Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

   
   
   
 

ZA┼áTO ─ćU GLASOVATI PROTIV ULASKA U EU      (20.01.2012.)

Na referendumu ću glasati protiv ulaska u Europu. Previše sam gradio, riskirao i volim Hrvatsku i Europu da bi ušao u Europu dogovorenu na pregovorima birokracije odvojeno i mimo naroda.

Ljudi odlu─Źuju o akcijama na temelju infromacija kojima raspola┼żu. Svako od nas odgovora da li SADA i OVAKO u─çi u EU.

Pripadam onima koji su stvarali i branili Hrvatsku, za to se izlo┼żili opasnosti i dali smisao svom ┼żivljenju. Nemam politi─Źku, ekonomsku, vojnu ili ma koju vlast. Ne vjerujem u manihejskog boga dobra i zla. Odgovornost ─Źovjeka je ostvarivati dobro a ne boriti se protiv zla.

Sada sam za druk─çiji ulazak Hrvatske u Europsku Unij i zato ─çu glasati protiv OVAKVOG ulaska. Podr┼żavam poziv akademiku Pe─Źari─çu zaodga─Ĺanje referenduma do poslije izricanja kona─Źne kazne Generalima Gotovini i Marka─çu.

Prije "Oluje" pokušali smo:

Posti─çi nenasilno rje┼íenje1994. godine, informiranjem politi─Źke i akademske zajednice SAD i pretvaranjem Holokausta od "Nikad vi┼íe" i ka┼żnjavanja za zlo─Źine u pro┼ílosti u univerzalnu odgovornost spre─Źavanja genocida.

Zajedno sa g ┼áimonovi─çem, pomo─Źnikom za ljudska prava Glavnog tajnika UN i Ljubijanki─çem, pokojnim ministrom vanjskih poslova BiH, upozorili smo socijalni samit u Kopenhagenu 1995, na "najtragi─Źnije Europljane" - opasnost genocida u Srebrenici i Biha─çu,

Pred svjetskim sudom je ve─ç po─Źeo proces BiH protiv Srbije za genocid. Sud je zlo─Źine u Srebrenici proglasio genocidom i osudio Srbiju za nespre─Źavanje.

Hrvatski prognanici su 1994. blokirali prelaze u UNPA zone, tra┼że─çi da se nakon godina progona, zlostavljanja, zlo─Źina i etni─Źkog progona vrate svojim ku─çama i obnove ljudsko pravo na dom.

Granatiranjem centra Tuzle, 25 svibnja 1995., ubijen je veliki broj mladih ljudi, što je prikazano u knjizi "gdje su naši najmiliji."

Biha─ç je od 1994. bio izlo┼żen opasnosti srpske agresije i osvajanja. Sa Merhametom smo pokrenuli humanitarni "Bijeli put" za Biha─ç i poku┼íavali nenasilno sprije─Źiti opasnost zlo─Źina.

Svo vrijeme nastojali smo mijenjati svjetski pogled, i direktnim akcijama spre─Źavati genocid, etni─Źke progone i kr┼íenje prava na dom (Potkonje, Konvoj Libertas, Dubrovnik, Vukovar, Slavonija i Baranja, Bosanska Posavina, Srednja Bosna, edical Journal, Centar za zdravlje i ljudska prava Harvarda).

Postali smo utjecajni u formiranju svjetske odgovornosti i djelovanja u spre─Źavanju genocida i etni─Źkih progona. Tada se dogodio genocid u Rwandi.

Kada je napadnuta i okupirana Srebrenica. 9. srpnja, 1995., stanovnicima ove za┼íti─çene zone, nitko na svijetu nije pru┼żio pomo─ç. Na licu mjesta nizozemski vojnici su se predali bez otpora pa i silom spre─Źavali i istjerivali stanovnike koji su se poku┼íavali sakriti, a na udaljenim diplomatskim visinama su ignorirani. Srpskoj vojsci su tisu─çe nesretnih ljudi bili krivi jer su "krive" vjere i narodnosti. Za mu┼íkarce vi┼íe nije bilo mjesta u ┼żivotu, i ubijeni su, a ┼żene, starci i djeca istjerani iz svojih domova.

Na me─Ĺunarodnom skupu u Beogradu 2005., na pitanje za┼íto nije sprije─Źen genocid, i dali bi stanovnici Srebrenice bili pobijeni da su bili Englezi a ne muslimani, Yasushi Aka┼íija je rekao da je Savjet Sigurnosti UN mogao sprije─Źiti genocid. Na drugo pitanje nije odgovorio.

U danima genocida u Srebrenici, suo─Źio sam se sa svom osobnom odgovornosti. Od vlastitog naslje─Ĺa iz povjesti do na┼íeg vremena, rata koji je trajao, i vlastitog nastojanja sve je ukazivalo da me─Ĺunarodna zajednica nezna i ne osje─ça odgovornost za spre─Źavanje genocida. Poku┼íaji nenasilne za┼ítite Biha─ça nisu uspjeli. ┼áto ─çe se dogoditi ako padne Biha─ç? Ho─çe li se provesti jo┼í jedan genocid? Procjenio sam da ─çe biti vi┼íe od deset tisu─ça ubijenih. Spre─Źavanje nije uspjelo i samo Hrvatska je imala volju i snagu da podr┼żi snage BiH u Biha─çu, i da zajedno prekinu srpsku agresiju i budu─çu opasnost.

Predsjedniku Republike Hrvatske sam predlo┼żio vojnu akciju, svjestan da jo┼í nismo bili humanitarno pripremljeni za opasnosti nakon osloba─Ĺanja, ali po principu dobrog Samaritanca, hitnost stanja je tra┼żila neposrednu akciju bez obzira na opasnosti.

Predsjednik je odr┼żao sastanak na Brionima, gdje je razmatrano kako vojno provo─Ĺenje akcije. Tada su uklju─Źeni i generali Gotovina i Marka─ç.

Krajem srpnja proveden je i zadnji diplomatski poku┼íaj u ┼Żenevi.

Srpska starana je odbila a Hrvatska prihvatila plan Z-4, reintegraciju po kojoj bi Srpska Krajina postala gotovo samostalni entitet "dr┼żava u dr┼żavi".

─îim je "Oluja" slomila srpsku vojnu silu po─Źeli smo humanitarno djelovati:

Od 5. kolovoza do kraja godine, stalno a nakon toga prema potrebi sam boravio na oslobo─Ĺenom podru─Źju.

Knin smo zatekli vrlo malo razoren. U Kninskoj bolnici smo odmah za┼ítitili srpske vojnike i civile, isklju─Źili opasnost zlo─Źinima sli─Źnim provedenim u Vukovarskoj bolnici 1991.

U bolnicu smo zatekli i veliki broj stara─Źkog srpskog stanovni┼ítva, je tra┼żilo posebnu akciju. Nismo o─Źekivali odvo─Ĺenje i odlazak mla─Ĺeg, a napu┼ítanje vlastitog stara─Źkog stanovni┼ítva.

U UN bazi kraj Potkonja, sklonio se mnogo srpskih civila. Prebacili smo u ┼áibenik ugro┼żene pacijente (dijaliza i rodilja), i satima nagovarali Srbe da ostanu. Veliki broj je plakao i vi┼íe ih je odlu─Źio ostati.

Potkonje, gdje su Hrvati 1991 hrabro izvjesili Hrvatsku zastavu, formirali odbor za pravo na dom i 1. svibnja 1991. prognani - bilo je prazno.

U Biha─çu sam ─Źestitao Bi┼í─Źankama i Bi┼í─Źanima ┼íto su sprije─Źili genocid. Opet im ─Źestitam.

Akashija smo do─Źekali smo u bolnici i prikazali mu stanje.

Tih dana u Kninu dogodio se socijalni slom koji tra┼że da bude u humanitarnom pristupu.

General ─îermak je ┼żelio da u Kninu pomognem rje┼íavati humanitarna pitanja.

Nisam mogao. Krenuo sam na sjever da pokušamo zaustaviti Srbe koje se odvodilo iz njihovih domova.

Na┼żalost ambasador Galbraith, se pridru┼żio koloni civila, popeo na traktor i tako ustvari podr┼żao odvo─Ĺenje i odlazak. To je pokazalo odsustvo me─Ĺunarodnog odnosa prema pravu na dom.

Sljedbenike Fikreta Abdi─ça, izbjeglice iz Velike Kladu┼íe, smo zaustavili i smjestili u kamp u Kuplenskom, gdje su ostali devet mjeseci. Povjerenica EU za humanitarno djelovanje, Ema Bonino, je tra┼żila da ih pustimo, a mi smo istaknuli da prvo idu ku─çi, a poslije gdje ┼żele. Promi┼íljao sam da ako ne pomirimo ljude istog naroda i vjere, onda ne─çemo nikog. Uspjeli smo i oni su se ve─Źinom vratili svojim ku─çama.

U Vojni─çu smo se pridru┼żili Crvenom Kri┼żu u pomo─çi preostalim Srbima

U isto vrijeme su istjerivani su i preostali Hrvati iz Banja Luke i Srijema. Njih smo primali u Davoru i smještali po Hrvatskoj.

Sa na┼íim i me─Ĺunarodnim Crvenim Kri┼żemi EU spa┼íavali smo napu┼ítene stare Srbe na cijelom podru─Źju. o tome izdali knjigu, i primili najvi┼íe humanitarno priznanje EU.

Zahvaljuju─çi "Oluji" , prekinuta je daljnja srpska agresija i nastavilo se diplomatski i mirotvorno u Daytonu i potom Isto─Źnoj Slavoniji.

Mnogo toga treba re─çi o odluci Hrvatske i budu─Źnosti Europe. Drugi puta. Sada treba prikazati ┼íto su istinski presudne dane opasnosti, provo─Ĺenja i spre─Źavanja genocida. Prikazani su konkretni ljudi koji su ┼żeljeli ┼żivjeti i kojima je trebalo da im ljudi svijeta pru┼że ruku i pomognu. Ovi ljudi trebaju ostati u na┼íem sje─Źanju i da zauvijek nau─Źimo pru┼żite pomo─ç ljudima u nevolji.

U Haagu se sudi generalima koji su zaslu┼żni za spre─Źavanje genocida.

Zlo─Źini su se dogodili za i nakon "Oluje" , zato ┼íto je akcija provedena kao hitna pomo─ç.

Ako je tko odgovoran, onda sam ja koji sam od predsjednika, tra┼żio da se sprije─çi genocid.

Na referendumu smo opet odgovorni, ali sada to nije ni presudno, ni neponovljivo ni opasno ... Ru┼żno je kada vlast zbog glasova, ucjenjuje, prijete i ne daju punu informaciju.

Hrvatska je stolje─çima povezana sa Evropom. Nau─Źili smo i va┼żnost o─Źuvanja vlastitog dostojanstvo kod odlu─Źivanja. Odluke ne smiju biti fi┼íkalske, ni pla┼íljive ni poslu┼íne. Istinska Europa su Venera i Mona Liza, Bah i Liszt, Sokrat i Kant - Krist

Dana┼ínja mladost Europe je prva koja mo┼że ostvariti sre─çu bez ubijanja, plja─Źkanja i zla, me─Ĺusobno i nad narodima diljem svijeta. Mladi ─çe stvoriti Europu dobra, rada i mira.

Umjesto istine i nade, mladima se name─çe pesimizam, prijeti, ucjenjuje i stvara krdo. Du┼żni sam pokazati dostojanstvo slobode.

Ako referendum padne, time bi pokazali vlastito dostojanstvo, hrabrost i pozvali Europu da napusti vulgarni materijalizam birokracije i nau─çi ─Źuti i manje narode i pojedince. Mo┼żda postanu i spremni prihvatiti istinu i ─Źiniti dobro.

A na┼íi generali, odavno ne tra┼że ni┼íta. Izlo┼żili su svoje ┼żivote i sada su osu─Ĺeni za Hrvatsku obranu. Sli─Źno se ponavlja iz generacije u generaciju.

Budu─Źnost Hrvatske je u EU i ne ovisi o rezultatu sada┼ínjeg referenduma. Ve─çina politi─Źara koji sada tuma─çe kako ─çe biti stra┼íno ako ovaj referendum ne pro─Ĺe, svojedobno su smatrali preopasnim braniti Hrvatsku, Vukovar, Dubrovnik, Srednju Bosnu. Ja sam sli─Źniji Sokratu, vi┼íe neznam nego ┼íto znam, i svoj glas ve┼żem za ljude koje volim, djelima koje smo ─Źinili i nade koje imamo. Genarala Gotovinu volim, zahvalan sam za njegova djela i vjerujem u budu─Źnost i Hrvatske i Evrope.

Glasati ─çu za Hrvatske Generale, za budu─Źnost Hrvatske i Europe, za pravo mladih da ─Źuju istinu i sa─Źuvaju dostojanstvo. Glasanje PROTIV je glasanje za budu─Źnost.

dr. sc. Slobodan Lang

 

POGLEDAJTE ─îLANAKE NA TEMU EU: Europska unija

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: