Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

GOVOR DR. BRANIMIRA LUK┼áI─ćA NA 7. PROSVJEDNOM SKUPU 'KRUG ZA TRG'      (08.05.2013.)

Drage Hrvatice i Hrvati, poštovana gospodo!

Da je ┼żiv ─Źovjek ─Źije ime ovaj trg nosi, ako bismo uop─çe uspjeli do─çi na ovaj prosvjedni skup, mogli bismo do─çi samo jedanput; nakon toga bi nas ili udomio Goli otok, ili pokrila crna zemlja. Zar smo zaboravili da je ─Źovjek ─Źije ime ovaj trg nosi utamni─Źio vi┼íe od 100.000 politi─Źkih zatvorenika, ve─çinom Hrvata, ─Źija je prosje─Źna zatvorska kazna iznosila 4.2 godine po zatvoreniku?

Zar smo zaboravili da su oni, koji su se usprotivili diktatoru ─Źije ime ovaj trg nosi i njegovoj totalitarnoj ideologiji, odrobijali ukupno oko pola milijuna godina robije? Jesmo li zaboravili da je cijela Hrvatska umre┼żena masovnim grobi┼ínim jamama u koje su po Titovoj naredbi komunisti bacali ┼żive i mrtve ┼żrtve bez suda i su─Ĺenja?

To─Źan broj ┼żrtava tih komunisti─Źkih zlo─Źina ostati ─çe nepoznat, jer su egzekutori postupali s ljudskim bi─çima i njihovim posmrtnim ostatcima kao s biolo┼íkim otpadom.

Trebamo li se podsjetiti da je Titova vojska u┼íla u nebranjeni grad Zagreb i tu po─Źinila monstruozne zlo─Źine, me─Ĺu kojima spomenimo samo onaj po─Źinjen nad 16 do 18 godi┼ínjim djevojkama iz ┼żenskog ─Ĺa─Źkog doma na Preradovi─çevom trgu, koje su ubili? Zar da ovaj trg na kojemu se nalazimo nosi ime ─Źovjeka, koji je odgovoran za genocid zapo─Źet na Bleiburgu, i nastavljen u kolonama smrti koje su nakon toga uslijedile, u kojima su razoru┼żani vojni zarobljenici, ┼żene, djeca i starci najokrutnije mu─Źeni i ubijani samo zato jer su pripadali hrvatskome narodu?

Ono ┼íto stoji u Rezoluciji Skup┼ítine Vije─ça Europe od sije─Źnja 2006. o zlo─Źinima komunizma mo┼że se primijeniti na Tita i njegov re┼żim, da "komunisti─Źke totalitarne re┼żime bez izuzetka karakteriziraju te┼íka kr┼íenja ljudskih prava, koja uklju─Źuju pojedina─Źna i kolektivna ubojstva i egzekucije, smrt u koncentracijskim logorima, izgladnjivanje, deportacije, mu─Źenje , ropski rad i druge oblike masovnog fizi─Źkog terora, progon zbog nacionalne ili vjerske pripadnosti, kr┼íenje slobode savjesti, mi┼íljenja i izra┼żavanja, slobode tiska, te nedostatak politi─Źkog pluralizma".

I dok je poricanje holokausta u kojemu je od nacista stradao ┼żidovski narod kazneno djelo u demokratskim dr┼żavama, u Hrvatskoj se sprje─Źava saznanje o genocidu nad Hrvatima koji su po─Źinili komunisti po zapovjedi ─Źovjeka ─Źije ime ovaj trg nosi, tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata. ┼átovi┼íe, sprje─Źava se identificiranje i dostojno pokapanje ┼żrtava komunizma, te najkrvavije utopije dvadesetog stolje─ça. Stoga spomenuta Rezolucija Skup┼ítine Vije─ça Europe tra┼żi, da nakon pada komunisti─Źkih re┼żima uslijedi istraga njihovih zlo─Źina, i da se osude po─Źinitelji, kao ┼íto je to bio slu─Źaj sa zlo─Źinima nacional-socijalizma.

U Hrvatskoj to nije u─Źinjeno, niti je posthumno osu─Ĺen ─Źovjek kojega je znanstvenik Klaus Jacobi svrstao na 10. mjesto na listi svjetskih megaubojica 20. stolje─ça zbog milijun i 100 tisu─ça ┼żrtava koje je dao pogubiti nakon zavr┼íetka Drugoga svjetskog rata ("Ve─Źernji list" od 13.9. 2004.) To grani─Źi sa nacionalnim mazohizmom da se trgu daje ime ─Źovjeka koji je odgovoran za najve─çi pokolj civila i ratnih zarobljenika u Europi nakon zavr┼íetka Drugoga svjetskog rata. Titova Jugoslavija je iza┼íla iz Drugoga svjetskog rata kao "klaonica" naroda, a nakon rata se razvijala na podlozi policijskog terora, straha, ideolo┼íke indoktrinacije i politi─Źke manipulacije.

Uzmimo samo 2 podatka. U samo 4 godine, od 1981. do 1985., osu─Ĺene su 522 osobe po zloglasnom ─Źlanku 133. KZ Jugoslavije zbog "verbalnog delikta". I ovaj podatak: Udba je jo┼í 1966. godine imala 1,300.000 dosjea o odraslim Hrvatima, otprilike o 67 % odraslog stanovni┼ítva. Sve se to doga─Ĺalo pod glavnim nalogodavateljem ─Źije ime ovaj trg nosi.

Postulatori Titove beatifikacije rado isti─Źu njegov antifa┼íizam. Istina je, Tito je bio antifa┼íist, ali to su bili i Staljin, Ceaucescu, Mao Ze Dong, Pol Pot i drugi krvnici ─Źovje─Źanstva. Od tri krvave totalitarne ideologije koje su harale svijetom u 20. stolje─çu, fa┼íizam, nacional-socijalizam i komunizam, komunizam je poubijao u svijetu nekoliko puta vi┼íe ljudi nego fa┼íizam i nacizam zajedno. Stoga nitko nema moralno pravo biti antifa┼íist, tko nije istodobno i antikomunist. No jedan od razloga neskidanja imena Tita na ovome trgu je zacijelo i fenomen novog jugoslavenstva ─Źiji je centar u Zagrebu u brojnim politi─Źkim, dru┼ítvenim, kulturnim, medijskim i drugim institucijama.

Duh toga novog jugoslavenstva se o─Źituje u nastojanju, da se velikosrpska agresija na Hrvatsku prika┼że kao gra─Ĺanski rat, u poku┼íaju povezivanja na regionalnoj osnovi biv┼íih republika Jugoslavije, u popustljivoj, ─Źak podlo┼żni─Źkoj politici prema Srbiji od strane vrhova vlasti u Hrvatskoj. Taj se duh filokomunisti─Źkog novog jugoslavenstva manifestira u Zagrebu i u ─Źinjenici, da grad jo┼í uvijek ima Trg ┼żrtava fa┼íizma, ali ne i komunizma, i da ovaj trg, jedan od najljep┼íih u Zagrebu, nosi ime komunisti─Źkog zlo─Źinca. Novo jugoslavenstvo ne ┼żeli kritizirati ─Źovjeka, koji je do smrti bio protivnik samostalne hrvatske dr┼żave.

One koji smatraju Tita simbolom demokratskog socijalizma treba pitati, kakav je to demokratski socijalizam u kojemu su rezultati izbora bili poznati nekoliko mjeseci prije odr┼żanih izbora, a partijski bi kandidat dobio negdje izme─Ĺu 105 i 110 posto glasova bira─Źa? Kakav je to demokratski socijalizam u kojemu si se usre─çio, ako si kazao ┼íto ne misli┼í, a upropastio, ako si kazao ┼íto misli┼í? U kojemu je komunisti─Źka partija znala volju naroda prije nego li je narod o tomu pitala? Kakav je to demokratski socijalizam u kojemu je bilo vi┼íe ┼ípijuna i dou┼ínika nego bolni─Źarki, u kojem se u politi─Źkim sudskim procesima obrana uvijek slagala sa tu┼żiteljstvom?

Drage Hrvatice i Hrvati! Ovaj je skup manifestacija gra─Ĺanske hrabrosti demokratske Hrvatske, izraz ┼żelje hrvatskoga naroda za istinom i pravdom. Pozivamo hrvatsku Vladu, hrvatski Sabor, Predsjednika Republike Hrvatske, gradona─Źelnika grada Zagreba i gradske vije─çnike da pogledaju istini u o─Źi i da uklone s ovoga trga ime ratnog zlo─Źinca. Ovaj trg, simbol hrvatske kulture i visokog obrazovanja, u ─Źijoj je blizini po─Źetkom 70-tih godina pro┼íloga stolje─ça ─Źovjek ─Źije ime ovaj trg nosi brutalno ugu┼íio studentske krikove za slobodom, ne smije nositi naziv toga istog komunisti─Źkog diktatora, koji je uspio umrijeti, a da nije polo┼żio na zemlji ra─Źun za svoja zlodjela.

Jer, kako je rekao Star─Źevi─ç, po┼íten narod ne smije po┼ítovati svoga tla─Źitelja. Stoga, drage Hrvatice i Hrvati, ako ┼żelimo odstraniti ljagu sa sebe i ne vrije─Ĺati ┼żrtve ─Źiju je smrt on skrivio, skinimo s ovoga prekrasnog trga, srca grada Zagreba, barem sada kad ulazimo u uniju demokratskih naroda Europe, ime ─Źovjeka koji je na 10. mjestu najve─çih svjetskih megaubojica 20. stolje─ça. Njegova je komunisti─Źka Jugoslavija oti┼íla na smetli┼íte povijesti. Vrijeme je da joj se tamo i on pridru┼żi.

Prof. Branimir Lukšić

biv┼íi ┼żupan Splitsko-dalmatinske ┼żupanije

4. svibnja 2013.

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU