Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

IZJAVA MATICE HRVATSKE O HRVATSKOME PRAVOPISU     (13.05.2013.)

"U vezi s ponovno aktualiziranim raspravama o pravopisnim pitanjima - u kojima se na┼żalost u medijima daje prednost povr┼ínom i populisti─Źkom govoru, u kojemu se pravopisna problematika nedopustivo svodi na svega dva-tri pitanja - smatramo svojom obvezom skrenuti pozornost na nekoliko zanemarenih i manje-vi┼íe pre┼íu─çivanih ─Źinjenica"

(iz Izjave o hrvatskome pravopisu usvojene na sjednici Predsjedništva Matice hrvatske 7. svibnja 2013)

 

1. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje hrvatskoj je javnosti 15. travnja na raspravu ponudio Hrvatski pravopis - ina─Źicu za javnu raspravu. U vezi s tom ina─Źicom ┼żelimo re─çi dvoje: prvo, po svojem opsegu, po iscrpnosti opisane i propisane pravopisne gra─Ĺe, po obja┼ínjenjima temeljnih pravopisnih pojmova, po sadr┼żanim primjerima - ina─Źica je znatno ispod razine bilo kojeg od postoje─çih pravopisnih priru─Źnika; drugo, ina─Źica ne sadr┼żi pravopisni rje─Źnik, neodvojiv dio svakoga pravopisnog priru─Źnika, tako da o njemu, osim da se najavljuje njegova izrada, znamo vrlo malo: ne znamo ni┼íta o opsegu rje─Źnika i na─Źinu obrade natuknica.

S obzirom na to zaklju─Źujemo da su svi pozvani da sudjeluju u javnoj raspravi zate─Źeni u apsurdnoj situaciji: pozvani su da daju prijedloge o ina─Źici pravopisa Instituta, a pritom je posve prirodno i nu┼żno da zagledaju u postoje─çe pravopisne priru─Źnike (nejasno je jedino smije li se to i priznati!) budu─çi da je u njima pravopisna problematika obra─Ĺena i sustavnije i podrobnije negoli je to u─Źinjeno u pravopisnoj ina─Źici Instituta. Apsurdno je da ve─ç nekoliko tjedana javnost radi na popravljanju radne ina─Źice pravopisa zagledaju─çi u postoje─çe, zgotovljene, daleko opse┼żnije, potpunije i jednozna─Źnije pravopisne priru─Źnike.

2. Hrvatsko je dru┼ítvo umorno od "demokratskih rasprava" koje su okon─Źane i prije negoli su zapo─Źele, od "demokratskih rasprava" rezultati kojih su poznati i prije negoli je rasprava i otpo─Źela. Temeljni je preduvjet svake demokratske rasprave o nekome prijedlogu, pa tako i o pravopisnom projektu Instituta, da ponu─Ĺeni prijedlog u kona─Źnici mo┼że biti - odlu─Źi li se tako u raspravi - neprihva─çen.

U vezi s time ┼żelimo re─çi: prvo, da su predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i prije negoli je pravopis Instituta predstavljen (npr. ministrova izjava u Opatiji od 9. travnja), a i za vrijeme trajanja rasprave (npr. ministrova obavijest nakladnicima od 26. travnja) nedvosmisleno izjavljivali da ─çe se pravopis Instituta primjenjivati u ┼íkolama. Dakle kakav god da bude - Ministarstvo je odlu─Źilo da ─çe pravopis Instituta biti primjenjivan. I prije negoli je rasprava zapo─Źela, Ministarstvo zna rezultate te rasprave ili ne ┼żeli za njih ni znati - svejedno, pravopis ─çe biti primjenjivan u ┼íkolama.

Dakle odavno je jasno da ─çe priru─Źnik Instituta biti progla┼íen slu┼żbenim. Ali jasno je i to da ─çe se i drugi pravopisni priru─Źnici morati rabiti jer korisnici na mnoga pitanja u "slu┼żbenome" ne─çe prona─çi odgovora.

Drugo, hvale je vrijedno da su autori ina─Źice za javnu raspravu zainteresirani za mi┼íljenje drugih stru─Źnjaka i hrvatske javnosti. Istina je da se pozivaju na demokrati─Źnost i znanstvena na─Źela kojih se dr┼że u svojem radu, ali nije obja┼ínjeno na temelju kojih ─çe kriterija vrednovati prijedloge iznesene u raspravi. Pozicija za koju su se izborili - bolje re─Źeno, koja im je dana - vrlo je lagodna. "Mi" pozivamo na raspravu, demokratsku naravno, ali "mi" smo ujedno ti koji ocjenjujemo tu─Ĺa mi┼íljenja, "mi" smo ti koji odlu─Źujemo jesu li tu─Ĺe primjedbe o na┼íemu radu prihvatljive i dobronamjerne. Ipak, u akademskoj zajednici uobi─Źajeno je da tekstove vrednuju vanjski recenzenti. Ne znamo za┼íto tako ne bi bilo i s tekstom pravopisa. Ne znamo za┼íto znanstvena kompetitivnost i ustanova vanjske recenzije odjedanput ne vrijedi kada je rije─Ź o pravopisu Instituta.

3. U na┼íoj jezi─Źnoj kulturi u optjecaju je i u uporabi, kao ┼íto je poznato, vi┼íe pravopisnih priru─Źnika: Hrvatski pravopis (Babi─ç-Finka-Mogu┼í), Pravopis hrvatskoga jezika (Ani─ç-Sili─ç), Hrvatski pravopis (Babi─ç-Mogu┼í), Hrvatski ┼íkolski pravopis (Babi─ç-Mogu┼í-Ham) te Hrvatski pravopis Matice hrvatske, autori kojega su Badurina, Markovi─ç i Mi─çanovi─ç. Institut uglavnom nije zauzimao autonoman stav spram problematike hrvatskoga pravopisa.


Sve do 2012. godine Institut podupire odluke Vije─ça za normu hrvatskoga jezika te provodi pravopisnu politiku tako ┼íto se jasno odlu─Źuje za jedan pravopisni priru─Źnik. Nakon ministrova ukidanja Vije─ça za normu hrvatskoga jezika i izbora novoga ravnatelja Instituta odlu─Źuje napraviti svoj pravopis, a u nizu medijskih istupa ravnatelj Instituta najavljuje da ─çe taj pravopis biti kona─Źan, jedinstven, obvezuju─çi. U svemu tome ne mo┼żemo prepoznati drugo doli taktiziranje znanstvenika koji svoje znanstvene stavove oblikuju u skladu sa ┼żeljama trenutne vlasti u dr┼żavi ili u ustanovi. Nijednom pravom filologu ne─çe na pamet pasti tvrditi da njegovo djelo mora biti kona─Źno i obvezuju─çe, takve formulacije prili─Źe nekim drugim disciplinama.

Poznavatelji hrvatske jezi─Źne povijesti potpuno su svjesni da je pravopisno pitanje ve─ç dugo prijeporno pitanje jezi─Źne politike. Svi mi koji nemamo kratko pam─çenje, koji nismo zaboravili ┼íto smo ─Źitali o povijesti hrvatskoga jezi─Źnoga standarda ili nismo propustili da o njoj nau─Źimo ┼íto vi┼íe, dobro znamo da svaki pravopisni projekt koji svoju sudbinu ve┼że isklju─Źivo uz trenutnu politi─Źku volju mo┼że ra─Źunati samo na kratkoro─Źan uspjeh i privremene probitke.

4. ┼Żelimo li doista demokratsku raspravu, ┼żelimo li se doista voditi znanstvenim na─Źelima, ┼żelimo li se doista dru┼ítveno i stru─Źno odgovorno pona┼íati - pa tako i kad je rije─Ź o jezi─Źnopoliti─Źkim pitanjima, konkretno pravopisnim - trebamo se oduprijeti tomu da se pojedinim interesnim skupinama, a takve postoje svugdje u dru┼ítvu, pa tako i u akademskoj zajednici (┼íto se ne mo┼że prikriti), osigurava i dodjeljuje po ne─Źijoj (samo)volji pozicija koja je - koliko god da se poku┼íavala kamuflirati pozivima na demokrati─Źnost i znanstvenost - monopolisti─Źka.

5. Smatramo da u potrazi za rje┼íenjem pravopisnoga pitanja treba voditi ra─Źuna o sljede─çem:


- hrvatski pravopis, neovisno o tome ┼íto postoji vi┼íe pravopisnih priru─Źnika, znatnim je dijelom posve usugla┼íen i stabilan;
- svaka zainteresirana skupina ima pravo ponuditi svoj pravopisni projekt, a javna rasprava treba se voditi o svim pravopisnim priru─Źnicima - stavimo dakle na stol priru─Źnike i usporedimo njihova pravopisna pravila i rje─Źnik;
- pozivamo da se umjesto jalove rasprave o dvama-trima pravopisnim pitanjima raspravlja o sr┼żi: o tome ┼íto pojedini priru─Źnik sadr┼żi, a ┼íto ne sadr┼żi (a morao bi sadr┼żavati), koji je pravopisni priru─Źnik i koji pravopisni rje─Źnik najiscrpniji, o tome u kojoj je mjeri svaki od ponu─Ĺenih priru─Źnika doista od pomo─çi onomu koji pi┼íe hrvatskim standardnim jezikom (posebice u─Źeniku, studentu, profesoru, lektoru, prevoditelju, knji┼żevniku, znanstveniku, slu┼żbeniku, novinaru);
- pozivi na pravopisno jedinstvo i izdavanje "jedinstvenog pravopisa" na┼żalost pre─Źesto dolaze od onih koji jedino ra─Źunaju s time da s pozicije institucionalne mo─çi lak┼íe mogu svoje partikularne stavove progurati kao zajedni─Źke i op─çeprihva─çene;
- uobi─Źajeno je da o uporabi pravopisa u ┼íkoli odlu─Źuje mjerodavno ministarstvo, pa bi tako trebalo biti i u na┼íem ┼íkolskom sustavu, ali ne tako da ministarstvo izravnom nagodbom - bez natje─Źaja, bez jasno utvr─Ĺene procedure - sa zainteresiranom skupinom (institucija, pojedinci) odre─Ĺuje "slu┼żbeni pravopis";

Dakle, ako govorimo o obvezuju─çem pravopisnom priru─Źniku, govorimo o ┼íkoli i, mo┼żda, o dr┼żavnoj upravi, a nikako o cijeloj hrvatskoj jezi─Źnoj kulturi. Njoj ne treba jedan obvezuju─çi, tzv. kona─Źni pravopisni priru─Źnik, kao ┼íto joj ne treba ni samo jedan rje─Źnik, ni samo jedna gramatika.

Smatraju─çi da svaki temeljni jezi─Źni priru─Źnik, pa tako i pravopisni, treba pro─çi test prihvatljivosti u jezi─Źnoj zajednici tako ┼íto ─çe joj slu┼żiti kao pomagalo i jedino tako sebi priskrbiti legitiman status, pozivamo i ohrabrujemo pripadnice i pripadnike hrvatske jezi─Źne zajednice da prou─Źavaju svoj jezik i da o njemu osvije┼íteno i aktivno odlu─Źuju. Ne budu li to ─Źinili, to ─çe ─Źiniti drugi umjesto njih.

Igor Zidi─ç, predsjednik Matice hrvatske

Zagreb, 7. svibnja 2013.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU