Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

PONOVNO GRA─ÉANI DRUGOG REDA?!       (28.05.2018.)

Ima li u današnjoj Hrvatskoj uopće mjesta za zdrav razum, logiku, poštenje, pluralnost i demokraciju?

Zapanjuju─çe djeluje spoznaja koliko je u dana┼ínjoj Hrvatskoj mogu─çe postupanje i prosu─Ĺivanje mimo zdrave pameti i po neujedna─Źenim kriterijima pa to nu┼żno ra─Ĺa strah da u suvremenom hrvatskom dru┼ítvu nema u zadovoljavaju─çoj mjeri ni demokracije, ni pluralnosti, ─Źak ni ravnopravnosti. Po┼ítuju─çi sve hrvatske pozitivne propise, gra─Ĺani okupljeni u gra─Ĺanske inicijative "Narod odlu─Źuje" i "Istina o Istanbulskoj" od 13. do 27. svibnja poku┼íavaju stvoriti preduvjete da bi svi hrvatski bira─Źi dobili pravo na osobno izja┼ínjavanje o pitanjima koja su u dru┼ítvu izazvala velike prijepore.


Dakle te gra─Ĺanske inicijative ni┼íta ne prejudiciraju, ni┼íta ne name─çu, nikoga ne ugro┼żavaju, nikoga ni na ┼íto ne prisiljavaju, a ipak nailaze na otpor, onemogu─çavanje ili znatno ote┼żavanje od ljudi na vlasti, dakle od ljudi koji su prvi du┼żni po┼ítivati hrvatski Ustav i sve hrvatske zakone.

Feudalci

Nije sporno da hrvatski gra─Ĺani pojedina─Źno ili u svojim formalnim ili neformalnim skupinama imaju druga─Źije mi┼íljenje od onih okupljenih u te aktualne gra─Ĺanske inicijative i nije sporno da takvi gra─Ĺani ne ┼żele dati svoj potpis kao osobnu potvrdu za raspisivanje iniciranih referenduma. Nije sporno ni da politi─Źari, bez obzira bili na vlasti ili u opoziciji, odnosno bili ove ili one politi─Źke i ideolo┼íke opcije, imaju vlastito stajali┼íte o iniciranim referendumima, nije sporno ni da i oni osobno pru┼że ili uskrate potporu tim inicijativama, ali jest vi┼íe nego sporno, zapravo je zastra┼íuju─çe, ┼íto svoje osobno uvjerenje i svoj polo┼żaj zlorabe za postupanje kojim ┼żele sprije─Źiti inicirane referendume.

Lokalni politi─Źari, koji su bilo uskratili bilo vi┼íe ili manje onemogu─çili ili ote┼żali prikupljanje potpisa za tek inicirane referendume, pona┼íaju se poput feudalaca prema svojim kmetovima. Takvo pona┼íanje u bitnoj je suprotnosti s pozivom politi─Źara koji imaju smisao samo ako slu┼że svim svojim gra─Ĺanima, op─çemu ili zajedni─Źkomu dobru. Jo┼í gore, takvi politi─Źari tim svojim postupcima otvoreno i javno, pred o─Źima cjelokupne javnosti, kr┼íe hrvatske zakone, kr┼íe ustavna prava hrvatskih gra─Ĺana koji se ne sla┼żu s njihovim politi─Źkim ili ideolo┼íkim gledi┼ítem. U Hrvatskoj je jako dobro zapam─çeno takvo pona┼íanje politi─Źara iz vremena komunisti─Źkoga poretka u kojem su se mnogi hrvatski gra─Ĺani prepoznavali kao manje vrijedni i u kojem su stvarno bili gra─Ĺani drugoga reda, li┼íeni brojnih prava ili povlastica koje su u┼żivali politi─Źki i ideolo┼íki podobni. Poznato je da je u Hrvatskoj demokracija jo┼í krhka, jo┼í u odrastanju, ali da mo┼że biti tako grubo istisnuta i poni┼żena, i to od politi─Źara koji su prvi pozvani ┼ítititi i razvijati demokratski poredak, ipak se nije moglo o─Źekivati.

Gra─Ĺani prvoga i drugoga reda

Ako bi se ikako moglo kojega politi─Źara opravdati ┼íto je on osobno, po svojoj neistesanoj naravi, autoritaran, diktatorski tip, nikako se ne mo┼że opravdati ┼íto je izostala i institucionalna i medijska i op─ça javna reakcija na takvo o─Źito ga┼żenje demokracije i pluralnosti u hrvatskom dru┼ítvu. U hrvatskoj dr┼żavi postoje institucije koje imaju zada─çu braniti ustavnopravni poredak i koje su du┼żne ┼ítititi jednakopravnost svih hrvatskih gra─Ĺana, no one se nisu oglasile. Nije li i funkcija predsjednika dr┼żave u Hrvatskoj jedna od institucija koje su du┼żne ┼ítititi ustavnopravni poredak i ustavne vrjednote, a ipak se s Pantov─Źaka o tom eklatantnom kr┼íenju Ustava i zakona nije ─Źulo ni slovo?

Mediji se ─Źesto vole predstavljati kao za┼ítitnici demokracije, a u ovom slu─Źaju ve─çina njih gromoglasno o tome ┼íuti, poput noja zabija glavu u pijesak. Da je kojim slu─Źajem, a hvala Bogu ┼íto nije, takvo nepo┼ítivanje ustavnih i zakonskih prava do┼żivjela gra─Ĺanska inicijativa lijevo orijentiranih gra─Ĺana i da su ti gra─Ĺani nai┼íli na takve zaprjeke, ne bi li se prosvjedi, povici i zgra┼żanja dizali do neba? Ne bi li to odmah znala ─Źitava europska i svjetska javnost? Nije li o─Źito da se i u dana┼ínjoj Hrvatskoj tolerira postojanje gra─Ĺana prvoga i drugoga reda?

Da to nije osamljen ili izniman slu─Źaj takvoga pona┼íanja o─Źitovao je i medijski odnos prema "Hodu za ┼żivot", manifestaciji u Zagrebu, Splitu i Rijeci koja je afirmirala ┼żivot, njegovu neizmjernu vrijednost, promovirala isklju─Źivo dobro i pozitivno. Premda "Hod za ┼żivot" nije bio uperen ni protiv jedne ljudske osobe, premda je obnova vrjednovanja svakoga ljudskoga ┼żivota u suvremenom hrvatskom dru┼ítvu elementarna potreba jer stanovni┼ítvo izumire, a istodobno preobilno napu┼íta svoju domovinu, mnogim medijima bili su va┼żniji oni koji su se suprotstavili "Hodu za ┼żivot".

Npr. premda je policija objavila da je u Rijeci u "Hodu za ┼żivot" sudjelovalo 1'500 osoba, a u suprotstavljenom "Hodu za slobodu" 550 osoba, "Novi list" je u izdanju od nedjelje 20. svibnja istaknuo na prvoj stranici samo taj drugi skup, a u tekstu taj je list naveo o─Źitu neistinu objaviv┼íi: "Nekoliko tisu─ça Rije─Źana okupilo se ju─Źer na Hodu za sloboduÔÇŽ". "Slobodna Dalmacija" od nedjelje 20. svibnja obmanula je svoje ─Źitatelje navev┼íi: "U Rijeci je odr┼żan protuprosvjed pod nazivom ÔÇśHod za sloboduÔÇÖ, a tisu─çe ljudi protivnicima poba─Źaja poru─Źile su: ÔÇś─îekamo vas u 21. stolje─çu!ÔÇÖ" Ili "Jutarnji list" od nedjelje 20. svibnja u podnaslovu je naveo: "U Zagrebu 10.000 ljudi, u Rijeci bilo vi┼íestruko vi┼íe protivnika".

Name─çe se pitanje misle li urednici tih listova da jedna "njihova" osoba vrijedi barem koliko tri one koje zastupaju druga─Źija gledi┼íta od njihova? Nije li to jo┼í jedan pokazatelj manipulacije, diktature, totalitaristi─Źkoga pona┼íanja manjine prema ve─çini u suvremenom hrvatskom dru┼ítvu? Ima li u dana┼ínjoj Hrvatskoj uop─çe mjesta za zdrav razum, logiku, po┼ítenje, pluralnost i demokraciju?

Ivan Mikleni─ç, Glas Koncila

www.hkz-kkv.ch

157- 2018

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU