Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

KRILA SMRTI NAD SPLITOM

Svakog 3. lipnja - ma gdje da se zateknem - sjetim se najtragi─Źnijeg dana splitske povijesti. Kobnog dana kada sam i sam kao trinaesto-godi┼ínjak za minutu-dvije izbjegao strahotnoj smrti...

Potkraj svibnja 1944. bio je uslijedio kra─çi predah, pak nas je bio obuzeo osje─çaj la┼żne sigurnosti, govorilo se: "Saveznici nas vi┼íe ne─çe bombardirati. Toliko je Spli─çana oti┼ílo u partizane... Ne─çe oni nas!"

Zatim je osvanula vedra i sun─Źana subota 3. lipnja 1944. ┼Żurio sam s Ba─Źvica u o─Źev bankovni ured koji se nalazio na Narodnom trgu. Prolaze─çi tr┼żnicom (postavljenoj u Hrvojevoj ulici i uz sjeverni zid crkve Sv Dominika) zaustavljao sam se gledaju─çi obilje ponu─Ĺenih prekrasnih tamnocrvenih tre┼íanja. Kao da su Spli─çani tog sun─Źanog jutra bili sasvim zaboravili na ratna stradanja i prethodna bombardiranja, na tr┼żnicu je nagrnulo mno┼ítvo svijeta. Dok sam napu┼ítao tr┼żnicu kroz stara Srebrna vrata, iznenada se za─Źula huka zrakoplova. Preprodava─Źice uokolo peristila, veselo su mahala plahtama i rubljem kli─Źu─çi: " Na┼íi! To su na┼íi! ┼Żivila Amerika!"

Nakon tridesetak sekundi, kada sam stigao Ispod Ure za─Źule su se sirene. Dok sam tr─Źao preko Narodnog trga da bi se sklonio Iza Lo┼że, prolomi se niz praskavih eksplozija. Odnekuda doleti i nekoliko velikih kamenica. Uspijem se ugurati u obli┼żnju ku─çnu ve┼żu. Eksplozije su prestale i zavlada tajac...

Crni dim ┼íto se podigao iznad sredi┼íta grada pretvorio je dan u sumrak. Po─Źeli su pristizati izbezumljeni ljudi. Govorili su da je na pazaru klaonica, da ima na stotine mrtvih! Poslije dvadesetak minuta uslijedio je drug nalet. Po potmulim, sna┼żnim eksplozijama moglo se zaklju─Źiti da sada padaju te┼że i razornije bombe i to po ┼íirem gradskom podru─Źju.

Vra─çaju─çi se s ocem ku─çi, u udubini Srebrnih vrata vidio sam dijelove lubanja inkrustriranih u kamenu. Samo su kose jo┼í uvijek lepr┼íale... Veoma to─Źnim pogocima specijalnih bombi za ┼żive ciljeve desetkovano je zbunjeno mno┼ítvo. Tren prije bu─Źni i slikoviti pazar pretvorio se u kaos plazme ska┼íenih tre┼íanja i krvi, komada ljudskog i ┼żivotinjskog mesa. Posvuda mrtva i raskomadana trupla. Redarstvenici su morali ustrijeliti osaka─çene ┼żivotinje koje su divlje nji┼ítale trzaju─çi kopitima po rasporenoj utrobi...

Me─Ĺu spasiteljima primijetio sam i svog biv┼íeg vjerou─Źitelja dr. Urbana Krizomalia, biskupova tajnika, on je blagim glasom hrabrio ranjenike i dijelio posljednju pomast umiru─çima. Ranjene i mrtve odvozili su zapre┼żnim kolima i kamionima put bolnice i mrtva─Źnice.

Da bismo stigli do na┼íe ku─çe na Ba─Źvicama (i ona je bila pogo─Ĺena!) morali smo "planinariti" preko ru┼íevina koje su preprije─Źile ulice. Iz vodovodnih cijevi ┼íikljala je voda, a polomljeni elektri─Źni vodovi bili su na sre─çu izvan napona. ─îuli su se vapaji zatrpanih. Pre┼żivjeli susjedi uz pomo─ç vatrogasaca i pripadnika Narodne za┼ítite poku┼íavali su ih otkopati. Kolone blijedih i upla┼íenih gra─Ĺana ve─ç su sa zave┼żljajima ┼żurile put periferije.

Iz poslije objavljena izvje┼ítaja Narodne za┼ítite saznali smo da je te kobne subote Split od 10.10 do 14.49 sati bio bombardiran ─Źetiri puta. Prvi nalet imao je dva vala u razmaku od 23 minute. U oba slu─Źaja napalo je po 12 dvo-motornih zrakoplova "bristol-blenheim" u pratnji 6 lovaca. Drugi nalet po─Źeo je u 13.02, tako─Ĺer u dva vala u razmaku od 21 minute. U njemu je sudjelovalo ─Źak 60 ─Źetvero-motornih "liberatora" (21 + 21) ostatak formacije odletio je isto─Źno u pravcu Omi┼ía.

Taktika napada u prvom naletu bila je u ravnom, a u drugom, u kru┼żnom letu. S visine od preko 2500 metara ispu┼ítene su najprije manje bombe za "┼żive ciljeve" (50 do 100 kg), zatim prodorne bombe (100 do 500 kg) i to po kri┼żnom - tepih sistemu. Na grad je palo oko 700 bombi, otprilike isto toliko u more ispred luke. Da su sve pale na grad, Split bi bio sravnjen sa zemljom.

U sva ─Źetiri bombardiranja ranjena su samo dva-tri njema─Źka / hrvatska vojnika koji su se zatekli na ulicama! Ali je zato poginulo 227 nedu┼żnih civila, prete┼żno ┼żena i djece! Najvi┼íe je osoba usmr─çeno ili ranjeno na javnim povr┼íinama (samo na tr┼żnici 100!). U dr┼żavnu je bolnicu primljeno 78 te┼że (umrlo 5) i 140 lak┼íe ranjenih. Unaka┼żene le┼íeve bilo je veoma te┼íko identificirati. U gradskoj bolnici vi┼íe nije bilo mjesta, pak je otvorena privremena u Osnovnoj ┼íkoli Manu┼í.

Potpuno je sru┼íeno 121 ku─ça, te┼że je o┼íte─çeno 217, a lak┼íe 210. Pravim ─Źudom ostao je po┼íte─Ĺen Sv. Duje (Dioklecijanov mauzolej) i zvonik. Tri bombe velike razorne mo─çi vezane obru─Źem mimoi┼íle su ih za koji metar i poru┼íile obli┼żnje stambene zgrade Agli─ç i Mrkonji─ç na sjevernoj strani Peristila.

Od Firula do Meja, od Ba─Źvica do Kopilice, od Polji─Źke ceste do padina Marjana, malo je koja ulica ostala po┼íte─Ĺena. Me─Ĺutim, ni jedna bomba nije pogodila tvr─Ĺavu Gripe koja dominira gradom i veoma je uo─Źljiva!

Sutradan (4.VI.) biskup dr. Kvirin K. Bnefa─Źi─ç javio je Papi Piju XII preko apstolskoga nuncija u Be─Źu, da su njema─Źki i usta┼íki vojnici napustili grad, te zamolio neka se zauzme da bi se Split proglasio otvorenim gradom.

Dnevnik Novo doba prenio je (5. VI.) vijesti Radio Londona:
"Glavni stan savezni─Źkih zra─Źnih snaga u Italiji izvje┼í─çuje da su engleski lova─Źki zrakoplovi i te┼íki ameri─Źki bombarderi napali koncentracije trupa, te lu─Źka i ┼żeljezni─Źka postrojenja u Splitu i okolici (...) Napadaj je obavljen na zahtjev mar┼íala Tita."

I Radio Baria:

"Glavni stan savezni─Źkih zra─Źnih snaga na Sredozemlju objavljuje da su te┼íki ameri─Źki bombarderi i engleski lova─Źki zrakoplovi poma┼żu─çi Narodnooslobodila─Źkoj vojsci mar┼íala Tita, bombardirali lu─Źka postrojenja, te ┼żeljezni─Źku postaju, lokomotive i vlakove u Splitu..."

Tako─Ĺer je objavljen popis poginulih i potresna reporta┼ża o razru┼íenom gradu, po svoj prilici iz pera knji┼żevnika Ivana Katu┼íi─ça koji je tada bio reporter Novoga doba.

U ilegalnom glasilu NOO Splita Glas Splita (br. 11, od 8. VI.) pisalo je me─Ĺu ostalim:
"Savezni─Źko bombardiranje Splita imalo je velike koristi za na┼íu oslobodila─Źku borbu. Okupatorske bande zahvatila je divlja panika, tako da su navrat nanos bje┼żali iz grada. Stvorena je strahovita zbrka u ─Źitavom vojnom i administrativnom aparatu usta┼íke vlasti u gradu (...) U jednom trenutku krahirao je sav napor usta┼ía da u gradu stvore prilike koje bi im konvenirale za nesmetano vr┼íenje njihove protunarodne politike..."

O tom zlo─Źina─Źkom zra─Źnom napadu - najve─çem razaranju Dioklecijanova grada u njegovoj dvomilenijskoj povijesti - sve do 90-tih godina XX. stolje─ça nije se smjelo slobodno pisati. I to je bila jedna od tabu-tema o kojoj su mogli raspravljati samo "posve─çeni" jugo-komunisti─Źki umovi.

Autor: Frano Baras, ─îetvrtak, 03. lipanj 2010.


                                                                                   
06.06.2010.

009-2010

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU