Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

KOMUNIZAM - KRVAVA FILOZOFIJA      (09.10.2011.)

ODGOVOR NA PRIMJEDBE VINKA GRGUREVA

Komunizam - krvava filozofija


Nasilje je program zapisan u temeljnom komunisti─Źkom programskom dokumentu, a svi komunisti─Źki tirani doslovno su ga provodili u djelo. U ─Źemu je onda razlika izme─Ĺu komunizma i titoizma?


Vinko Grgurev u svome pismu Vijencu postavio je Matici hrvatskoj nekoliko desetaka pitanja u vezi s njezinim pozivom Hrvatskom saboru na provo─Ĺenje Deklaracije (iz 2006) o osudi zlo─Źina po─Źinjenih tijekom totalitarnoga komunisti─Źkog poretka u Hrvatskoj 1945. do 1990.

Osim što ima pravo dobiti odgovore na svoja pitanja, Grgurev treba znati i to da je jedini pojedinac ili tijelo u Hrvatskoj koji je osporio pravo Matici hrvatskoj da se pozivom obrati Hrvatskom saboru.

Titoizam, staljinizam i drugi komunisti─Źki totalitarni re┼żimi ostavili su iza sebe desetke milijuna ubijenih

Prije svega, Matica hrvatska u upu─çivanju Poziva nije zaobi┼íla svoje ─Źlanstvo, kao ┼íto on to tvrdi. Poziv je upu─çen na vi┼íe tisu─ça adresa ─Źlanova, suradnika, novinara i ostalih. Negativno se o njemu izjasnio samo jedan ─Źlan.


Nadalje, u Pozivu Matice hrvatske nigdje nema "poistovje─çivanja komunizma s najgorim oblicima staljinisti─Źke politi─Źke pragmatike, kako bi se ljevica dotukla". Nije li Matica hrvatska ipak premala da bi planirala dotu─çi ljevicu? Osim toga, stranke ljevice Deklaraciju Parlamentarne skup┼ítine Vije─ça Europe iz 2006. o osudi komunisti─Źkih zlo─Źina prihvatile su.


Tako─Ĺer, Matica hrvatska ne poistovje─çuje komunizam ni sa Staljinom ni s Rosom Luxemburg. Tek, komunizam - ili ako Grgurev tako ┼żeli - titoizam, staljinizam, polpotizam, enverhod┼żizam i drugi komunisti─Źki totalitarni re┼żimi ostavili su iza sebe desetke milijuna ubijenih. Vi┼íe tih zlo─Źina ide u red genocida: Gladomor, zlo─Źin u Katynskoj ┼íumi, pokolj pod vodstvom Crvenih Kmera.


Vinko Grgurev izjedna─Źava "Isusove ideje o jednakosti ljudi u Bogu" i komunizam, spominje problem Inkvizicije te tako dolazi do nevjerojatne analogije: Isus je pre┼żivio Inkviziciju pa ─çe tako i komunizam Staljina, Tita i ostale. No da bi se to dogodilo, komunizam bi se morao uklopiti u norme demokratskoga sustava kao (samo) jedna od politi─Źkih opcija, ─Źime bi zapravo prestao biti komunizmom, jer komunizam ne poznaje politi─Źke stranke.

Ako, pak, Grgurev poznaje bolji demokratski sustav od vi┼íestrana─Źkog, bilo bi dobro da nas upozna s time.


Poku┼íavaju─çi, pak, naglasiti navodne vrijednosti komunizma, Grgurev je kao dokaz dao dio re─Źenice iz Manifesta komunisti─Źke partije Marxa i Engelsa iz 1848. koji glasi: "komunizam. podrazumijeva slobodu svakoga pojedinca ograni─Źenu samo slobodom drugoga pojedinca". Propustio je, me─Ĺutim, navesti neke druge dijelove Manifesta kao ┼íto su, primjerice, konkretni koraci proletarijata kada nasilno do─Ĺe na vlast:


- razvlašćivanje zemljišnog vlasništva,
- ukidanje prava nasljedstva,
- konfiskacija imovine svih emigranata i pobunjenika,
- dr┼żavna centralizacija transporta, bankarstva.,
- obveza rada za sve,
- ukidanje razlika izme─Ĺu sela i grada.

Dakle, nasilje je kao program zapisano ve─ç u temeljnom komunisti─Źkom programskom dokumentu, a svi komunisti─Źki tirani, Lenjin, Staljin, Tito, Ceau┼čescu, Pol Pot, doslovno su ga provodili u djelo. Pa u ─Źemu je onda razlika izme─Ĺu komunizma i titoizma?


Ako je bilo "progresivnih komunisti─Źkih orijentacija, primjerice, eurokomunizam", kako tvrdi Grgurev, one su djelovale u okvirima zapadnoeuropskih, demokratski ure─Ĺenih dr┼żava i sudjelovale su u demokratskim izborima. Samim time one nisu bile totalitarne komunisti─Źke stranke kojima se Matica hrvatska u Pozivu bavi. No, kakve god bile, njihovo postojanje ne mo┼że zna─Źiti da komunisti─Źkih zlo─Źina nije bilo.


Nadalje, fa┼íisti i nacisti sukobili su se s komunistima zbog obostranih imperijalisti─Źkih ciljeva, a iz istih razloga potpisali su, kada je to odgovaralo jednima i drugima, i sporazum o nenapadanju. Razlika izme─Ĺu Hitlerove i politike dana┼ínjih predvodnika demokracije neusporediva je. Ne misli Grgurev, valjda, da je cilj suvremenih intervencija u Afganistanu i Iraku, bez obzira na neke ne sasvim jasne motive, pretvaranje te dvije dr┼żave u sastavni dio nekog suvremenog Tre─çeg Reicha s plinskim komorama za sve osim pripadnika plavooke rase?


Suprotno tvrdnjama Vinka Grgureva, Matica hrvatska u Pozivu ne raspravlja o filozofskim parametrima komunizma. U Pozivu je rije─Ź o totalitarnom komunisti─Źkom poretku od 1945. do 1990. te o totalitarnom komunizmu. Nisu nas, dakle, zanimali filozofski aspekti komunizma, nego sasvim konkretna iskustva i posljedice vi┼íedesetljetne vladavine Komunisti─Źke partije / Saveza komunista u Hrvatskoj.


Ocjenjuju─çi, pak, ulogu komunista u otporu nacifa┼íizmu, treba re─çi da je na prostoru cijele biv┼íe Jugoslavije 1941. bilo samo nekoliko tisu─ça ─Źlanova Partije. Dakle, u borbi protiv nacifa┼íizma sudjelovali su u velikoj ve─çini nepartijci. Hrvatska bi se, prema tome, od nacifa┼íizma oslobodila i bez jugokomunisti─Źkih politi─Źkih i vojnih snaga. Kako su se to, uostalom, bez neke ve─çe uloge komunista oslobodile Belgija, Nizozemska, Francuska.?


Tko je za Grgureva mjerodavan u tuma─Źenju komunizma ako to nisu Litva, Latvija, Bugarska, Ma─Ĺarska, Rumunjska i ─îe┼íka, koje su ga pro┼żivljavale na stvaran i stra┼ían na─Źin? Nazivati, pak, njihove ministre vazalima neto─Źno je i neprimjereno, ─Źak i skandalozno.


Nije istina, kako Grgurev ka┼że, da se danas ne govori o zlo─Źinima nad komunistima. O nacifa┼íisti─Źkim zlo─Źinima govorilo se ve─ç od sama kraja Drugoga svjetskog rata, a govori se i pi┼íe i danas. Te su ┼żrtve ve─çinom poimence zabilje┼żene, i dostojno su smje┼ítene u op─çu ljudsku memoriju. Komunisti─Źke ┼żrtve, s druge strane, nisu dobile primjeren status. Zbog toga, uostalom, Matica hrvatska i reagira. A u izja┼ínjavanju o na─Źinu obilje┼żavanja komunisti─Źkih ┼żrtava klju─Źnu ulogu trebaju imati znanstvenici; povjesni─Źari, muzejski stru─Źnjaci.


Nadalje, ┼íesnaest godina od zavr┼íetka rata bilo je dovoljno da se pripadnici nekada┼ínjih jugoslavenskih obavje┼ítajnih slu┼żba povuku s javnih funkcija. Ako se ne povuku, ne─çe snositi neku zakonsku odgovornost, no Matici hrvatskoj mora biti dopu┼íteno izraziti kako bi njihovo povla─Źenje iz javnoga ┼żivota bilo dobro za dru┼ítvo.


Pozivanje na Tu─Ĺmana i ┼żelja da pripadnici biv┼íih jugoslavenskih obavje┼ítajnih slu┼żba oti─Ĺu iz javnog ┼żivota nisu u proturje─Źnosti, kako to Grgurev tvrdi. Tu─Ĺman, naime, nije pripadao tim slu┼żbama, a politiku hrvatskoga nacionalnog osamostaljenja zapo─Źeo je prakti─Źno zastupati ve─ç po─Źetkom ┼íezdesetih godina dvadesetog stolje─ça, dakle trideset godina prije propasti komunizma.


Matica hrvatska ilirsko je ime nosila od 1842. do 1874, ali nije ga nosila zbog neke sklonosti jugoslavenskom politi─Źkom programu. Pod hrvatskim imenom ne bi joj, naime, bilo dopu┼íteno osnivanje ni djelovanje. Treba znati da su prije 1842. ve─ç bile osnovane Matica ─Źe┼íka i Matica srpska te nije bilo nikakva govora o nekoj (jugo)slavenskoj Matici. Ilirsko ime Mati─Źini utemeljitelji uzeli su isklju─Źivo kao zamjensko za hrvatsko.


Hrvatska pak nacionalna samostalnost i dr┼żavni suverenitet ustavne su kategorije, a izra┼żene su, izme─Ĺu ostaloga, u potpunoj vlasti nad dr┼żavnim teritorijem, slobodnim izborima predstavni─Źkih tijela, vlastitom vojskom, policijom, dr┼żavnom upravom. Pitanje, pak, udjela nacionalnog vlasni┼ítva u telekomunikacijskim, farmaceutskim i naftnim kompanijama razli─Źito je rije┼íeno od dr┼żave do dr┼żave, ovisno o njihovoj realnoj snazi i politici. Jasno je da manje dr┼żave kao Hrvatska, pa ─Źak i mnoge ve─çe, te┼íko svojim snagama mogu zadr┼żati ve─çinsko vlasni┼ítvo u kompanijama koje su dio op─çeg svjetskog trenda multinacionalnog povezivanja takvih gospodarskih divova. No ako dr┼żavna tijela nad njima provode zakonsku kontrolu, Hrvatska ne mora imati ┼ítete od stranoga vlasnika. Me─Ĺutim, prodaju bogatstava kao ┼íto su voda, ┼íume i energetski sustav trebali bismo sprije─Źiti i za tu se opciju zauzimamo.


I na kraju, ako Vinko Grgurev ┼żeli re─çi da Hrvatska ne bi smjela biti u NATO-paktu nego samo u Pokretu nesvrstanih, grije┼íi. Naime, u nedavnom smo ratu pobijedili sami, ali ┼íto s mogu─çim budu─çim ratovima ┼íirih razmjera? Pokret nesvrstanih u tome slu─Źaju bio bi nam od slabe koristi. No kakve to veze ima s temom osude komunisti─Źkih zlo─Źina?


Zorislav Luki─ç, Vijenac, 6. listopada 2011.

POZIV MATICE HRVATSKE HRVATSKOM SABORU - Osuditi zlo─Źine komunizma

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU