Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

LUTANJA HRVATSKE DR┼ŻAVNE POLITIKE   ┬á ┬á (09.09.2018.)

Dr┼żavna politika potpuno jeizgubila iz vida ┼íto je stvarno hrvatsko op─çe dobro


Nakon razdoblja godi┼ínjih odmora i vra─çanja velike ve─çine u radna ozra─Źja pogled ve─ç prosje─Źnih gra─Ĺana zaustavlja se na nesnala┼żenjima i lutanjima hrvatske dr┼żavne politike, na op─çenito uzburkanu politi─Źku scenu i na sve nevjerojatnija pitanja koja se name─çu u suvremenom hrvatskom dru┼ítvu. Nitko, a posebno odgovorni, nema pravo zatvarati o─Źi pred grubom stvarno┼í─çu ni miriti se sa sve o─Źitijim ugro┼żavanjem op─çega dobra, pa je nu┼żno skrenuti pozornost barem na neka pitanja.

Po─Źela je nova ┼íkolska godina, i dok nitko u Hrvatskoj ne zna to─Źno koliko je ukupno u─Źenika samo u osnovnim ┼íkolama manje, ┼íto zbog manjega prirodnoga prirasta, ┼íto zbog iseljavanja cijelih obitelji, pozornost se javnosti skre─çe na pokusnu nastavu u sedamdesetak ┼íkola pod nazivom "┼ákola za ┼żivot" koja prema ocjenama relevantnih stru─Źnjaka nije nikakav ozbiljan reformski plan, nego vi┼íe lo┼í eksperiment nad hrvatskom djecom.

Ne ulaze─çi u pitanje koliko je stvarno sve pripremljeno da bi i ta pokusna nastava mogla odmah od po─Źetka funkcionirati, ne mo┼że se previdjeti da je reformu ┼íkolstva kao svoj proizvod i svoj uspjeh preuzela jedna minorna politi─Źka stranka. Medijski istupi prvoga ─Źovjeka te stran─Źice, koja je i te kako ideolo┼íki profilirana kao lijeva i liberalna, posebno u nedjelju 2. rujna postali su otvorena (samo)pohvaljivanja projekta ┬╗┼ákola za ┼żivot┬ź ministrice iza koje stoji ta stran─Źica. ┬╗Vratili smo obrazovanje struci, uzbu─Ĺeni smo ┼íto imamo ┼íkolstvo bez ideologije...┬ź - rekao je taj strana─Źki prvak - i ostao ┼żiv.


Namjerno je stvaran dojam kao da je rad na kurikularnoj reformi zavr┼íen, kao da su sva otvorena stru─Źna, pedago┼íka i ideolo┼íka pitanja rije┼íena. Poznato je da su vrhunski stru─Źnjaci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dali negativne recenzije predlo┼żenim kurikulima, a sada se to pre┼íu─çuje i javnost se uop─çe ne informira kakvi se to zapravo kurikuli sada provode ili kakvi se pripremaju za provo─Ĺenje. Pitanje kurikularne reforme jedno je od bitnih dru┼ítvenih pitanja i ne mo┼że se to pitanje dobro rije┼íiti ako se ne postigne dru┼ítveni konsenzus. Umjesto tra┼żenja dru┼ítvenoga konsenzusa, sada je jedna interesna skupina, ┼íto je u biti ta politi─Źka stran─Źica, uzurpirala svoj koalicijski status da bi cijeloj naciji nametnula svoja vi─Ĺenja i svoja rje┼íenja, koja ne mogu biti ni u snu li┼íena neprihvatljive ideologizacije. Da se to moglo dogoditi nije odgovorna samo ta politi─Źka stran─Źica, nego svi glavni nositelji izvr┼íne dr┼żavne vlasti koji su dopustili da pitanje od op─çega interesa ┬╗posvoji┬ź jedna interesna skupina, a negativne posljedice toga trpjet ─çe mnogi ni krivi ni du┼żni.


Pred o─Źi hrvatske javnosti iskrsnula je te┼íka kriza u ┬╗Uljanik grupi┬ź kojoj, kako se ─Źini, prijeti gotovo potpuna propast, a odgovorni na svim razinama, sve do radni─Źkih prosvjeda, blokade ra─Źuna i raskidanja ugovora o narud┼żbama novih brodova, pona┼íali su se kao da je sve u najboljem redu. Vlada, premda je dr┼żava vlasnik 25 posto dionica ┬╗Uljanik grupe┬ź, nije smatrala potrebnim ─Źak ni imenovati svoga predstavnika u upravu ili nadzor. S pravom se sve ─Źe┼í─çe postavlja pitanje ┼żeli li netko upropastiti hrvatsku brodogradnju. Po mnogim pokazateljima doista netko to i ┼żeli, no pitanje je za┼íto to hrvatska dr┼żavna vlast tolerira. Za┼íto vlast dopu┼íta da tzv. ┬╗strate┼íki partneri┬ź postaju nevjerodostojne tvrtke, kojih su ─Źelni ljudi tijesno povezani s istarskim politi─Źarima? Pitanje odr┼żivosti brodogradnje, istinito govore─çi, nije lagano, rje┼íava se ve─ç godinama - no na posve pogrje┼ían na─Źin: velikim ulaganjima iz prora─Źuna za kupovanje socijalnoga mira tobo┼żnjim spa┼íavanjem radnih mjesta.


Ako je mogu─çe da su brodogradili┼íta u drugim europskim dr┼żavama rentabilna, za┼íto se hrvatska brodogradili┼íta ne ustroje po njihovu primjeru i za┼íto ne funkcioniraju po njihovim uspje┼ínim metodama? Nije li opet zakazala politika koja je umjesto op─çega dobra favorizirala povlastice i interese odre─Ĺenih skupina? Nije li vlast dopu┼ítala da brodogradili┼íta budu vre─çe bez dna, jer je ba┼í takvo stanje sasvim odre─Ĺenim pojedincima i skupinama najvi┼íe odgovaralo? Ako je to─Źno, kako je objavljeno u medijima, da u Vladi ve─ç ─Źetiri mjeseca le┼że dokumenti o restrukturiranju tih brodogra─Ĺevnih tvrtki a da ni┼íta nije poduzeto, mo┼że li Vlada oprati ruke od odgovornosti za takvo stanje? Pitanje je zapravo jo┼í ozbiljnije: Imaju li hrvatske vlade, uklju─Źuju─çi i sada┼ínju, uop─çe definirane ciljeve glede industrijske proizvodnje u Hrvatskoj?


Politi─Źka stran─Źica koja je uzurpirala reformu ┼íkolstva najavila je oblikovanje svojih izbornih sto┼żera, ┼íto zna─Źi da po─Źinje predizbornu utrku, a to se doga─Ĺa u trenutku kad vladaju─ça dr┼żavna politika ve─ç vi┼íe od tri mjeseca podcjenjiva─Źki ignorira vise od 400 tisu─ça gra─Ĺana koji su dali svoj potpis i potrebne podatke da se raspi┼íe referendum o promjeni izbornoga zakonodavstva i da se opozove tzv. Istanbulska konvencija. Vi┼íe je nego ne─Źasno postupanje vladaju─çih ┼íto ignoriraju tako jasno o─Źitovanu volju vi┼íe od 10 posto osoba s pravom glasa, i to osoba koje redovito izlaze na izbore, te nisu po─Źeli poduzimati ni prve korake u procesu koji bi trebao rezultirati (ne)sazivanjem referenduma. Politi─Źka o─Źitovanja da vladaju─çi ne ─çe dopustiti promatra─Źima da prate prebrojavanje prikupljenih potpisa o─Źiti su pokazatelj da postoji politi─Źka volja da se ┬╗igra prljavo┬ź jer ni jedan drugi razlog ne mo┼że biti protiv pripu┼ítanja promatra─Źa.


To su tek neka od brojnih aktualnih pitanja koja tra┼że odgovore, a koja otkrivaju zabrinjavaju─çe lutanje hrvatske dr┼żavne politike, koja kao da je opet gotovo potpuno izgubila iz vida ┼íto je stvarno hrvatsko op─çe dobro.


Ivan Mikleni─ç, Glas Koncila

www.hkz-kkv.ch

162- 2018

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU