Anne Descamps, glasnogovonica Olimpijskih igara, stala je u obranu kreativnog direktora ceremonije otvaranja Thomasa Jollya. „Mislim da je Thomas Jolly htio slaviti toleranciju zajednice. Vjerujemo da je ovaj cilj postignut i ako se netko uvrijedio, naravno da nam je jako žao.â€
Razlika izmeÄ‘u razliÄitosti i dekadencije
Ceremonija otvaranja Olimpijskih igara 2024. u Parizu slavila je razliÄitost personificiranu u bljeÅ¡tavom sjaju. Å areni kostimi, lepeze od perja, muÅ¡karac obojen u plavo s crvenom bradom, drag queens na Posljednjoj veÄeri i naglasak na ukljuÄivosti i jednakosti oblikovali su sliku otvorenja zabave u Parizu. No, postavlja se pitanje je li se tamo zapravo slavila razliÄitost ili oblik dekadencije.
"Å to je treći stalež?" Ovo poznato pitanje postavio je francuski svećenik i revolucionar Emmanuel-Joseph Sieyès 1789. godine. Sieyès je time doveo u pitanje druÅ¡tvenu i politiÄku strukturu Francuske, koja je bila podijeljena na tri staleža. Svećenstvo je bilo prvi stalež, plemstvo je Äinilo drugi stalež, a treći stalež je Äinio ogromnu većinu stanovniÅ¡tva, ukljuÄujući poljoprivrednike, obrtnike i srednju klasu koja je održavala druÅ¡tvo. ObraÄ‘ivao je polja, proizvodio predmete i plaćao za njih porezi, dok su plemstvo i svećenstvo, koji su plaćali male ili nikakve poreze, živjeli u luksuznom izobilju.
Predstava otvorenja Olimpijade je pokazala bezdan današnjeg društva
Jesu li plemstvo i svećenstvo, sa svom svojom dekadencijom, doista nestali? Ne, dekadencija nije nestala, jednostavno je promijenila oblik. U Parizu ponovno pleÅ¡e dekadencija, kao da je Kralj Sunce ponovno uskrsnuo. Na ceremoniji otvaranja, Kralj Sunce, obojen u plavo i s riÄ‘om bradom, ležao je na raskoÅ¡no ukraÅ¡enom stolu koji je podsjećao na sliku “Posljednja veÄera†Leonarda da Vincija, a oko njega su divljaÄki plesali vriÅ¡tavi, dobro uhranjeni, Å¡areni, bogato ukraÅ¡eni ljudi. Bila je to slika koja savrÅ¡eno predstavlja danaÅ¡nji Zapad.
Predstava je pokazala, vjerojatno nenamjerno, potonulost danaÅ¡njeg druÅ¡tva. Zapadni svijet u kojem danas živimo Äesto pokazuje sliÄne tendencije prema dekadenciji kao i plemstvo proÅ¡lih vremena. Novo plemstvo danas se prepuÅ¡ta raskoÅ¡nim slavljima i luksuzu, dok manje privilegirani snose teret. To je moderna paralela s dogaÄ‘ajima koji su doveli do Francuske revolucije.
DanaÅ¡nje plemstvo, koje se Äesto sastoji od bogate elite i utjecajne kulturne klase, slavi svoje Å¡arene festivale, sliÄno kao Å¡to je to Äinilo francusko plemstvo. Na modnim revijama, glazbenim festivalima i drugim dogaÄ‘anjima ljudi se predstavljaju u blistavoj raznolikosti. Ali tko financira te festivale?
Ceremonija otvaranja Olimpijskih igara 2024. na Seini privukla je brojne gledatelje, takoÄ‘er odjevene u Å¡arene i ekstravagantne kostime. SliÄno drugim paradama u kojima se gledatelji oblaÄe u kriÄave kostime, ovdje su predstavljeni mnogi odjevni predmeti koji se Äesto proizvode u zemljama s niskim plaćama u nesigurnim uvjetima. Ljudi koji izraÄ‘uju odjeću na Zapadu mogu se usporediti s Trećim staležem Francuske revolucije.
Duboka društvena podjela
Uzmimo samo pametne telefone kojima su toliki gledatelji snimali scene sa sveÄanog otvaranja. Proizvodnja pametnih telefona zahtijeva posebnu zemlju i materijale poput kobalta, koji se Äesto vade u nehumanim uvjetima. U rudnicima, Äesto u afriÄkim zemljama, muÅ¡karci, žene, pa Äak i djeca rade pod opasnim i izrabljivaÄkim uvjetima kako bi izvukli ove vrijedne sirovine. Ovo vaÄ‘enje resursa podsjeća na dane kada su dragulji i dijamanti pljaÄkani iz koloniziranih zemalja kako bi krasili krune europskih monarha. Danas se ti moderni dragulji mogu pronaći u elektroniÄkim ureÄ‘ajima koje svakodnevno koristimo.
Ovaj ciklus izrabljivanja i luksuza pokazuje da dekadencija koja je nekoć bila obilježje plemstva i svećenstva starog svijeta nije nestala. Jednostavno se promijenila u nove oblike i danas se oÄituje u ekstravagantnim potroÅ¡aÄkim navikama i nekritiÄkom uživanju u luksuznim dobrima. Ljudi koji u takvim prilikama slave i pokazuju najnovije modne trendove su novi dekadenti. To Å¡to slave pojmove poput jednakosti i solidarnosti potpuno je apsurdno, ali to su tada bile svetkovine plemstva i klera.
Međutim, današnja granica između modernog ekvivalenta Trećeg staleža i novih oblika plemstva i svećenstva ne prolazi samo između zemalja, već prolazi i kroz društva samog zapadnog svijeta. U razvijenim zemljama postoji duboka društvena podjela.
Na Olimpijskim igrama razliÄitost se ne mora posebno isticati niti forsirati, jer je ona temelj olimpijske ideje
SportaÅ¡i iz cijeloga svijeta, razliÄitih boja kože, religija, kulturnih pozadina i seksualnih orijentacija natjeÄu se jedni protiv drugih. Ovo natjecanje je bit razliÄitosti. U sportovima se natjeÄu ljudi iz razliÄitih sredina i druÅ¡tava. To je prava raznolikost koja se ne mora inscenirati izvana.
Na Olimpijskim igrama raÄuna se samo uÄinak. Bez obzira koje ste boje, odakle dolazite ili s kim spavate, ako ste najbrži Äovjek, onda ste najbrži Äovjek. Žena koja skoÄi najviÅ¡e je žena koja pobjeÄ‘uje. Na izvedbu se ne može politiÄki utjecati. Ne postoje kvote za uspjeh u sportu. Nitko neće reći: “MeÄ‘u deset najbržih trkaÄa mora biti bijelac†ili “Mora biti sportaÅ¡ odreÄ‘ene seksualne orijentacije meÄ‘u osvajaÄima medalja.†Najbrži trkaÄi su oni koji trÄe najbolja vremena, bez obzira na njihovo porijeklo ili identitet.
Na Olimpijskim igrama samo sportska izvedba odreÄ‘uje tko će biti najbolji. Nikakve elite ili moćne osobe ne mogu prekriti pravila kako bi nametnule odreÄ‘enu distribuciju boja kože, religija ili drugih karakteristika. Raznolikost ovdje nastaje sasvim prirodno, podržana naporima i vjeÅ¡tinama sportaÅ¡a. To je poÅ¡teno natjecanje u kojem se raÄunaju samo individualni talent i trud.
Ne postoji naÄin da se deklarirate kao sportaÅ¡ samo kroz samodefiniranje ili identifikaciju. Samo oni koji marljivo treniraju i rade mogu postići uspjeh. Ne postoje preÄaci niti naÄini da se zaobiÄ‘e proces pukom identifikacijom ili samoizjavom, premda pojedinci i to pokuÅ¡avaju, deklarirajući se kao žena u sportu. Ne postoji reÄenica poput: "Identificiram se kao sportaÅ¡."
(Drag queen je muÅ¡karac koji prikazuje ženu kroz njezin izgled i ponaÅ¡anje u umjetniÄke ili duhovite svrhe.)

Priredila Dunja Gaupp
|