se ┼żeli prikriti vlastiti zlo─Źin ili sakriti vlastita la┼ż, bilo u pismu, rije─Źju ili djelu, onda se vlastiti zlo─Źin i vlastita la┼ż prebacuje u dvostrukom izdanju na drugu stranu. Jasenovac je izme─Ĺu 1941. i 1945., imao radikalno druga─Źije zna─Źenje od Jasenovca u periodu od 1945. do 1947. - period o kome se ne govori u hrvatskoj javnosti.

Djelomi─Źno reprizu iznaka┼żene povijesne pri─Źe gledamo i danas, kada biv┼íi hrvatski drugovi i drugarice, odnedavno dame i gospoda, krivnju za tzv. Haa┼íke presude, koje su oni neko─ç kolektivno montirali, danas kolektivno spo─Źitavaju jedni drugima. Ne ─Źine to oni radi brige za osu─Ĺenog generala Gotovinu (jer ina─Źe ga ne bi bili lovili i slali u Haag), nego u strahu za svoju ko┼żu, za svoju djecu i za svoje nekretnine. Brine ih zvu─Źan jezi─Źni dodatak iz presude o "udru┼żenom zlo─Źina─Źkom pothvatu" - fatalna me─Ĺunarodnopravna stavka, koja indirektno optu┼żuje svakog hrvatskog politi─Źara, bilo ''desnog'' , bilo ''lijevog" da je u periodu od 1991. nadalje slu┼żio jednom kriminalnom re┼żimu.

Nije nimalo slu─Źajno ┼íto se brojni anacionalni hrvatski politi─Źari danas, ba┼í kao i 1991., na ho-ruk kite sa hrvatskim nacionalisti─Źkim znakovljem i biv┼íim ratnim dragovoljcima. Do┼íla muha pod stra┼żnjicu, kako to narod slikovito ka┼że, kao ┼íto to zorno pokazuje onaj hrvatski provincijski ex-du┼żnosnik, biv┼íi ekspert za hemeroide, koji mirogojski klistira o "tihoj diplomaciji", a ─Źije je brokersko kadroviranje dovelo do diplomatske konstipacije i vanjskopoliti─Źke ti┼íine. Istoimeni ekspert stekao je neko─ç tu mrtvozornu praksu kao osobni lije─Źnik jugoslavenske predsjednice SIV-a, drugarice Milke Planinc - poznate hrvato┼żderice. Eh, graditi novu dr┼żavu sa Jugoslavenima i ljudima bez izgra─Ĺene politi─Źke i hrvatske nacionalne svijesti smije┼íno je i iluzorno. Nadnevak 15. travanj, 2011. bio je odavno predvidljiv.

A od koga je imala u─Źiti hrvatska medijsko-politi─Źka klasa, koja je ionako danas ve─çim dijelom sastavljena od biv┼íih recikliranih komesara i svoje "liberalne" progeniture? Njeni modeli su do 1991. g. ionako bili biv┼ía antiliberalna i protuzapadnja─Źka Jugoslavija, ─Źijom sudbinom su 45 godina odlu─Źivali ljudi sa sumnjivim fru┼íkogorskim ┼íkolama, neradnici, priu─Źen taksisti, ili propali ┼íloseri poput voljenog Josipa B. Tita. Pa kako dakle tra┼żiti od ljudi koji su se zaklinjali do nedavno u socijalisti─Źku Jugoslaviju i denuncirali svaki oblik hrvatskog nacionalizam da danas poka┼żu samoinicijativu i profesionalizam u obrani hrvatskih nacionalnih interesa - interesa ─Źiju simboliku nose upravo hrvatski nacionalisti i hrvatski branitelji? Blesavo je bilo pomisliti da ─çe hrvatski slu┼żbenici, koji su do 1990. davali legitimitet zemlji zasnovanoj na udru┼żenom komunisti─Źkom genocidu nad Hrvatima i milijunskom izgonu Hrvata, znati i htjeti profesionalno braniti simboliku ─Źovjeka koji predstavlja njihovu su┼ítu suprotnost: ratnik, emigrant i hrvatski nacionalist, Ante Gotovina.

Drama svake povijesne usporedbe je ┼íto ona neumoljivo vodi ka povijesnim relativiziranju. Spomenuti danas rije─Ź "Bleiburg" pored rije─Źi "Jasenovac" - odmah mijenja povijesnu pri─Źu. Niti jednom hrvatskom branitelju nije draga ─Źinjenica da ─çe u me─Ĺunarodnopravne spise i povijesne ud┼żbenike diljem svijeta, rije─Ź ''hrvatska oluja" odsad u─çi kao sudbonosna stavka pod imenom "zajedni─Źkog zlo─Źina─Źkog pothvata" - bez obzira kakva bila objektivna stvarnost tog pothvata. Eh, bilo bi danas puno lak┼íe da je Hrvatska krenula 1991. g. kronolo┼íkim putem; da je pozvala na pravnu i kaznenu odgovornost ljude iz biv┼íeg komunisti─Źkog re┼żima, t.j. brojne novinare, brojne jugoslavenske diplomate, profesore i povjesni─Źare koji su se bilo pravili ludima, bilo tajili, bilo intelektualno legitimirali likvidacije Hrvata od 1945. na dalje.

Kosti hrvatskog historicizma

┼áto je prolazilo kroz svijest jednog srpskog seljaka iz okolice Petrinje i Slunja, pogotovo nakon progla┼íenja neovisnosti Hrvatske u svibnju 1991.? Zavladala je op─ça panika, psihoza straha i uvjerenje da mu prijeti nasilna usta┼íka smrt. Njegova reakcija bila je za o─Źekivati. Neto─Źno je kriviti za sve zlo samo Srbe iz tzv. krajine. Oni su bili prve ┼żrtve polustoljetne planske, svjesne komunisti─Źke indoktrinacije i sustavnog ispiranja mozga - ne samo iz komunisti─Źkog Beograda nego i iz komunisti─Źkog Zagreba. U 1991. g. u Hrvatskoj se preko no─çi slu┼żbena jugoslavenska komunisti─Źka martirologija u cifri od 700.000 stradalih Srba u usta┼íkom logoru Jasenovcu, srozala na deset do dvadeset puta manju brojku. Revizionisti─Źke knjige povjesni─Źara i kasnijeg predsjednika Franje Tu─Ĺmana, uzdrmale su dodatno politi─Źku scenu u Europi. Za srpskog seljaka u Hrvatskoj to je bilo nepodno┼íljivo; to je bio kraj jednog svijeta; to je bio kraj jednog srpskog nacionalnog mita i kraj jedne povijesne pri─Źe. Posljedice pri─Źe znamo.

Osim uz mali, ali dramati─Źan dodatak. U svom novom obliku povijesna pri─Źa ide dalje. Dapa─Źe, naredne generacije Srba u Hrvatskoj i Srbiji, brzo ─çe, na temelju nedavne optu┼żbe protiv hrvatskih generala, stvoriti novu martirologiju i dodatno u─çi u beskrajne sva─Ĺe sa Hrvatima.

Pisanje povijesti ionako ve─çim djelom slu┼żi samodopadljivim povjesni─Źarima, a tek po potrebi vladaju─çoj klasi - pogotovo u dobi dana┼ínje liberalne "politi─Źke korektnosti " i rastu─çe medijske i akademske samocenzure. Ne samo ┼íto historiografija nije egzaktna znanost - ona je tako─Ĺer podlo┼żna historicizmu, t.j. tuma─Źenju proteklih doga─Ĺaja na temelju i u skladu sa novim idejama, novim duhom vremena i u duhu novih politi─Źkih mitova. No pri tra┼żenju povijesne istine ima danas jedan bitan detalj, koji i laiku, bio on "lijevi", bio on "desni", upada u o─Źi. A to su moderna forenzika i moderna mikrobiologija.

Kako to da u stotinama masovnih jama otkopanih u Hrvatskoj sre─çemo samo usta┼íke kosti, samo domobranske krunice, samo ostatke narodnih no┼ínji hrvatskih seljaka iz Me─Ĺimurja ili Baranje, samo mno┼ítvo artefakta sa njema─Źkim natpisima? Za┼íto vladaju─ça klasa u Hrvatskoj ne otpo─Źne kona─Źno, uz svu potrebnu medijsku pompu, sa slu┼żbenim otkapanjem masovnih grobnica u koje su usta┼íe bacali svoje ┼żrtve?

Pa zaboga gdje su te masovne usta┼íke grobnice? Ozbiljan znanstvenik ne smije slu┼íati ┼íto je rekao ─Źika Jovo u Beogradu ili ujak Stevo u Haagu, ili ┼íto pi┼íu dvorski povjesni─Źari sa Dedinja i Pantov─Źaka. Osoba koja tra┼żi povijesnu istinu mora tra┼żiti opipljive rezultate, pogledati nalaze DNK-a i slu┼íati ┼íto forenzi─Źar ka┼że o ┼żrtvi i njenom rodoslovlju. Prepri─Źavanje ne─Źije izprepri─Źane povijesne pri─Źe nije ozbiljna pri─Źa. Moderna mikrobiologija nemilosrdno raspoznaje fikciju od fakata. Forenzi─Źaru ne treba niti histori─Źar niti hagiograf. Stotine jama i fojba diljem Hrvatske i Slovenije jasno pokazuju tko u njima le┼żi, a tko o njima la┼że.

Dr. sc. Tomislav Suni─ç

Hrvatski List, 12. svibnja 2011.

Tomislav Suni─ç ( www.tomsunic.info) je autor knjige La Croatie; un pays par d├ęfaut? (2010).

 

Daljnji ─Źlanci iz HRVATSKOG LISTA

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU