Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

PRED ZIDOM EUROPE    (05.05.2011.)

IZJAVA PREDSJEDNIŠTVA MATICE HRVATSKE U POVODU PRESUDE HRVATSKIM GENERALIMA U HAAGU

┼áto ─çe poduzeti Hrvatska, kao mogu─ça ─Źlanica EU, ako ve─çina zemalja ─Źlanica ili ─Źak samo one najutjecajnije zatra┼że od nas da na┼íe povjesnice - barem one ┼íkolske - uskladimo s (haa┼íkom) istinom? Ho─çemo li trajno imati dva ud┼żbenika za dru┼ítvene predmete: jedne za hrvatsku, druge za srpsku djecu? Ili samo ove druge?

 

Stra┼íne i nepravedne osude, koje su, na prvostupanjskoj razini, izre─Źene hrvatskim generalima moraju, osim ogor─Źenja u Hrvatskoj, proizvesti i neke druge u─Źinke. Prvo je potrebno da hrvatska politika prizna svoju nekompetentnost, povr┼ínost i sporost, jer je pokazala da se nije znala nositi s problemima, koji su - glede na─Źina rada Haa┼íkoga suda i njegovih intencija - i prosje─Źnom hrvatskom gra─Ĺaninu bili jasni; svi smo vidjeli, prije nekoliko godina, da ─çe "udru┼żeni zlo─Źina─Źki pothvat" - termin ve─ç kori┼íten u nekim presudama - biti klju─Źna to─Źka optu┼żnice, koja ─çe - ne bude li oborena - dovesti u pitanje legitimitet hrvatske borbe i legitimitet hrvatske dr┼żave. Jo┼í gore: hrvatska je politika pokazala da nije dorasla ni djelovanju agencije Veritas i njezina manipulatora Save ┼átrbca, koji su, ma ┼íto tko rekao, davno napisali i objavili scenarij ovoga su─Ĺenja, predvidjeli drakonske kazne i naveli, precizno i sustavno, pogubne posljedice koje ─çe po Hrvatsku imati ova sudska farsa. Ne tvrdimo da je - za razliku od raznih hrvatskih vlada - ┼átrbac bio vidovit; mo┼żda je samo bio bolje obavije┼íten s istih onih izvora koji su i re┼żirali ishod ovoga su─Ĺenja. Zar dostatna indikacija nije bilo aboliranje od postupaka dvojice - po zapovjednoj odgovornosti - najistaknutijih generala JA: Veljka Kadijevi─ça i Blagoja Ad┼żi─ça? Zar oni nisu - s vrhom JA - bili organizatori vukovarskoga masakra, najstra┼ínijega uni┼ítavanja jednoga grada i ubijanja civila u njemu u Europi poslije 1945? Gdje je tada bio ─Źuveni smisao Carle del Ponte za ┼żrtve? Gdje je bio njezin smisao za ┼żrtve u Osijeku, Dubrovniku, ┼ákabrnji, Pakracu, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Konavlima? Jesu li je hrvatski politi─Źari pitali o tome?

General Ante Gotovina i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tu─Ĺman

Ako jesu - ┼íto im je odgovorila? ┼áto su poduzeli nakon ┼íto je Geoffrey Nice, Milo┼íevi─çev tu┼żitelj, govorio o tome da ona inzistira na optu┼żnicama protiv vodstva svih naroda biv┼íe Jugoslavije "bez obzira na dokaze"; tada nam je trebala diplomatska ofenziva vi┼íe nego danas. Nakon ┼íto smo prvostupanjske presude proglasili politi─Źkima mi kre─çemo u diplomatsku - ─Źitaj: politi─Źku - akciju - opovrgavanja tih presuda!

Za┼íto sada moramo skakati sebi u usta? Zato ┼íto nismo reagirali onda kad je bilo neusporedivo bolje vrijeme za diplomaciju nego ┼íto je danas. Danas ─çe svaki hrvatski diplomat djelovati s vre─çom inkriminacija na le─Ĺima, pogrbljen od tereta i s osje─çajem da mu je djelovati neprimjerenim oru─Ĺem. Hrvatska mora, bez obzira na cijenu, okupiti najja─Źu mogu─çu - vjerojatno me─Ĺunarodnu - pravni─Źku i specijalisti─Źku ekipu, da uz dosada┼ínje branitelje, obrani ste─Źevine Domovinskoga rata, da obrani naj─Źasnije svoje generale, da obrani svoju te┼íko ste─Źenu dr┼żavu.

Protivno zdravome razumu, u trenutku kad po─Źinje internacionalna - tobo┼że pravosudna - destrukcija svega ┼íto je hrvatski narod stvorio u te┼íkim godinama izme─Ĺu 1991. i 1995, opet se kroz medije, s tribina i skupova, ┼íire glasovi neodgovornih: kako u pitanje nije doveden Domovinski rat, ni hrvatska dr┼żava. Pro─Źitajte, gospodo politi─Źari, ┼íto Vam o tomu potkopavanju hrvatske dr┼żave govore dosada┼ínji haa┼íki sudski procesi i nekolike izre─Źene presude. Za┼íto smo svi mi sada - kraj svih na┼íih Ureda za suradnju s Haagom, raznoraznih slu┼żbenika, odvjetni─Źkih timova, institucija i politi─Źara - iznena─Ĺeni, a samo Veritas zna da sve ide prema planu? Ili nismo kompetentni, ili svoje kompetencije ne umijemo realizirati u praksi?

┼áto bi jo┼í moglo biti? "Udru┼żeni zlo─Źina─Źki pothvat" - ta stra┼ína, po svojoj bezobzirnosti upravo zlo─Źina─Źka inkriminacija Hrvatske - imenuje, bez dvoumljenja, kao prvog inspiratora zlo─Źina i kao najodgovornijega zlo─Źinca, hrvatskog predsjednika dr. Franju Tu─Ĺmana; kao drugog, ministra obrane Gojka ┼áu┼íka; kao tre─çeg i ─Źetvrtog na─Źelnike Sto┼żera generale Janka Bobetka i Zvonimira ─îervenka; potom zapovjednika akcije Oluja generala Antu Gotovinu i zapovjednika specijalaca generala Mladena Marka─Źa. Ivan ─îermak oslobo─Ĺen je samo zato ┼íto se nije uklopio u konstrukciju Sudbenoga vije─ça o "udru┼żenom zlo─Źina─Źkom pothvatu": nije, naime, bio sudionikom brijunskoga savjetovanja uo─Źi Oluje, kad je Tu─Ĺman, i sam vojnik, i vrhovni zapovjednik, okupio svoje generale uo─Źi odlu─Źuju─çe bitke za Hrvatsku. O─Źito je, da je sudu "udru┼żeni zlo─Źina─Źki pothvat" bio va┼żniji od broja osu─Ĺenih. I to je dodatan razlog za nevjericu. Alternativa je bila slomiti SAO Krajinu ili trpjeti teror u Hrvatskoj, raketiranja Zagreba i drugih hrvatskih gradova po kojima sudac Orie nije skupljao mrtve. Po Kninu jest: jednoga u "prekomjernu granatiranju"! Kad je optu┼żnica koncentrirana na sam dr┼żavni vrh, na predsjednika RH, na najodgovornijega ministra u (ratnoj) vladi i na glavne zapovjednike, tko nas jo┼í mo┼że obmanuti pri─Źom o tome da institucije dr┼żave, oslobodila─Źkog rata i sama Oluja nisu dovedene u pitanje?

Popustljivost pred pritiscima

Tvrdimo, da to mo┼że u─Źiniti samo politi─Źki naivac, neodgovorna osoba ili prikriveni neprijatelj. ─îak i da grije┼íimo, a uvjereni smo da nije tako, iskustvo bi nas moralo prisiliti na najve─çi oprez. Bolje je puhati na hladno nego sjesti na podmetnut, u┼żareni stolac. Treba uzeti u obzir brojne mogu─çnosti, o kojima se javno i ne raspravlja. Sudbeno vije─çe i Sud za ratne zlo─Źine na teritoriju biv┼íe Jugoslavije zasad sve karte dr┼że u svojim rukama. Na┼íe je mi┼íljenje da smo izgubili dragocjeno vrijeme. Sada ─çe borba biti stostruko te┼ża i, svakako, manje izgledna. Pitajmo se na primjer, ┼íto ─çe biti ako ┼Żalbeno vije─çe smanji kaznu generalima, ali ne izmijeni kvalifikaciju ─Źina? Takav bi pristup omek┼íao hrvatska srca i i┼íao na ruku generalima (koji zaslu┼żuju svu na┼íu zahvalnost i solidarnost), ali Republici Hrvatskoj ne bi olak┼íao, nego jo┼í i dodatno zakomplicirao ┼żivot. Jesu li svjesni na┼íi politi─Źari koliki se tu prostor otvara za tisu─çe privatnih tu┼żbi; protiv zlo─Źina─Źke dr┼żave, protiv mjesnih (zlo─Źina─Źkih) zakona, protiv organa biranih po zakonima (zlo─Źina─Źkih) umova? Kakva ─çe se povijest predavati u na┼íim ┼íkolama? Hrvatska, ┼átrb─Źeva, ona Carle del Ponte ili suca Oriea? Ho─çe li u na┼íim ┼íkolskim knjigama pisati da je Gotovina junak, kako ga je prekju─Źer predstavio jedan na┼í dnevni list ili zlo─Źinac - kako ga je predstavio sudac Orie? Kako ─çe biti prikazivan i tuma─Źen Domovinski rat, Oluja, kako Tu─Ĺman?

General Mladen Marka─Ź, zapovjednik specijalaca

Ne otvara li se mogu─çnost da svaka privatna osoba podigne tu┼żbu protiv pisaca i nakladnika ud┼żbenika ili profesora koji ─çe povijest tuma─Źiti razli─Źito od pravovaljane sudske presude? Zami┼íljamo stotine roditelja koji mogu uputiti, primjerice, ┼żalbu Sudu u Strassbourgu, tra┼że─çi za┼ítitu istine i prava, tvrde─çi kako im hrvatske ┼íkolske knjige truju djecu, zastupaju─çi teze suprotne ocjenama Suda OUN-a? ┼áto ─çe poduzeti Hrvatska, kao mogu─ça ─Źlanica EU, ako ve─çina zemalja ─Źlanica ili ─Źak samo one najutjecajnije zatra┼że od nas da na┼íe povjesnice - barem one ┼íkolske - uskladimo s (haa┼íkom) istinom?

Ho─çemo li trajno imati dva ud┼żbenika za dru┼ítvene predmete: jedne za hrvatsku, druge za srpsku djecu? Ili samo ove druge? Ho─çemo li sami uklanjati spomenike predsjedniku i pobjedniku Tu─Ĺmanu ili ─çemo ─Źekati dok netko ne podmetne bombu pod spomenik "zlo─Źincu"? Ho─çemo li i sada skidati transparente, slike i brisati grafite u po─Źast Gotovini i Marka─Źu kao ┼íto smo to ve─ç bjesomu─Źno radili? Ho─çemo li pred stranim du┼żnosnicima skrivati njihove fotografije, ili ─çemo sudski progoniti one koji tako ne postupe? Hrvatska se pona┼íala nedosljedno i rekli bismo, u nekim segmentima javnog ┼żivota, kukavi─Źki, bez karaktera. Evidentno je da smo maksimalno senzibilizirani na svaki pritisak sa strane, a pritisaka ─çe biti i dalje. ┼áto ako nam netko, za tjedan dana, pri┼íapne da treba ukloniti slike hrvatskih generala iz novina, s televizije i javnih mjesta jer Europa na to gleda prijekim okom - a upozoreni smo na to da smo pod pove─çalom - pa bi nas i to moglo usporiti na na┼íem pobjedonosnom putu u EU? Ho─çemo li opet, u ime dosljedne hrvatske politike, nalo┼żiti (vi┼íe)strana─Źkim poslu┼ínicima u redakcijama, poglavarstvima i drugdje da tiho ispune ┼żelje Europljana?

Hrvatska politika bez jasnih moralnih kriterija

Zadnji je ─Źas da hrvatski politi─Źari svih stranaka uva┼że da je Hrvatska stradavala i da stradava i zbog njih. Zbog pojedina─Źne pohlepe, zbog umre┼żenoga kriminala, zbog nedostatka savjesti, zbog ignoriranja struke i ┼żrtvovanja znanja i sposobnosti strana─Źkoj stezi, interesima, kadroviranju.

Nama ne─çe pomo─çi misli senatora Petera Galbraitha, koji je ovih dana hrvatskoj novinarki rekao: "Nema mnogo zemalja u svijetu koje bi u ime pravde izru─Źile svoje najvi┼íe generale koji su se borili u pobjedni─Źkom ratu. To samo pokazuje da je Hrvatska sazrela." Prva od te dvije re─Źenice, ne da eskulpira, nego, naprotiv, prokazuje hrvatsku politiku: u─Źinila je ne┼íto ┼íto se ne radi. Za┼íto? Je li bila svjesna, kao ┼íto Galbraith jest, da to gotovo nitko osim njih ne bi bio u─Źinio?

Senatora Galbraitha bismo rado upitali: Bi li SAD izru─Źile svoje pobjedni─Źke generale? Bi li pretpostavljeni negativan odgovor zna─Źio da Amerika - za razliku od Hrvatske - jo┼í nije sazrela? Mi, naravno, mislimo da je Amerika velika, zrela zemlja, ali i to da gosp. Galbraith ovdje samo signalizira da za nas vrijede kriteriji koji za njih ne vrijede.

U na┼íoj politici nema jasnih moralnih kriterija bez kojih nema i ne mo┼że biti nikakva javnog djelovanja. To nam se osve─çuje i kroz nedostatno sankcioniranje na┼íih vlastitih zlo─Źina, pale┼ża i drugih ratnih i poratnih ekscesa. Nije dostatno procesuirati, nego je potrebno i sankcionirati sve ┼íto zaslu┼żuje da bude sankcionirano. Mnoge su stranke bile spremne prodati sve ┼íto imamo: "obiteljsko srebro" - kako se to ─Źesto ka┼że: tvornice, banke, vode; pa za┼íto ne i generale, kao ┼íto im ovih dana, diljem Hrvatske, predbacuje narod.

Mi ne optu┼żujemo sada┼ínje politi─Źke vo─Ĺe za "prodaju generala", jer su to u─Źinili drugi, ali skre─çemo pozornost da treba vi┼íe voditi ra─Źuna o tome ┼íto narod osje─ça, misli, i govori - to je ono ┼íto ga ti┼íti i ono ┼íto nam pokazuje da se - u nekom trenutku - narod i politika opasno razilaze. Na izborima - ─Źesto - takav razlaz do─Ĺe na naplatu. Osim toga politika narodu duguje istinu o EU. To isti─Źemo zbog toga ┼íto su porazne vijesti iz Haaga srozale hrvatski proeuropski eros na dosad najni┼że grane.

I koliko god nas neki uvjeravali da je Sud instrument OUN-a, a ne EU-a, svima je poznato da su europske zemlje, a ne, primjerice, latinoameri─Źke, imale ozbiljnih ingerencija pri formiranju i organiziranju Suda, a i pri selektivnom pristupu zlo─Źinima i sudskim postupcima koji ─çe biti otvoreni. Svi glavni haa┼íki tu┼żitelji i glavni suci jesu Europljani. Hrvatska iskustva govore da su naro─Źitu nesklonost prema Hrvatskoj dosad iskazivale institucije nizozemske i britanske vlade i nekih skandinavskih zemalja. Tome se uvelike ─Źudio britanski ministar pravosu─Ĺa gosp. Kenneth Clark - slu─Źajno gost Zagreba ba┼í uo─Źi sudskih presuda! - kojemu je progla┼íenje hrvatske neovisnosti jedan od najljep┼íih trenutaka u ┼żivotu (!), koji odobrava demonstracije branitelja, jer je to u skladu s demokratskim kodeksom, ali odmah dome─çe: "Presudu morate prihvatiti". Dakle: mo┼żete demonstrirati koliko ho─çete, ali morate prihvatiti ┼íto vam bude nalo┼żeno. I Carla del Ponte je u neku ruku, britanska u─Źenica; tamo je pro┼íla dio svoje obuke. Sve nas to - i mnogo┼íta drugo - sili da jo┼í jednom upozorimo na┼íe politi─Źke arbitre da EU nije i ne mo┼że biti neki nadnaravni cilj Hrvatske, njezin ultima ratio. Prvi hrvatski cilj uvijek bi morala biti Hrvatska sama, nezavisna Hrvatska, i to, nedvojbeno, prije EU i bilo kojeg drugog subjekta. Samo onaj koji dr┼żi do sebe mo┼że ne┼íto zna─Źiti i drugome.

Cijena ulaska u EU i NATO

Narod ove zemlje, nakon svega ┼íto je pro┼íao, mora znati cijenu na┼íeg ostvarenog ─Źlanstva u NATO-u i cijenu na┼íih pretpristupnih pregovora o - sada jako hitnom, a realno jo┼í nepripremljenom - ulasku u EU. Ako su glave na┼íih generala dio nametnute cijene na┼íeg ulaska u EU i ako to javnost tako ocijeni - dvojimo da ─çe Hrvatska prihvatiti takav Sud, takvu trgovinu i takvu EU. Odakle to znamo? Realno govore─çi: samo pretpostavljamo. Referendum za EU - do─Ĺe li uskoro - pokazat ─çe koliko smo bili u pravu, koliko smo pogrije┼íili. No, na┼íim stratezima ulaska u EU treba re─çi da bi rizik u koji se upu┼ítaju, u ovim okolnostima, mogao biti iznimno visok.


Peter Galbraith ka┼że: "Sud je pokazao da postoji odgovornost za zlo─Źine i uspostavio njihovu povijesnu evidenciju". No, tko je pokazao da postoji odgovornost za zlo─Źine protiv civila u nabrajanim hrvatskim gradovima i tko je primjerice uspostavio "povijesnu evidenciju" pobijenih Osje─Źana, kojih je u slobodnom, neokupiranom, ali stalno granatiranom i raketiranom gradu, poginulo osjetno vi┼íe nego ┼íto je Srba - vojnika i civila - izginulo u Oluji. Zar je te┼íko bilo prepoznati pravi "udru┼żeni zlo─Źina─Źki pothvat" na drugoj strani; ta nema ni jedne fotografije ili TV-snimke iz Vukovara i drugih rati┼íta iz kojih se ne vidi "udru┼żeni rad" Jugoslavenske armije i ─Źetni─Źkih paramilitarnih postrojbi. Na┼ía nepragmati─Źna politika zami┼íljala je, valjda, da ─çe se SAD i Velika Britanija sukobiti ─Źak i oko presuda generalima i da ─çe se voditi tihi rat izme─Ĺu Amerike i Europe na istu temu. Nema, gospodo, ratova velikih oko takvih pojedinosti kao ┼íto je za njih Hrvatska i nikad ih ne─çe biti. Hrvatska je, na mapi svijeta, velika tema tek za moraliste. ┼áto prije to shvatimo - utoliko bolje.

S brijunskog sastanka gdje je Tu─Ĺman, kao vrhovni zapovjednik, okupio svoje generale uo─Źi odlu─Źuju─çe bitke

Objektivnom promatra─Źu moralo bi se, vi┼íekratno, u─Źiniti da neki Hrvatsku ne ┼żele u Europi. (Sna┼żnije i dosljednije o tome govori ma─Ĺarski premijer Viktor Orban nego ve─çina na┼íih politi─Źara.) Objektivni promatra─Ź mora vidjeti da se europska birokracija dosad trudila usporiti Hrvatsku kako bi zadovoljila kreatore projekta "sve zemlje regije - zajedno u EU". To je posve u skladu s onom politi─Źkom opcijom koja odavno zagovara ideju da na ovom terenu nije bilo agresora ni napadnutih, tj. da su svi i agresori i napadnuti, da nije bilo pobjednika ni pobije─Ĺenih, da su svi isti "kurvini sinovi ili podli kurvini sinovi" (navod prema citatu Carle del Ponte).


Nakon svega ┼íto je ve─ç izre─Źeno o kupovanju naklonosti nekih na Zapadu "detu─Ĺmanizacijom tu─Ĺmanov┼ítine" (Mesi─ç - BBC), tj. nekontroliranom, neselektivnom i nestru─Źnom distribucijom transkripata - ┼íto se Srbiji nije dogodilo - a, ─Źini se, i u neskladu sa zakonom o postupanju s arhivskom gra─Ĺom, jedva da bi jo┼í trebalo ne┼íto re─çi. Iskustva koja smo stekli s gospodinom Mesi─çem - od Tu─Ĺmanova pobo─Źnika do vo─Ĺe pokreta detu─Ĺmanizacije Hrvatske, od pjevanja usta┼íkih pjesama (on je to nazvao "micanjem usana") do borca protiv istine o komunisti─Źkim strati┼ítima, od prijetnji Srbima da ─çe iz Hrvatske iznijeti samo prah na potplatima, do neuspjela restauratora titoisti─Źkog "Tre─çeg svijeta" i odvjetnika Gadafiju, od nikada otkrivenih izvora za gradnju vile u podsljemenskoj zoni - govorilo se dosta i previ┼íe.

Matica hrvatska predla┼że Vladi i Saboru RH da pokrenu postupak za zatvaranje Ureda biv┼íeg predsjednika, kako bi gra─Ĺanin Mesi─ç na svoju ruku i za svoje novce vodio svoje budu─çe polemike i kampanje, a ne na ra─Źun hrvatskih poreznih obveznika, i kako, u sljede─çih dvadesetak godina, ne bismo morali izgraditi cijeli kvart ureda biv┼íih predsjednika, a mo┼żda i toranj za njihovu koordinaciju.

Taoci vlastitih dugova

Za ljubav je, ka┼że se, potrebno dvoje. Hrvatska ─çe se ljubav prema Europi te┼íko sljubiti s mrgodnim licem koje nam Europa pre─Źesto pokazuje. Mo┼że biti da je na┼í strate┼íki interes - ulazak u Europu; no mo┼żda smo kao ─Źlanica NATO-pakta bitan dio svojih interesa - a to bi trebala biti sloboda i sigurnost na┼íe dr┼żave i nepovredivost njezinih granica - ve─ç ostvarili. Ostaju jo┼í samo gospodarski interesi. Re─çi ─çemo otvoreno: najve─çi bi gospodarski poklon Hrvatskoj bila dekriminalizacija kriminalnog, mitom i korupcijom zatrovanog sustava, progon vlastitih uzurpatora i lopova kojih je vi┼íe nego ih je ikada bilo i koji su beskrupulozniji i opasniji nego ikada prije. Kada bismo se, tako─Ĺer, rije┼íili svoga provincijalizma, kad bismo pokrenuli birokraciju, ubrzali njezine procedure (ionako usmjerene na odr┼żavanje slike o vlastitoj va┼żnosti), uveli sistem djelotvorne naplate potra┼żivanja i smanjili brojnost i tro┼íkove dr┼żavnog aparata - ve─ç bi nam bilo osjetno bolje.

Hrvatska se pona┼íala nedosljedno i u nekim segmentima javnog ┼żivota, kukavi─Źki, bez karaktera

Gospodarska kriza i rast zadu┼żenja prijete da mnoge zemlje pretvore u taoce vlastitih dugova. Grublje se ka┼że da im prijeti "du┼żni─Źko ropstvo". Vide se problemi Gr─Źke, Portugala, Irske; tu je i ┼ápanjolska, Island je uzdrman. Koliko smo mi blizu tome opasnom viru? Kredit na kredit, pozajmica na pozajmicu, krpa na zakrpu - tako danas izgledaju na┼íe financije, na┼íe gospodarstvo. Dokle? Pozajmicama se ne kupuje vrijeme nego lanci. Nitko ne mo┼że sebi dopustiti da ┼żivi od tu─Ĺega rada, jer se rad (novac) ne poklanja. S novcem se trguje: za novac se kupuje ili prodaje. Nema milodarnih moneta. Hrvatskoj se doga─Ĺa ono ┼íto nas najvi┼íe zabrinjava, ono ┼íto je najgore: da bi opstala, mora kupovati novac, koji - kako vrijeme prolazi - postaje sve skuplji. Prijeti nam pogibelj da nas pojedu kamate koje imaju ve─çi zamah od na┼íe privrede. Hrvatska malo radi, malo proizvodi. Kineska poslovica ka┼że: "Prosjaku ne darivaj ribu, nego ga nau─Źi kako da je ulovi."

U Europu se mo┼że i uspravno

Mi, zaista, moramo po─çi od toga da je za ljubav, kao ┼íto je re─Źeno, potrebno dvoje. Ne─çe nam pomo─çi kle─Źanje pred vratima Europske Unije ako Europa nema interesa za nas. Ako to shvatimo, razumjet ─çemo i da se u Europu mo┼że u─çi uspravno, malo prije ili malo poslije. Optere─çeni dugovima, proizvodnjom koja zamire, haa┼íkim presudama, stran─Źarenjem - mi smo zaista privla─Źan plijen grabljivcima.

Za┼íto ne shvatimo da postoji obostrani interes, da Europu zanima na┼íe more, kojega riblji fond Italija danomice isisava, koje nismo za┼ítitili ZERP-om iako se to glasno najavljivalo; za┼íto ne primje─çujemo (┼íto smo poduzeli?) da se Italija ┼íiri na┼íim eterom koji - protueuropski, protuzakonito - ispunjava svojim ja─Źim signalima i onemogu─çuje dijelu Istre i Dalmacije (slu─Źajno, zar ne?) da nesmetano primaju program hrvatske TV?

Zaklju─Źujemo, da Europu - osim mora i zraka - zanima i na┼íe zemlji┼íte: za igrali┼íta, ku─çe, ulaganja u poljoprivredi, rje─Ĺe industriji, za ceste, op─çenito infrastrukturu; da nije tako, ne bi me─Ĺu prvim europskim novcem koji smo dobili bio onaj namijenjen sre─Ĺivanju zemlji┼ínih knjiga. Nije to zazorno, ako se znade gospodariti. Zazornije je, svakako, ┼íto su gotovo sve banke u rukama stranih vlasnika, pa je jasno da ih zanimaju mogu─çnosti nov─Źanih transakcija, usmjeravanje kredita na potro┼ínju, investiranje po svome izboru i interesu koji je ─Źesto ne podudaran s interesima lokalne zajednice i nacionalnim prioritetima.


Takva Hrvatska, ako ne bude kalkulirala s jednom jedinom kartom (na┼íeg hitnog ulaska u EU), nego joj dometne i drugu (europske interese) mo─çi ─çe trezvenije i odgovornije voditi svoje diplomatske bitke. Dok se ─Źini da molimo za pripu┼ítanje u EU, ─Źekat ─çemo i otpla─çivati (gdjekad i ne znamo kako) svoju nestrpljivost. Bojimo se, da je u nas pitanje ulaska u EU postalo predizbornom, licitacijskom formulom.


"Na┼í je zadatak" - ka┼że vo─Ĺa politi─Źke oporbe u Hrvatskoj - "uvjeriti gra─Ĺane jer oni moraju vjerovati da Europska Unija ima smisla"; na to Matica hrvatska odgovara da hrvatski narod i svi drugi hrvatski gra─Ĺani, a napose nakon doga─Ĺaja posljednjih dana, u prakti─Źnom ┼żivotu ne moraju nikome vjerovati; da ne moraju ni u ┼íto ideopokloni─Źki vjerovati - osim u ─Źinjenice. ─îinjenice, ovog trenutka, govore protiv ispraznih nada. Konkretizirajte, hrvatski politi─Źari, svoj govor; ne o─Źekujemo politi─Źke fraze, nego djela. Hrvatska se, iz dana u dan, gu┼íi u sve ve─çim dugovima. Lako je re─çi da "stajati bos na goloj parceli i zabiti (u nju) zastavu" ne zna─Źi biti svoj na svome. To─Źno, ali da budemo gazde na svojemu ne─çe pomo─çi sveop─ça rasprodaja zapo─Źeta za Ra─Źana i nastavljena za Sanadera.

Primarne zada─çe hrvatske politike

O─Źekujemo planove za moralnu i gospodarsku obnovu Hrvatske, konkretne akcije za obranu dvojice istaknutih hrvatskih generala i, kroz to, hrvatske dr┼żave. Ona i nije plod rata, nego izborne pobjede dr. Franje Tu─Ĺmana prije po─Źetka sukoba. Treba podsjetiti - sve koji su to zaboravili - da je u OUN bila primljena upravo Hrvatska dr. Franje Tu─Ĺmana, a ne neka druga; treba podsjetiti na to da je general Gotovina dao - osim u Hrvatskoj - bitan doprinos svr┼íetku rata u Bosni i Hercegovini i da je svojim prodorom preduhitrio doga─Ĺaje koji su u Biha─çu i okolici vodili prema reprizi Srebrenice. Neka to budu primarne zada─çe hrvatske politike u ovom trenutku i lako ─çe stvoriti kriti─Źnu masu potpore koja, u ovom trenutku, izmi─Źe svima.
Na kraju, ono ┼íto u ime pristojnosti od svih o─Źekujemo - ne provocirajte nervozan, sve siroma┼íniji, dijelom "izrauban", dijelom nezaposlen narod.
Pitamo se, kako je bilo mogu─çe da spasila─Źki prijedlog obrane generala (u pet to─Źaka), podnosi onaj koji je - u svoje ime ili u ime stranke? - djelotvorno (u ─Źetiri to─Źke), ma i prenose─çi naloge Mesi─ça i Sanadera, isporu─Źivao Gotovinu Haagu?

Jedino bi, prema kriteriju efikasnosti u izvr┼íenju prvoga posla, gospodin potpredsjednik Sabora zaslu┼żio da, provedbom drugoga, opere ruke. Dvojimo tek oko toga bi li ga generali prihvatili. Zaslu┼żili su bolje branitelje od onoga koji se sam ponudio. Zaslu┼żili su najbolje.

Predsjedništvo Matice hrvatske

U Zagrebu, 18. travnja 2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU