Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

EUROPSKA UNIJA NA PREKRETNICI      (11.02.2020.)

Taj izlazak je šok

Nakon dugih tra┼żenja, nesnala┼żenja i pregovaranja vlasti u Velikoj Britaniji uspjele su kona─Źno o┼żivotvoriti referendumsku odluku ve─çine bira─Źa i 31. sije─Źnja izvesti zemlju iz Europske unije i tim svojim ostvarenjem otvoriti niz va┼żnih pitanja koja se ti─Źu svih europskih gra─Ĺana, ali i svih zemalja ─Źlanica.

Francuski predsjednik za odlazak Velike Britanije iz EU-a, kako su prenijeli mediji, rekao je: "Taj izlazak je ┼íok. To je povijesni znak za uzbunu koji mora odzvanjati u svakoj od na┼íih zemalja, mora ga ─Źuti cijela Europa i mora nas potaknuti na razmi┼íljanje." Tako─Ĺer je na valu globalisti─Źkoga pogleda rekao da Europu treba u─Źiniti "suverenijom, demokratskijom, bli┼żom gra─Ĺanima i jednostavnijom u svakodnevnom ┼żivotu kako bismo izgradili jasniji europski projekt" jer, dodao je: "Vi┼íe nego ikada trebamo Europu, suo─Źeni s Kinom i Sjedinjenim Dr┼żavama kako bismo za┼ítitili svoje interese."

Ve─çina od 51,9 posto bira─Źa glasovala je za izlazak iz EU-a na referendumu odr┼żanom 23. lipnja 2016. i premda je referendum bio pravno neobvezuju─çi, britanske vlasti odlu─Źile su ga provesti jer su prepoznale da je za Veliku Britaniju ve─çi interes svoj dr┼żavni i politi─Źki ┼żivot ostvarivati u potpunoj neovisnosti. Premda je sve do izlaska Velika Britanija imala donekle povla┼íten polo┼żaj u EU-u, i premda je ta zemlja mo┼żda vi┼íe nego druge ─Źlanice EU-a slijedila svoje interese, osobito u me─Ĺunarodnoj politici, ipak je izabrala vi┼íi stupanj samostalnosti i suverenosti da bi jo┼í bolje ostvarivala svoje nacionalne interese.

Jaka kralje┼żnica

Takvim iskorakom britanski politi─Źari o─Źitovali su da imaju jaku kralje┼żnicu i da ┼żele ure─Ĺivati svoje dru┼ítvo bez mnogih nevjerojatno sitni─Źavih birokratskih propisa EU-a. Svojom dosljedno┼í─çu britanski politi─Źari o─Źitovali su tako─Ĺer da im je va┼żno stajali┼íte ve─çine bira─Źa, pa makar ta ve─çina bila relativno tanka, da im je va┼żno demokratsko na─Źelo uva┼żavanja ve─çine i biti u suglasju sa stajali┼ítem ve─çine. Takvim svojim dr┼żanjem britanski politi─Źari o─Źitali su pravu lekciju mnogim drugim politi─Źarima, pa i hrvatskima.

Za promicatelje i sljedbenike globalizma, kojemu je krajnji cilj neutralizirale nacionalnih i kulturnih identiteta suvremenih nacija i stvaranje globalne dr┼żavne tvorevine, britanski je iskorak doista ┼íok jer zna─Źi ne samo zaustavljanje globalisti─Źkoga ┼íirenja, nego i su┼żavanje do sada osvojenoga podru─Źja. Istodobno za promicatelje i sljedbenike stvarne slobode britanski iskorak vi┼íe je nego dobrodo┼íao poticaj da se uz potpuno uva┼żavanje me─Ĺunarodnoga prava i njegovanje ─Źasnih partnerskih me─Ĺunarodnih odnosa ipak odlu─Źno, smi┼íljeno i pomno njeguje i nacionalni i kulturni identitet jer samo razli─Źiti mogu oboga─çivati jedni druge. (U tom kontekstu jasno se o─Źitovalo koliko je ne samo bio li┼íen slobode, vlastite izvornosti i vlastite nacionalne kulturne ba┼ítine subotnji program progla┼íenja Rijeke Europskom prijestolnicom kulture, nego koliko je tako osmi┼íljen program zapravo bio anakron premda je ┼żelio biti avangardan, ┬╗papskiji od pape┬ź u ideologiji globalizma.)

Napu┼ítanje Velike Britanije nedore─Źene zajednice Europske unije name─çe ozbiljno pitanje politi─Źarima EU-a u ─Źemu su tako te┼íko grije┼íili da je to postalo nepodno┼íljivo i ve─çini bira─Źa i politi─Źara u Velikoj Britaniji. Bez ikakve pretenzije na cjelovitost odgovora na to va┼żno pitanje ne mo┼że se ne zapaziti demokratski deficit politi─Źara EU-a, odnosno njihova zarobljenost dogmati─Źno┼í─çu koja osporava pravo nekim zemljama ─Źlanicama da same rije┼íe svoja, kako ih one shva─çaju, najva┼żnija pitanja.

Bez smisla za supsidijarnost

Moglo bi se red da politi─Źari EU-a nemaju smisla za supsidijarnost po kojoj bi pojedine zemlje same mogle i trebale rije┼íiti svoje temeljne probleme bez uplitanja vi┼íih vlasti, premda se formalno po sada┼ínjim pravnim zasadama politi─Źari, pa ─Źak ni sredi┼ínje institucije EU-a, ne mogu doslovno smatrati neospornom vi┼íom vla┼í─çu. Mnogi upozoravaju na stanoviti dogmatski birokratizam i u institucijama Europske unije i njezinim politi─Źarima kojima je sredstvo puno puta va┼żnije od neosporno pozitivnoga cilja - ┼íto dovodi ─Źesto do sukoba sa samosvjesnim ─Źlanicama EU-a koje su se formalno prije 30 godina oslobodile komunizma, a sada se ┼żele i stvarno osloboditi toga negativnoga utjecaja.

Odlazak Velike Britanije iz EU-a name─çe i pitanje nije li mo┼żda postoje─çi pravni, birokratski, financijski i politi─Źki okvir EU-a postao velika zaprjeka za stvarni razvitak i napredak, kako gospodarski tako i dru┼ítveni. Naime, inzistiranje na neobuzdanom slobodnom tr┼żi┼ítu ra─Ĺa sve te┼żim posljedicama raslojavanja europskoga dru┼ítva na bogate i siroma┼íne, i to ne samo u nekom odre─Ĺenom povijesnom razdoblju, nego i trajno jer siroma┼íni nikad ne ─çe mo─çi biti jednako konkurentni kao bogati.

Doda li se tomu nemar za fakti─Źno demografsko izumiranje europskih naroda, kao i, mora se re─çi otvoreno, iskori┼ítavanje mladih i ┼íkolovanih u koje bogate zemlje nisu ni┼íta ulo┼żile, a vi┼íe se nego dobro koriste njihovim stru─Źnim uslugama, dodatno osiroma┼íuju─çi ionako siroma┼ínije, jasno je da se politika EU-a zapli─çe u kolo partikularnih interesa, a na ┼ítetu op─çega dobra svih ljudi u EU-u. Izlazak Velike Britanije doveo je EU na prekretnicu.

Ivan Mikleni─ç, Glas Koncila

www.hkz-kkv.ch

178 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU