Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

   
   
   
 

"NEOGRANI─îENA" HRVATSKA     (30.08.2023.)

Hrvatski dan - vrijeme je da se odabere

Ljeto je doba kada na┼íi iseljenici i njihovi potomci najvi┼íe posje─çuju Hrvatsku, BiH i zavi─Źaje u drugim dr┼żavama. Velika Gospa sredi┼ínji je simboli─Źan dan iseljeni─Źkih okupljanja, premda se u mnogim zavi─Źajnim sredinama ona doga─Ĺaju tijekom cijelog srpnja i kolovoza. Istodobno, posebice se toga dana na┼íi iseljenici okupljaju na blagdanskim misama i susretima diljem svijeta, a osobito je velika i duga tradicija
u Chicagu, gdje Hrvati taj blagdan veli─Źanstveno i ameri─Źki glamurozno slave.

Prijedlog da se slu┼żbeno, s dr┼żavne strane, odredi jedan dan u godini kao dan hrvatskih iseljenika ve─ç je dugo na stolu. Tako je prije koju godinu Sredi┼ínji dr┼żavni ured za Hrvate izvan RH uputio na e-savjetovanje prijedlog odluke o progla┼íenju ÔÇ×Dana Hrvata izvan Republike HrvatskeÔÇť, koji je podr┼żao i Savjet Vlade za Hrvate izvan Hrvatske, s nadnevkom 22. kolovoza, kada se slavi spomendan Bla┼żene Djevice Marije Kraljice, koji je predlagatelj ekstenzivno protuma─Źio i u smislu Kraljice Hrvata, koja pak u svom naslovu ima atribut ÔÇ×Najvjernije Odvjetnice Hrvatske". Prijedlog se me─Ĺutim nije ÔÇ×primioÔÇť i za sada je, ─Źini se, ÔÇ×na ledu".

U tome smislu predlo┼żen je i spomendan sv. Leopolda Mandi─ça 12. svibnja. Leopold je rodom iz Herceg-Novoga (┼íto bokeljskim Hrvatima daje posebnu ÔÇ×te┼żinuÔÇť), koji je pak najve─çi dio ┼żivota proveo u Padovi, nikad ne izgubiv┼íi vezu s Domovinom i zavi─Źajem. Predlagatelj se pak pritom vodio primjerom sv. Patrika (kojega rado slave ne samo irski nego i hrvatski ateisti). Ipak, ako bismo se vodili kriterijem najpopularnijeg sveca u Hrvata, onda je to nedvojbeno sv. Ante Padovanski, koji se slavi 13. lipnja.

Svojedobno je Hrvatska biskupska konferencija, s obzirom na to da je i Sveta Obitelj emigrirala u Egipat, odredila da se u Hrvatskoj na blagdan Svete Obitelji obilje┼żava i Dan iseljenika. A kad smo ve─ç kod katoli─Źkog kalendara, imali smo i prijedlog da se tim danom uzme 19. o┼żujka, blagdan sv. Josipa, budu─çi da ga je Hrvatski sabor jo┼í u 17. stolje─çu proglasio za┼ítitnikom Hrvatske, ┼íto je hrvatski episkopat osna┼żio 1972. i 2008.

Treba re─çi i to da su se jo┼í prije Drugoga svjetskog rata godi┼ínje manifestacije hrvatskih iseljenika odr┼żavale u SAD-u pod nazivom ÔÇ×Hrvatski danÔÇť, obi─Źno tijekom lipnja ili srpnja.

Hrvatska selja─Źka stranka uvela je pak nakon rata ÔÇ×Hrvatski narodni danÔÇť, koji se osobito slavio u Kanadi.

Aktualna su razmi┼íljanja da se taj dan odredi za posljednju nedjelju u srpnju, kada se na Susku, otoku simbolu hrvatskoga iseljavanja, Su┼í─Źani tradicionalno okupljaju. Bilo je i prijedloga da se za taj dan izabere 16. srpnja, kada su Hrvati diljem svijeta 2018. jedinstveno i veli─Źanstveno proslavili povratak hrvatskih nogometa┼ía u domovinu nakon srebra u Rusiji.

Zacijelo prijedloga i praksi ima jo┼í. I svi imaju svoje prednosti i nedostatke. No ono ┼íto je jasno i bitno jest da potreba za takvim danom postoji, ┼íto je uvidio i zakonodavac propisav┼íi u Zakonu o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske u ─Źlanku 10. da ÔÇ×Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi odluku o progla┼íenju ÔÇśDana Hrvata izvan Republike HrvatskeÔÇÖÔÇť. Sukladno svemu, dr┼żava takav dan treba ┼íto prije predlo┼żiti, provesti savjetovanje, posebice s Crkvom, koja o tome ima ┼íto re─çi, kao i sa spomenutim Savjetom, koji, koliko je autoru poznato, na ovogodi┼ínjoj sjednici nije o tome raspravljao. Ukratko, na dr┼żavi (politici) je (pro)pitati i odrediti.

Dva su momenta pritom va┼żna. Prije svega, taj dan ne smije biti ÔÇ×pojedenÔÇť od ÔÇ×ja─ŹegÔÇť dana (┼íto bi se, primjerice, o Velikoj Gospi moglo dogoditi). I drugo, va┼żnije, treba voditi ra─Źun o tome da taj dan mora biti dan sinteze i sinergije, a nikako ÔÇ×isklju─ŹivanjaÔÇť u smislu ÔÇ×Dana Hrvata izvan Republike HrvatskeÔÇť, kao da se to ne ti─Źe Hrvata u Hrvatskoj!? Bolje bi dakle bilo nazvati ga ÔÇ×Dan HrvataÔÇť, ÔÇ×(Svjetski) Hrvatski danÔÇť, ÔÇ×Hrvatski narodni danÔÇť, ÔÇ×Hrvatski nacionalni danÔÇť, ÔÇ×Svehrvatski danÔÇť ili sl., a svakako tako da se izrazi svenacionalni zna─Źaj toga dana.

Ako je autoru dopu┼íteno ÔÇ×unaprijedÔÇť razmi┼íljati, podr┼żao bi Josipovo 19. o┼żujka, i to iz dvaju razloga.

Prvi je taj ┼íto ga je Hrvatski sabor prozvao za┼ítitnikom Hrvatskoga Kraljevstva odnosno Hrvatske, naposljetku i hrvatskoga naroda u cjelini jer, kako su 1972. mudro istaknuli hrvatski biskupi, ÔÇ×Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko Kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nad┼żivljuje sve peripetije oko svoga suverenitetaÔÇť. Osim toga, sv. Josip slovi za┼ítitnikom Crkve (┼íto ateisti zacijelo mogu prihvatiti kao civilizacijsku ─Źinjenicu), obitelji, o─Źinstva, mlade┼żi (┼íto nam u ovoj demografskoj krizi nije zgorega) i radni┼ítva (┼íto sindikatima mo┼że samo koristiti) te iseljenika (bio je emigrant).

Drugi je va┼żan razlog ─Źinjenica ┼íto je nadnevak unutar ┼íkolske godine, jer bi naime taj dan za odgoj djece i mladih u duhu svehrvatskog zajedni┼ítva i patriotizma nedvojbeno imao veliku va┼żnost.

Prijedlozi su na stolu. Treba ih ┼íto prije razmotriti i odrediti dan koji ─çe svim Hrvatima biti jednako va┼żan i potreban. Jer Hrvat je ÔÇ×neograni─ŹenoÔÇť svagdje i svagda - Hrvat!

Vladimir Lon─Źarevi─ç, Ve─Źernji list

Priredila D. Gaupp

www.hkz-kkv.ch

191 - 2023

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: