Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

IVO BANAC ODGOVARA MESI─ćU: VA┼áI STAVOVI SU PRIMJER FALSIFICIRANJA POVIJESTI     (14.02.2011.)

Dru┼ítvo koje je ravnodu┼íno na desetke (mo┼żda i stotine) tisu─ça ┼żrtava komunisti─Źkog partizanskog pokreta i komunisti─Źkog re┼żima, te dr┼żava koja ni┼íta ne poduzima da bi procesuirala odgovorne za te zlo─Źine, ma koliko danas malobrojni i stari oni bili, ne mogu se smatrati zdravim, pravednim, demokratskim ili proeuropskim.

Takvo dru┼ítvo i takva dr┼żava jo┼í uvijek ┼żive u strahu - onom istom strahu ┼íto su komunisti ustanovili svojim terorom, masakrima i represijom.

Ni Vukojevi─çeva komisija ni Crkva nisu istra┼żni organi, a u istra┼żivanju zlo─Źina u ratu i pora─çu ipak je bilo stanovitih uspjeha od pada komunizma. No, ovdje nije rije─Ź o znanstvenom istra┼żivanju nego o otkrivanju zlo─Źina, po mogu─çnosti i po─Źinitelja. Ovdje je metodologija sasvim druga─Źija i ne mo┼że se diskreditirati pozivom na Vicu Vukojevi─ça. Osim toga, mo┼że li policija ignorirati bilo koje prona─Ĺeno mrtvo tijelo? Zar ona po zakonu ne mora istra┼żiti sve okolnosti svake nasilne smrti? A ovdje se upravo to preporu─Źa i gotovo redovito doga─Ĺa.

Primjerice, kako je mogu─çe da, nakon otkrivanju masovne grobnice u Kri┼żu Brdove─Źkom 2009. godine, u kojoj po procjenama ima oko 4.500 likvidiranih, gotovo ni┼íta nije poduzeto oko okapanja, a samo nekoliko kilometara dalje, u Mostovcu kod Dobove, u Sloveniji, ve─ç je u tijeku ekshumacija masovne grobnice prona─Ĺene u studenomu 2010? Vrijedi li za Hrvatsku Rezolucija parlamentarne skup┼ítine Vije─ça Europe o zlo─Źinima totalitarnih re┼żima (1996.) i Rezolucija o europskoj savjesti i totalitarizmu (2009.) ili je to samo farsa, koju dijelovi politi─Źkog vrha namjerno ne primjenjuju, pa ─Źak i napadaju? Mo┼że li se tolerirati bezobrazno cvrkutanje raznih javnih djelatnika, koji u istra┼żivanju zlo─Źina komunizma vide tek izborni trik? Uostalom, kako se takvi mogu pozivati na Tu─Ĺmana, koji bi navodno bio protiv otvaranja ovog pitanja? Naravno, Tu─Ĺmanovo mi┼íljenje ne mo┼żemo znati, ali kako to da oni koji se Tu─Ĺmana ina─Źe odri─Źu, u ovom slu─Źaju na njega gledaju kao na saveznika u borbi protiv zakonitosti? Ispada da je Tu─Ĺman bio negativan u svemu osim u amnestiji komunisti─Źkih zlo─Źina.

Neistina je i stvarni povijesni revizionizam tvrditi da su ┼żrtve komunizma zaslu┼żile kaznu, koja je iz "tehni─Źkih razloga" (nisu imali zatvore) mogla biti samo jedna - smrtna. Kad bi to bilo tako, moglo bi se logi─Źno zaklju─Źiti da je nacifa┼íisti─Źki, pa i usta┼íki sustav, bio bolji, jer nije likvidirao ba┼í sve svoje stvarne ili mogu─çe protivnike. Budu─çi da to ne mo┼że biti to─Źno, posve je jasno da povijesni revizionisti koji ┼ítite "ugled" komunista operiraju s istim "argumentima", kao i povijesni revizionisti koji ┼ítite "ugled" fa┼íista.

Neistina je i stvarni povijesni revizionizam tvrditi da su pripadnici komunisti─Źkih snaga ┼íto su tijekom rata, te svibnja, lipnja i ljeta 1945., pa i kasnije, likvidirali pripadnike raznih pora┼żenih pokreta zapravo vodili borbu protiv oru┼żanih neprijatelja, koji su pokapani tamo gdje su i poginuli s pu┼íkom u ruci. Ne, rije─Ź je uglavnom o zarobljenim i nenaoru┼żanim protivnicima, koji su sustavno likvidirani, bez suda i mogu─çnosti obrane. Budu─çi da su naj─Źe┼í─çe likvidirani raznim NKVD-ovskim metodama masovnih egzekucija, prakticiranih u Sovjetskoj Rusiji od revolucije, pokapani su u masovnim grobnicama, posebno obra─Ĺenim za te svrhe (rudokopi poput Hude Jame, tenkovski rovovi poput onih kod Teznog, te Mosteca kod Dobove, ili na poljima smrti, kojih doista ima na tisu─çe po cijeloj biv┼íoj Jugoslaviji, ne samo u Sloveniji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj). Su─Ĺenja, kojih je bilo iznimno malo, u fazi partizanskog rata da ne govorimo, rezervirana su isklju─Źivo za vi─Ĺenije pripadnike protivni─Źkih pokreta i to ─Źesto radi kompromitacije drugih kriti─Źara re┼żima. Tako se usta┼íkom zlo─Źincu Lisaku sudi u procesu protiv nadbiskupa Stepinca, kako bi se potonjeg ┼íto je mogu─çe vi┼íe ocrnilo. Zato je jednostavno neistina tvrditi da su ┼żrtve komunisti─Źkih egzekucija u┼żivale blagodati vojnih su─Ĺenja.

Neistina je, be┼í─çutno je, a i primjer je stvarnog povijesnog revizionizma tvrditi da jugoslavenski komunisti nisu likvidirali ┼żene i djecu, te da se takve likvidacije ne bi smjele do┼żivljavati kao hrvatska narodna tragedija. U Kurilove─Źkoj ┼íumi, uz selo Okuje kod Mraclina, op─çina Velika Gorica, ljeta 1945. likvidirano je nekoliko desetaka djevojaka (starih izme─Ĺu 14 i 16 godina), pripadnica Usta┼íke mlade┼żi. Mogu─çe je da ima onih koji misle da su i one zaslu┼żile smrt bez suda i obrane. Zar ─Źetnici nisu tako postupali u nizu pokolja u ratu protiv Hrvatske 1991. godine? Zar takva logika ne opravdava i njihove zlo─Źine?

Neistina je i stvarni povijesni revizionizam tvrditi da su komunisti─Źke represivne ustanove (OZN-a i dr.) osnovane radi borbe protiv poratnih odmetnika. One su osnovane radi provo─Ĺenja terora protiv svih protivnika komunisti─Źke diktature, kao tipi─Źne totalitarne politi─Źke policije. Me─Ĺu protivnicima nametnutih komunisti─Źkih diktatura bilo je i mnogo nekomunisti─Źkih antifa┼íista, kojima je za zlo uzimano upravo to ┼íto se nisu mogli diskvalificirati kao "fa┼íisti", termin koji su komunisti rabili i za Vladka Ma─Źeka.

Neistina je i stvarni povijesni revizionizam sugerirati da su de Gaulle i drugi demokratski politi─Źari odobravali "antifa┼íisti─Źki" teror nakon rata. Bilo je to djelo komunisti─Źkih snaga poput FTP, koje su u Francuskoj doista ubile oko 10.000 stvarnih ili navodnih kolaboracionista u ─Źetiri mjeseca vrlo nestabilne situacije nakon savezni─Źkog iskrcavanja u Normandiji u lipnju 1944. Komunisti─Źki su partizani sli─Źno tomu djelovali u Italiji (Emilia-Romagna i Lombardija), gdje je ubijeno 15.000 protivnika. No, tamo gdje komunisti nisu bili sna┼żni, primjerice u Belgiji i Nizozemskoj, bilo je relativno malo takvih egzekucija bez suda i mimo pravnog sustava - u Belgiji 256, u Nizozemskoj oko 100.

Besmislica je i jasna manipulacija tvrditi da bez "organizirane antifa┼íisti─Źke borbe koju je vodio Tito", dakle bez jugoslavenske komunisti─Źke revolucije, mi danas ne bismo imali Hrvatsku. Oslobo─Ĺenje od fa┼íizma omogu─çilo je nacionalne slobode i dr┼żavnu nezavisnost na europskom Zapadu, a oslobo─Ĺenje od komunizma omogu─çilo je nacionalne slobode i dr┼żavnu nezavisnost na europskom Istoku. Mi danas ne bismo imali Hrvatske da je opstao jugoslavenski komunisti─Źki re┼żim, kao ┼íto je i nismo imali pod tim re┼żimom. Zato se ne mo┼że tvrditi da je "antifa┼íizam 'otac Domovinskog rata'". Uostalom, to se odnosi ne samo na zemlje u kojima je za Drugog svjetskog rata postojao jak komunisti─Źki pokret, kao u Hrvatskoj, nego i na one za koje se to ne mo┼że re─çi. U Estoniji, primjerice, nije bilo nikakvog zna─Źajnog otpora Nijemcima. Nije ga ni moglo biti, jer su Estonci njema─Źku vojsku do┼żivljavali osloboditeljskom nakon iskustva sovjetske okupacije 1940. godine. Unato─Ź masovnim deportacijama i naseljavanju ruskih i drugih sovjetskih doseljenika nakon po─Źetka nove faze sovjetske prevlasti (jesen 1944.), Estonci i danas postoje, nisu nestali poput Tra─Źana i Ilira, a njihova je zemlja ─Źlanica EU i NATO, mo┼żda upravo zato jer u Estoniji ne postoje vode─çi politi─Źari s komunisti─Źkim simpatijama.

Neistina je i stvarni povijesni revizionizam tvrditi da zlo─Źin nije ratni, ako je dr┼żavni. ┼áto ina─Źe zna─Źi tvrditi da ne zastarijevaju ratni zlo─Źini samo ako su po─Źinjeni prije kraja rata, dakle prije 8. svibnja 1945? ┼áto zna─Źi tvrditi da je formiranje komunisti─Źke vlasti (jer to je stvarna vlast nakon rata), te sve formalnosti kojima su te vlasti prikrivale komunisti─Źki partijski monopol i diktaturu (izbori, ustanove, policija, vojska, sudovi), legalno jer je dr┼żavno? Zapravo, takva tvrdnja bri┼íe razliku izme─Ĺu ratnog i mirnodopskog zlo─Źina, koje povezuje ista ideologija monopolizacije vlasti u slu┼żbi "uzvi┼íenih" i "povijesnih" klasnih interesa. To je ona revizija Drugog svjetskog rata, o kojoj se sa strepnjom govori u krugovima vezanim za komunisti─Źki pokret, jer njihovo je mirnodopsko bezvla┼í─çe bilo izravan nastavak ratnih represalija po─Źinjenih pod firmom pravde i osvete.

Manipulacija je upore─Ĺivati fa┼íizam s "antifa┼íizmom", i to na na─Źin da je prvi od po─Źetka zlo, a drugi u slobodnoj izvedbi tu i tamo dopu┼íta pojedina─Źne ekcese. Prije svega, ovdje nije rije─Ź o antifa┼íizmu, ┼íto je kod nas odnedavno komunisti─Źko novo ruho, dakle kamuflirani komunizam. Ovdje je rije─Ź o komunizmu kao takvom. I Roosevelt i Churchill i de Gaulle i kralj George VI. bili su antifa┼íisti (bez navodnika), ali nisu promicali ideologiju ┼íto je stvorila prinudne kolektivizacije, gulage, katyne i kulturne revolucije. Niti su to bili ekcesi. Rije─Ź je o samoj biti onoga ┼íto je, kao i fa┼íizam, tako─Ĺer zlo od samog po─Źetka.

Komunizam u svojoj utopijskoj ┼żelji stvaranja savr┼íenog dru┼ítva propagira i provodi nasilje, te nasr─çe na ljudsku slobodu, imetak i integritet. Ne samo da se u isto vrijeme mo┼że biti i protiv fa┼íizma i protiv komunizma, nego je to nu┼żnost u zemljama gdje se ostaci ovih ideologija jo┼í uvijek nadopunjavaju u borbi protiv demokracije. To jo┼í ne zna─Źi da su svi komunisti zli ili nevaljali ljudi. Ljudi ─Źesto prihva─çaju nehumane ideologije u vjeri da ─Źine dobro. Protiviti se totalitarnim ideologijama - fa┼íizmu i komunizmu - ne podrazumijeva opreku prema ljudima, ma koliko bili u krivu - nego protiv nehumanih ideologija.

Napomena Ive Banca:

Na poziv Darka Hudelista, a za potrebe tjednika "Globus", prije deset dana dao sam komentar na interview Stjepana Mesi─ça o najnovijim poku┼íajima istra┼żivanja i procesuiranja komunisti─Źkih zlo─Źina u Hrvatskoj. Hudelistovom sam se pozivu odazvao unato─Ź lo┼íem zdravstvenom stanju u trenutku njegove molbe, te brojnih nekorektnosti koje sam u protekle tri godine do┼żivio sa strane nekoliko EPH-publikacija, pa i "Globusa". Dr┼żao sam da je stvar preva┼żna, a Mesi─çevi stavovi primjer neobuzdanog falsificiranja povijesti.

"Globus" je danas objavio cenzuriranu verziju mog teksta. Cenzorsko je pero prekri┼żilo dvije petine sadr┼żaja i tako ga vidno osakatilo. Tipi─Źno je da su izba─Źeni oni dijelovi koji najkonkretnije govore o nakaradnoj naravi Mesi─çevih stavova. Zato vam ┼íaljem izvorni tekst kao primjer kako se danas u Hrvatskoj sprovodi medijska cenzura. Bilo bi dobro da se o ovomu oglase relevantne institucije.

prof. dr. Ivo Banac

(izvor dalje.com)

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU